Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-61/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Slavici Brekalo, na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja TOP CAR j.d.o.o., OIB 95083841409, Bjelovar, Marka Križevčanina 9, koga zastupa punomoćnik Zlatko Grgeurić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Grgeurić i Hrvoje Mladinić iz Bjelovara, Mihanovićeva 15b, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB 52848403362, Zagreb, Slovenska ulica 24, koga zastupa punomoćnik Dinko Rebrović, odvjetnik u Zagrebu, II Barilovićka kbr. 7, radi naknade štete u iznosu od 7.274,85 eura / 54.812,37 kuna (slovima: sedamtisućadvjestosedamdesetčetirieuraosamdesetpetcenti / pedesetčetiri tisućeosamstodvanaestkunatridesetsedamlipa), nakon javne i glavne rasprave zaključene 26. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Tuženi Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., (OIB: 52848403362), Zagreb, Slovenska ulica 24, dužan je platit tužitelju TOP CAR j.d.o.o. (OIB: 95083841409), Bjelovar, Marka Križevčanina 9, iznos od 54.812,37 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućima od 09. siječnja 2021. godine pa do isplate, te mu je dužan nadoknaditi trošak parničnog postupka, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju TOP CAR j.d.o.o., OIB 95083841409, Bjelovar, Marka Križevčanina 9 da naknadi tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB 52848403362, Zagreb, Slovenska ulica 24 parnični trošak u iznosu od 500,00 eura (slovima: petstoeura), u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 eura (slovima: petstoeura).

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 3. kolovoza 2022. protiv tuženika podnio tužbu radi naknade imovinske štete u iznosu od 54.812,37 kuna. Navodi da se dana 8. prosinca 2020. dogodila prometna nezgoda na način da je na vozilo tužitelja koje se kretalo glavnom prometnicom, ulicom Ante Starčevića u Bjelovaru, naletjelo motorno vozilo, automobil Citroen C5, koje je neoprezno izlazilo i uključivalo se na glavnu prometnicu. Do prometne nezgode je došlo na način da se osiguranik tuženika sa parkirališta uključivao na glavnu cestu te je svojim stražnjim desnim branikom udario u prednju lijevu i lijevu stranu tužiteljevog vozila. Nakon nezgode, vozači su sastavili Izvješće o prometnoj nezgodi. Vozilo Citroen je bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja], a vozilom je upravljao TB. Kako je vozilo bilo osigurano kod tuženika, tako je dana 9. prosinca 2020. tužitelju podnio prijavu štete iz auto odgovornosti. Tuženik je dana 14. prosinca 2020. odgovorio tužitelju kako je izvršio komparaciju oštećenja te da su kompatibilna. Tužitelj je zatim zatražio ponudu za popravka od autoservis Marinić koji je izdao ponudu na iznos od 54.812,37 kuna, odnosno 68.515,46 kuna bruto. Dana 19. siječnja 2021. tuženik je obavijestio tužitelja kako su utvrdili osigurateljno pokriće i pravo na naknadu štete, 22. siječnja 2021. je izvijestio kako je zahtjev osnovan u visini od 33.780,00 kuna, a 27. siječnja 2021. emailom je naveo kako je dodatnom analizom odnosno vještačenjem utvrđeno da postoje okolnosti koje ukazuju da se događaj nije dogodio kao što je prikazano, ali nalaz vještaka nije dostavljen ovdje tužitelju. Predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti i potražuje parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu od dana 28. listopada 2022. tuženik navodi kako je vozilo Citroen na dan 8. prosinca 2020. bilo osigurano kod njega policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Osporio je osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva i osporio je nastanak štetnog događaja te je naveo i kako oštećenja na vozilu tužitelja nisu mogla nastati u predmetnoj prometnoj nezgodi na način opisan od strane tužitelja, osporio je i odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja i štetu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i potražuje parnični trošak.

3. Radi utvrđenja relevantnih činjenica, sud je izvršio uvid u spis i pročitani su:

Izvješće o prometnoj nesreći (list spisa 6), Dopis tuženika (list spisa 7), preslika prometne dozvole za vozilo BMW (list spisa 8), Izvid štete (list spisa 9-10 i 13-14), Ponuda Autoservisa Marinić (list spisa 11), e-mail tuženika (list spisa 12), korespodencija između stranaka (list spisa 15-20), fotografije (list spisa 29-84), zapisnik o saslušanju zamolbenim putem sa iskazom svjedoka TB (list spisa 124-125) i Nalaz i mišljenje vještaka za procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha (list spisa 135-139).

Tijekom postupka saslušani su zakonski zastupnik tužitelja ŽB (list spisa 114), te svjedok SB (list spisa 115-116) i zamolbenim putem svjedok TB (list spisa 124-125) kao i prometno-tehnički vještak Zlatko Toth (list spisa 150-151) koji je dao svoj nalaz i mišljenje u ovom postupku.

Sukladno čl. 224. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP) zamolbenim putem, putem Općinskog suda u Sesvetama, stalnoj službi u Svetom Ivanu Zelini saslušan je svjedok TB iz razloga ekonomičnosti te iz razloga jer je svjedok rođen 1946. godine i isti je nesporno upravljao vozilom Citroen u trenutku nastanka štetnog događaja u ovom predmetu, a prebivalište mu je na području Općinskog suda u Sesvetama, stalnoj službi Sveti Ivan Zelina te je temeljem istog članka ZPP-a, na ročištu održanom pred ovim sudom 26. veljače 2025. pročitan zapisnik sa njegovim iskazom danim pred tim sudom.

4. Nisu izvedeni dokazi saslušanjem svjedoka TBT i FB. Svjedokinja HB nije saslušana obzirom da nije bilo sporno da tuženik nije dostavio nalaz i mišljenje na kojem je temeljio naknadno odbijanje isplate tužitelju te nije bilo sporno da je tužiteljev zahtjev za naknadu otklonjen od strane tuženika. Svjedokinja FB nije saslušana jer je njen automobil u vrijeme štetnog događaja vozio svjedok TB, a iz spisa ne proizlazi da je ona bila prisutna, dakle ovaj sud zaključuje da nema neposrednih saznanja o štetnom događaju.

5. Nije izveden dokaz ponovnim prometno-tehničkim vještačenjem obzirom da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno. Također, vještačenje je provedeno pravilno, po pravilima struke i vještva te vjerodostojno. Vještak je svoj nalaz i mišljenje valjano i uvjerljivo obrazložio te ovaj sud nije našao nalaz nejasnim, nepotpunim ili u proturječnosti sam sa sobom niti se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja. Tužitelj je naveo kako bi trebalo novo vještačenje jer mu tuženik nije bio dostavio u postupku mirnog rješenja nalaz vještaka temeljem kojeg je odbio tužiteljev zahtjev za naknadu štete. Također, naveo je kako je potrebno novo vještačenje obzirom da vještak nije isključio nastanak štete iz konkretnog štetnog događaja te utvrdio da ne može izvršiti procjenu štete iz takvog kontakta. Ovaj sud drži kako propuštanje dostave tog nalaza nije osnova za provođenje novog prometnog vještačenja u ovom predmetu.

5.1. Tijekom ovog postupka, ovaj sud je odredio i proveo prometno vještačenje na okolnost postojanja uzročno-posljedične veze, da li su oštećenja na automobilima kompatibilna te na okolnost visine štete i to, između ostaloga, i iz razloga jer tužitelju nije dostavljen nalaz i mišljenje temeljem kojeg nalaza i mišljenja mu je tuženik odbio isplatu štete. Vještak je iznio svoj nalaz i mišljenje, saslušan je na ročištu te mu je tužitelj mogao postavljati pitanja što je i učinio. Nadalje, vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo i kako se ne može vještačenjem utvrditi šteta nastala u utuženom štetnom događaju, a zakonski zastupnik tužitelja ŽB te svjedok SB su naveli kako je oštećeni automobil prodan negdje u Zadar, ne sjećaju se kome te ovaj sud zaključuje kako automobil nije niti dostupan za eventualnu drugačiju vrstu vještačenja. Zaključno, ovaj sud drži da je propust tuženika da dostavi nalaz i mišljenje koje je izradio tijekom postupka mirnog rješenja otklonjen provedenim vještačenjem te da nije ekonomično niti oportuno određivati i provoditi novo prometno vještačenje jer novim prometnim vještačenjem se ne bi mogle utvrditi drugačije činjenice.

6. Na ročištu održanom 31. siječnja 2024. saslušan je zakonski zastupnik tužitelja ŽB koji je u svom iskazu u bitnome naveo kako su on i njegov zaposlenik SB sporne prilike išli iz svoga društva (koje zakonski zastupnik u svom iskazu naziva kolokvijalno „firma“) u kafić „Petar Pan“ te je vozač Citroena udario u njih kada je izlazio unazad iz parkirnog mjesta te su se ogulili o njega. Stao je, izišao iz automobila, gledali su kako da se dogovore i ispunili Izvješće. Razmijenio je kontakt sa vozačem Citroena i kasnije su dovezli automobile kod majstora gdje je bio i procjenitelj, a tada su on i SB bili u Njemačkoj. Na njegovom automobilu je bila izgrebana strana dok je na drugom automobilu razbijeno svjetlo, misli da je vozio oko 30 km/h obzirom je ulica dugačka svega 100 metara, a automobil je nepopravljen prodao, misli u Zadar, ali njegovo društvo se bavi prodajom automobila pa nije siguran. Također je naveo kako vozač Citroena nije osporavao svoju odgovornost za štetni događaj, vozač Citroena je bio kod limara da se vidi kako je došlo do nesreće. Naveo je kako je za automobil imao kasko osiguranje i sve je bilo dogovoreno sa osiguranjem, samo je iznos bio sporan.

6.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz zakonskog zastupnika ŽB vjerodostojnim i istinitim te ga prihvaća osim u dijelu da je sva šteta na automobilu nastala iz utuženog štetnog događaja obzirom da suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka te ga ne prihvaća u dijelu da je osiguran kasko osiguranjem obzirom da to ne proizlazi iz dokumentacije u spisu. Tuženik nije (kasko) osiguratelj tužitelja-oštećenika već je osiguratelj štetnika.

7. Na ročištu od 31. siječnja 2024. saslušan je i svjedok SB koji je u svom iskazu u bitnome naveo kako su išli prema kafiću Petar Pan kada ih je udario sa bočnog parkirališta automobil u prednji lijevi kraj. Vozili su se otprilike 30 do 50 km/h koliko ta ulica dopušta, ne sjeća se točno. Automobil koji ih je udario je išao unazad s parkinga na njih. S jedne strane ceste je parking, a s druge prometnica, nisu imali kuda. Nisu zvali policiju, već su ispunili Izvješće i sljedeći dan išli u Wiener osiguranje. U osiguranju su napravili zapisnik o šteti i rekli da će ih obavijestiti. Na njihovom vozilu je bila oštećena lijeva strana, udubljen lijevi blatobran, prednja i zadnja lijeva vrata i zadnji lijevi bok. Na drugom autu su bila oštećenja na zadnjem kraju. Također je naveo kako auto nisu popravljali već da su ga prodali nepopravljenog. U trenutku nezgode svjedok je bio suvozač. Dalje je naveo kako misli da nije bilo moguće izbjeći nalet jer bi tada nastala veća oštećenja jer su visoki rubnjaci u toj ulici (svjedok je koristio kolokvijalni naziv „rizol“). Vozač Citroena nije osporavao svoju odgovornost za događaj. Fotografije u spisu su nastale kod limara gdje je došao i procjenitelj koji je radio rekonstrukciju i fotografirao. Dalje je naveo kako tuženik nije naveo razlog opoziva isplate, čak su pisali i u Njemačku u njihovu glavnu poslovnicu jer nisu dobili odgovor zašto je opozvano.

7.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedoka SB vjerodostojnim i istinitim te ga prihvaća osim u dijelu da je sva šteta na automobilu nastala iz utuženog štetnog događaja obzirom da suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka.

8. Na ročištu održanom 26. veljače 2025. pročitan je Zapisnik sa iskazom zamolbeno saslušanog svjedoka TB koji je pred zamolbenim sudom u bitnome iskazao kako se ne sjeća točnog naziva ulice gdje se dogodio štetni događaj, ali bila je riječ o jednosmjernoj ulici. Bio je parkiran na parkiralištu, a ispred njega je bio parkiran kombi, a njegov auto je bio treći do njega. Vozio je unatrag (svjedok koristi kolokvijalni naziv „rikverc“), a zbog kombija nije vidio da dolazi auto i udario je zadnjim desnim krajem u vozilo BMW kojeg je udario u prednju lijevu stranu, na dugačko. Naveo je kako je udario u jedna i druga vrata BMW te da je on vozio i skrivio taj događaj. Bio je prisutan kada su sačinjene fotografije u spisu sutradan kod majstora. Također je naveo kako je pri izlasku unatrag upalio sva četiri pokazivača smjera (svjedok koristi kolokvijalni naziv „žmigavac“ za pokazivač smjera), a da je izlazio polako, oprezno jer nije imao dobru vidljivost, ali kada je dao gas da izađe u tom trenutku je došlo do nezgode.

8.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedoka TB vjerodostojnim i istinitim te ga prihvaća u cijelosti. Navodi svjedoka su u bitnome u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka Zlatka Totha. Vještak je također zaključio kako nisu bile u pitanju visoke brzine, a oštećenja automobila koje opisuje svjedok je ocjenjivao i vještak. Dio iskaza svjedoka da je on skrivio štetni događaj nije relevantan jer je zadatak ovog suda utvrditi odgovornost za štetni događaj i eventualne doprinose šteti.

9. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha, dipl.ing.stroj. (list spisa 135-139) proizlazi da se vozilo BMW kretalo po jednosmjernoj ulici dr. Ante Starčevića dok je vozilo Citroen vožnjom unatrag ukoso izlazilo iz parkirnog mjesta s lijeve strane ulice i udarilo u lijevu bočnu stranu vozila BMW. Pri kretanju vozilom unatrag vozilo Citroen se moglo kretati brzinom od oko 5 do 10 km/h, a za utvrđivanje brzine vozila BMW nema elemenata. Po priloženim fotografijama proizlazi da je pri sudaru došlo do kontakta između stražnjeg desnog ugla vozila Citroen i lijeve bočne strane vozila BMW. Vještak je naveo da po stavkama iz Izvida štete proizlazi da je na vozilu BMW oštećeno prednje lijevo svjetlo i kompletna bočna strana. Na fotografijama priloženima u spis su vidljiva oštećenja na BMW-u u vidu ogrebotina duž cijele bočne strane vozila BMW. Vještak je dao i analizu mogućnosti nastanka oštećenja vozila te je analizirajući fotografije vozila naveo da:

- su na vozilu BMW vidljiva oštećenja u vidu oštrih ogrbotina karakterističnih za okrznuće po većoj kontaktnoj površini – po visini od ruba poklopca motora do lijevog bočnog pokazivača pravca, a na vozilu CITROEN nema oštećenja koja bi mogla izazvati takva okrznuća,

- za oštro oštećenje lijevog ruba prednjeg poklopca vozila BMW i prednjeg lijevog naplatka vozila BMW na vozilu CITROEN nema odgovarajućeg jačeg oštećenja koje bi moglo izazvati takva oštećenja

- su na vozilu BMW tragovi i okrznuća oštri i dublji, a za što nema odgovarajućih kontaktnih ogrebotina na vozilu CITROEN,

- na vozilu CITROEN nisu nastala dublja oštećenja u vidu utisnuća stražnjeg desnog ugla, stražnje desno svjetlo nije kompletno oštećeno, a nije oštećen ni lim do gornjeg dijela svjetla, što ukazuje samo na lakše okrznuće vozila CITROEN, a koje nije moglo izazvati vidljiva oštećenja na vozilu BMW.

Iz navedene analize proizlazi da konkretan opseg i karakter nastalih oštećenja na vozilu BMW ne odgovara opsegu i intenzitetu oštećenja na vozilu Citroen. Razlika u intenzitetu, izgledu, karakteru i opsegu oštećenja na vozilima ukazuje na nekompatibilnost oštećenja. Dakle, oštećenja na vozilima nisu kompatibilna i oštećenja na vozilu BMW nisu mogla nastati na opisani način nastanka nezgode, odnosno u ovoj prometnoj nezgodi. Također, vještak zaključuje da se visina štete iz Ponude priložene u spisu ne odnosi na ovu prometnu nezgodu. Da li je došlo do kontakta manjeg intenziteta u konkretnoj nezgodi i kolika bi bila šteta zbog tog kontakta u konkretnoj nezgodi, vještačenjem se ne može utvrditi.

9.1. Nalaz i mišljenje je dostavljen strankama, a tužitelj je uložio prigovor u kojem je generalno naveo kako ga osporava bez konkretnih pitanja za vještaka, dok je tuženik prihvatio nalaz i mišljenje i nije imao prigovora.

10. Na ročištu održanom 26. veljače 2025. saslušan je vještak Zlatko Toth koji je u cijelosti ostao kod svog pisanog Nalaza i mišljenja od 15. studenoga 2024. te je dodao da je u konkretnom predmetu bilo popunjeno Izvješće o prometnoj nezgodi, a iz kojeg je vidljiva dinamika nastanka nezgode i priložene su fotografije oba vozila sa snimljenim oštećenjima, na temelju kojih je podataka bilo moguće dati Nalaz i mišljenje, dok rekonstrukcija ne bi ukazivala na nove činjenice. Za predmet ovog vještačenja bitna su oštećenja na vozilima, a što se na rekonstrukciji ne bi moglo ništa novo utvrditi. Dalje je naveo kako oštećenja na vozilu BMW nisu izazvana u kontaktu sa vozilom Citroen te da li je prilikom sudara došlo do kontakta između ovih vozila vještačenjem po iskazanoj dinamici ne može isključiti. Međutim, to bi se radilo o kontaktu manjeg intenziteta gdje je sada nemoguće utvrditi koja bi eventualno oštećenja bila izazvana u kontaktu sa vozilom Citroen. Vještak se nije mogao izjasniti do kojih bi oštećenja moglo doći u kontaktu između vozila Citroen i BMW. Dalje je naveo kako tehnički nije moguće isključiti da se branik vozila Citroen (izrađen od plastike) mogao djelomično utisnuti prema vozilu i počiniti štetu te se vratiti u prvotni položaj nakon sudara ali da je taj scenarij malo vjerojatan obzirom da bi u tom slučaju moralo doći do oštećenja donjeg dijela stop svjetla kao i okrznuća stražnjeg desnog blatobrana Citroena. Na fotografijama je vidljivo da stražnji desni blatobran ima utisnuće ispred stražnjeg svjetla, a ne linije okrznuća koje bi mogle nastati od vozila BMW. Dakle, pri tom scenariju bi svakako morao biti oštećen donji dio stražnjeg svjetla Citroena. Vještak je dalje naveo kako nije moguće odrediti minimalnu štetu koja bi nastala od ovog štetnog događaja obzirom da se radi o oštrim ogrebotinama na vozilu BMW te se ne može utvrditi koja bi to oštećenja mogla nastati od vozila Citroen. Prema iskazanoj dinamici tehnički ne može isključiti da je došlo do kontakta između oba vozila, ali se to moralo raditi o kontaktu slabijeg intenziteta te oštećenja na Citroenu nisu mogla izazvati sva oštećenja na BMW-u.

10.1. Ovaj sud prihvaća Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Zlatka Totha od 15. studenoga 2024. te njegov iskaz dan na ročištu od 26. veljače 2025.

10.2. Nalaz vještaka je dan u skladu sa pravilima struke i vještine, detaljno elaboriran te sadrži pojašnjenja kako je došao do zaključka prezentiranog u mišljenju. Vještak je uvjerljivo iskazivao na ročištu te je u potpunosti odgovorio na pitanja postavljena od strane tužitelja. Tuženik nije imao prigovore niti pitanja za vještaka.

11. Iz svih gore navedenih i provedenih dokaza ovaj sud zaključuje kako se dana 8. prosinca 2020.dogodila prometna nezgoda na način da je vozač Citroena isparkiravanjem koso unatrag udario desnim uglom svog automobila u automobil BMW koji se kretao glavnom prometnicom. Vozač BMW-a nije zaustavio vozilo kad je ostvaren primarni kontakt između vozila već je stao nešto kasnije. Vozilo Citroen se kretalo brzinom od 5 do 10 km/h dok za vozilo BMW nije bilo tehničkih podataka za određivanje brzine. Tuženik je prvotno priznao tužitelju pravo na isplatu štete po ovom štetnom događaju, a potom je otklonio prijedlog za isplatu štete jer je dodatnom analizom odnosno vještačenjem utvrdio okolnosti da se štetni događaj nije dogodio kako je prikazano. Na vozilu Citroen utvrđeno je fotografijama da je bio oštećen desni zadnji ugao, dok je na vozilu BMW bila oštećena bočna lijeva strana. Vozilo Citroen je bilo u vrijeme prometne nezgode osigurano kod ovdje tuženika. Vještak je u svom nalazu i mišljenju iznio stav da oštećenja na automobilima Citroen i BMW nisu kompatibilna, odnosno da nije riječ o oštećenjima iz iste prometne nezgode tj. da je vozilo BMW oštećeno u nezgodi drugačije dinamike te šteta zatečena na vozilu BMW nije iz ove nezgode. Ne može se utvrditi koja oštećenja su bila na vozilu BMW iz ove nezgode jer se radi o okrznuću sa oštrim ogrebotinama na vozilu BMW, a ne može se utvrditi koja oštećenja su nastala u nezgodi sa Citroenom zbog postojanja tog okrznuća sa oštrim ogrebotinama.

12. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

13. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

14. Predmet ovog spora je isplata iznosa od 54.812,37 kuna na ime naknade štete, a od osiguratelja štetnika.

15. Nije sporno da je dana 8. prosinca 2020. došlo do prometne nezgode na način da se vozilo Citroen isparkiravalo unatrag i udarilo u vozilo BMW u vlasništvu tužitelja koje se kretalo glavnom cestom. Nije sporno da je kod tuženika bilo osigurano vozilo Citroen te nije sporno da je tuženik prvotno prihvatio zahtjev za isplatu štete tužitelja, a potom otklonio isti zahtjev jer je naknadno utvrdio da postoje okolnosti koje ukazuju da se događaj nije dogodio kao što je prikazano.

16. Sporno je postojanje uzročno-posljedične veze između nastale štete na BMW-u i sudara od dana 8. prosinca 2020. sa vozilom Citroen te visina štete na vozilu BMW.

17. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, i 126/21 dalje: ZOO), Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje ZOOP) i Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, dalje ZSPC), obzirom da se štetni događaj dogodio u vrijeme važenja tih zakona.

18. Čl. 11. st. 1. ZOOP-a navodi da odštetni zahtjev po osnovi osiguranja iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona oštećena osoba može podnijeti neposredno odgovornom osiguratelju.

19. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a navodi da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

19.1. Čl. 1046. ZOO-a navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

19.2. Čl. 1072. st. 2. ZOO-a navodi da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

20. Čl. 45. st. 1. ZSPC-a navodi da je vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

21. Za utvrđivanje postojanja obveze tuženika na isplatu štete potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost.

22. U ovom predmetu tužitelj je oštećenik. U trenutku utuženog štetnog događaja (prometne nezgode) tužitelj je bio vlasnik oštećenog automobila BMW, a to proizlazi iz preslika prometne dozvole priložene u spis.

23. U ovom predmetu tuženik je osiguratelj štetnika. U trenutku utuženog štetnog događaja, štetnik je imao osigurano vozilo kod tuženika, a tu činjenicu je tuženik priznao u svom odgovoru na tužbu. Nesporno je kako se tužitelj pravovremeno obratio tuženiku za naknadu štete, a u skladu s čl. 11. st. 1. ZOOP-a.

24. Štetni događaj (prometna nezgoda) je nastala sudarom dvaju automobila, dakle dvije opasne stvari i to dok se vozač Citroena (osiguranik tuženika) uključivao na glavnu prometnicu sa parkirnog mjesta vožnjom unatrag, dakle, temeljem čl. 45. st. 1. ZSPC-a bio je dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, a što je propustio učiniti te ga ovaj sud drži krivim za nastanak štetnog događaja, a isto je također iskazao i sam vozač Citroena, svjedok TB, u svom iskazu danom pred zamolbenim sudom.

25. Također, vozač BMW-a je bio dužan pri prvom kontaktu zaustaviti svoje vozilo, a ne nastaviti vožnju, a sve kako bi smanjio nastalu štetu. Naime, iz iskaza saslušanih osoba i provedenog vještačenja, proizlazi kako je primarni kontakt između vozila nastupio između prednjeg lijevog dijela vozila BMW i zadnjeg desnog ugla vozila Citroen, ali vozilo BMW se zaustavilo tek kasnije i na izvidu je dokumentirana oštećena lijeva bočna strana tog vozila. Dakle, ovaj sud drži da postoji i učešće oštećenika u svojoj šteti, odnosno da i na njegovoj strani postoji krivnja za štetu koja mu je nastala. Iz iskaza svjedoka SB proizlazi kako je riječ o jednosmjernoj prometnici sa visokim rubnicima što svakako onemogućava izbjegavanje naleta manevrom skretanja i neizbježnim sudarom, ali omogućava kočenje i zaustavljanje, a pogotovo jer se prometnica nalazi u gradu gdje je najviša dopuštena brzina od 50 km/h, a i konkretna prometnica je kratka (stotinjak metara prema iskazu svjedoka). Obzirom na izneseno, a ocjenjujući na temelju čl. 1072. ZOO-a, ovaj sud drži da su obojica vozača pridonijela nastanku štete, te da na strani obojice vozača postoji krivnja.

26. Na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode, oštećenja na vozilu tužitelja i vozilu osiguranika tuženika i visinu štete, provedeno je prometno-tehničko vještačenje.

26.1. Vještak za procjenu motornih vozila i plovila Zlatko Toth je utvrdio kako nastala oštećenja na vozilima nisu kompatibilna i oštećenja na BMW-u nisu mogla nastati na opisani način nastanka nezgode, odnosno nisu nastala u ovoj prometnoj nezgodi. Dakle, nema uzročno-posljedične veze između nastalih oštećenja na BMW- u (oštećenje cijele lijeve bočne strane automobila) sa vožnjom unatrag Citroena bez propuštanja vozila koja se kreću prometnicom (štetna radnja). Ne može isključiti da je između vozila došlo do kontakta te za taj kontakt ne može utvrditi koja oštećenja su mogla nastati obzirom da su na BMW-u oštećenja u vidu okrznuća sa oštrim ogrebotinama. Iz gore navedenoga, ovaj sud zaključuje kako je kontakt po utuženom štetnom događaju minoran i zanemariv za nastalu štetu, a to pogotovo jer je vještak mišljenja kako su oštećenja na BMW-u nastala u nekom drugom štetnom događaju, a ne ovdje utuženom. Dakle, nema uzročno-posljedične veze između štete na BMW-u i vožnje unatrag osiguranika tuženika.

27. Na okolnost štete i na visinu štete koja je nastala tužitelju, također je provedeno prometno-tehničko vještačenje po vještaku za procjenu motornih vozila i plovila Zlatku Tothu.

27.1. Vještak je utvrdio da sve pobrojane štete na BMW-u, a za koje štete je tužitelj zatražio i dobio ponudu za popravak od autoservisa Marinić, nisu mogle nastati u utuženom štetnom događaju. Vještak je u svom iskazu naveo kako se vještačenjem ne može utvrditi koja su minimalna oštećenja nastala u utuženom štetnom događaju. Samim time, nije moguće utvrditi visinu štete vještačenjem. Ovaj sud je u odlomku broj 25 utvrdio kako na strani oba vozača postoji krivnja za štetni događaj te obzirom na tu činjenicu tužitelj nema pravo na štetu, temeljem čl. 1072. st. 2. ZOO-a jer su u istoj mjeri krivi.

28. Iz svih izvedenih dokaza, ovaj sud je mišljenja kako tužitelj-oštećenik nije uspješno dokazao da je utužena šteta na automobilu BMW nastala uslijed isparkirivanja unatrag vozila Citroen bez propuštanja vozila koja se kreću po prometnici koje je vršio osiguranik tuženika-štetnik jer iz spisa predmeta i iz nalaza i mišljenja vještaka za procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha proizlazi kako oštećenja na automobilima nisu kompatibilna, odnosno nisu iz istog štetnog događaja te je BMW oštećen u nekom drugom štetnom događaju. Iz provedenog vještačenja proizlazi kako je dokazano da je BMW bio u nekom štetnom događaju, ali nije dokazano da je oštećen u štetnom događaju sudarom sa Citroenom 8. prosinca 2020. Vještak je utvrdio da je u štetnom događaju došlo do kontakta vozila, ali kontakt je toliko minoran u odnosu na oštećenja iz drugog štetnog događaja da se vještačenjem ne može utvrditi kolika je šteta iz utuženog štetnog događaja. Obzirom na izneseno, kontakt između vozila ovaj sud ocjenjuje zanemarivim, a obzirom da na oba vozača počiva krivnja za štetni događaj, tako tužitelj nema pravo na štetu jer je i sam istoj šteti jednako doprinio kao i osiguranik tuženika.

29. Budući da nije dokazana uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i štete te nije ispunjena pretpostavka za isplatu naknade štete iz čl. 1045. st. 1. ZOO-a odlučeno je kao u toč. I izreke ove presude.

30. Temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, budući nije uspio u sporu, tužitelj je dužan tuženiku kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi troškove parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

31. Sukladno vrijednosti predmeta spora u ovom predmetu, koja iznosi ukupno 7.274,85 eura, temeljem Tbr. 7. OT za sastav svakog podneska i svako zastupanje na ročištu tuženiku pripada nagrada od 100 bodova, s time da temeljem Tbr. 54. OT, 1 bod iznosi 2,00 eura.

32. Tuženik je na ročištu dana 26. veljače 2025. na spis predao troškovnik u kojem je zatražio trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, trošak sastava podnesaka od 22. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 eura, te troškove zastupanja na ročištu od 19. ožujka 2024. i 26. veljače 2025., svako u iznosu od 200,00 eura, sve uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 200,00 eura. Dakle tuženik potražuje sveukupan trošak u iznosu od 1.000,00 eura.

33. Gore navedeni zatraženi trošak opravdan je za vođenje ove parnice, ali nije pravilno obračunat.

34. Tuženiku su priznati troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8. t.1. OT) i zastupanja na ročištu od 26. veljače 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9. t.1. OT), dakle ukupno 400,00 eura.

34.1. Tuženiku je priznat trošak PDV-a od 25% na osnovicu od 400,00 eura što iznosi 100,00 eura (Tbr. 46. OT).

34.2. Zaključno tuženiku se priznaje parnični trošak u iznosu od 500,00 eura te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

35. Tuženiku nije priznat trošak sastava podnesaka od 22. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 eura kao nepripadan, budući je uvidom u spis utvrđeno da tuženik navedenog datuma nije dostavio nikakav podnesak.

35.1. Također, tuženiku nije priznat niti trošak zastupanja na ročištu od 19. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 eura kao nepripadan, budući da navedenog datuma u ovom predmetu nije održano ročište, a osim toga tuženik je u ovom predmetu pristupio samo na jedno održano ročište za koje mu je i priznat trošak pristupa.

35.2. Tuženiku nije priznat trošak PDV-a na osnovicu od 800,00 eura, budući je sud izračunao kao osnovicu za obračun PDV-a iznos od 400,00 eura i sukladno tome priznao trošak PDV-a u iznosu od 100,00 eura te se tuženik odbija sa zahtjevom za naknadu troška PDV-a u iznosu od 100,00 eura.

35.3. Zaključno tuženiku se ne priznaje parnični trošak u iznosu od 500,00 eura te je zahtjev za naknadu tog parničnog troška neosnovan i odlučeno je kao u točki III izreke ove presude.

36. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 11. travnja 2025.

Sutkinja

Slavica Brekalo

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda.

Žalba se podnosi u tri primjerka.

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.