Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Sinju

Petrovac 3, Sinj

Poslovni broj: Pp-2178/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji Vinki Kulić uz sudjelovanje Martine Šušnjara, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene pravne osobe AUTOMATIC SERVIS d.o.o. i drugookrivljenog ĐP, zbog prekršajnog djela iz članka 149. stavka 1. točke 49. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22.), postupajući po prigovoru na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, pod brojem klasa: 336-02/23-01/803 od 17. ožujka 2023., temeljem članka 143. te članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („ Narodne novine“ br.107/07., 39/13., 157/13., 110/15. 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 11. travnja 2025.

presudio je

Prvookrivljenik AUTOMATIC SERVIS d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB 41664839195, kao pravna osoba,

Drugookrivljeni PP, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao odgovorna osoba,

oslobađaju se od optužbe

I. da bi u razdoblju od 14. siječnja 2023. do 17. siječnja 2023. u prostoru zračne luke Split, u dijelu za osoblje, putem samouslužnog aparata za tople napitke, prodavali tople napitke: espresso kava, espresso duga kava, espresso makiato i ostale napitke te koristili nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu koju su koristili u odnosu prema potrošačima na način da su: - za proizvode zatečene u prodaji na dan 31. prosinca 2022., te nakon 31. prosinca 2022., odnosno od dana 4. siječnja 2023. pa do dana utvrđivanja činjenica u inspekcijskom nadzoru 17. siječnja 2023., kada su zatečene istaknute cijene: na dan 31. prosinca 2022., nakon 2022. i na dan 17. siječnja 2023.

- espresso kratka kava, cijena 16.1.2022. 0,50 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 3,00 kune,

- espresso duga kava, cijena 16.1.2022. 0,50 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 3,00 kune,

- espresso makiato, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- espresso kapučino, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- espresso kapučino s čokoladom, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- instantni makiato, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- instantni kapučino, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- insantna čokolada s mlijekom, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- instantna čokolada, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- instantni irski kapučino, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- instantna kratka kava, cijena 16.1.2022. 0,50 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 3,00 kune,

- instantna duga kava, cijena 16.1.2022. 0,50 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 3,00 kune,

- instantni makiato, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- instantni kapučino, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

- instantni kapučino s čokoladom, cijena 16.1.2022. 0,60 eura, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. 4,00 kune,

razlika cijena na dan 31. prosinca 2022. i 17. siječnja 2023. i postotak povećanja;

- espresso kratka kava, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 3,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,50 eura, te je razlika 0,40 eura,

- espresso duga kava, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 3,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,50 eura, te je razlika 0,40 eura,

- espresso makiato, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- espresso kapučino, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- espresso kapučino s čokoladom, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- instanti makiato, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- instanti kapučino, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- instantna čokolada s mlijekom, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- instantna čokolada, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- instantni irski kapučno, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- instantna kratka kava, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 3,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,50 eura, te je razlika 0,40 eura,

- instantna duga kava, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 3,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,50 eura, te je razlika 0,40 eura,

- instantni makiato, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

- instantni kapučino s čokoladom, cijena 31.12.2022. i 2.1.2023. iznosi 4,00 kune, a 17.1.2023. iznosi 0,60 eura, te je razlika 0,53 eura,

te su neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. pri čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji proizvoda,

-dakle, da bi se koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 149. stavka 1. točke 49. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22.),

II. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Split, viša tržišna inspektorica izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, a na koji su okrivljenici uložili prigovor, te je po uloženom prigovoru spis dostavljen ovom sudu 21. ožujka 2023. te je prekršajni nalog stavljen izvan snage, te je proveden postupak.

2. Postupajući po članku 161. Prekršajnog zakona od strane suda obavljeno ispitivanje optužnog prijedloga.

3. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, trebalo je okrivljenike osloboditi od optužbe jer djelo koje im se stavlja na teret nije prekršaj.

4. Nije sporno da su okrivljenici povećali cijene ugostiteljskih usluga uvođenjem eura 1. siječnja 2023., na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu djela prekršaja.

5. Sporno je da li su se okrivljenici koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom odnosno da li su počinili prekršaj opisan u izreci presude.

6. Odredbom članka 4.stavka 1. točke 14. Zakona o zaštiti potrošača definirana je odluka o kupnji, između ostalog kao svaka odluka koju donosi potrošač, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim uvjetima kupovati, a točkom 19. definirano je da je poslovna praksa trgova prema potrošaču (poslovna praksa), kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda na tržište, koju je poduzeo kupac, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili isporukom proizvoda potrošaču.

7. Odredbom članka 33. Zakona o zaštiti potrošača, nepoštena poslovna praksa je zabranjena, a člankom 34. istog Zakona propisano je da je poslovna praksa nepoštena ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i u smislu određenog proizvoda bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača koje mu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena, a prema stavku 4. nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.

8. Odredbom članka 35. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Stavkom 2. istog članka propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi, uključujući u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određenje pogodnosti u odnosu na cijenu.

9. Iz naprijed navedenih citiranih odredbi članka 33., članka 34. i članka 35. Zakona o zaštiti potrošača proizlazi da povećanje maloprodajne cijene nije navedeno kao okolnost na koju bi se zavaravajuća poslovna praksa mogla odnositi.

10. U članku 6. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisano je da se u postupku uvođenja eura primjenjuje načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdano povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti, a odredom članka 7. stavka 2. propisano je da zbog preračunavanja iz stavka 1. ovog članka potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden, člankom 8. istog Zakona propisano je da je zabranjeno poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga, dok u prekršajnim odredbama članka 87., članka 88. kojima su propisane prekršajne sankcije, nisu propisane sankcije vezano s neopravdanim povećanjem cijena, što znači da istim Zakonom nije uređena prekršajno pravna odgovornost poslovnih subjekata, dakle, istim Zakonom nije propisana kažnjivost u slučaju postupanja protivno prethodno citiranim člancima.

11. Obzirom na naprijed navedeno, unatoč tome što su okrivljenici povećali cijenu ugostiteljskih usluga, isti nisu mogli dovesti prosječnog potrošača u zabunu, a niti ga potaknuti na donošenje odluke o kupnji iste usluge, tako da je korisnik usluge mogao sam odlučiti hoće li koristiti takvu uslugu ili ne te da ih nisu mogli navesti da donesu odluku o kupnji koju inače ne bi donijeli.

12. Odredbom članka 38. Zakona zaštiti potrošača propisano je da se poslovna praksa smatra agresivnom, ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenje uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

13. Odredbom članka 39. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praski korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, da će se vodit računa o tome je li trgovac iskoristio nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koju su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

14. Slijedom iznesenog, uzimajući u obzir činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, nije za zaključiti da bi se ponašanje okrivljenika, povećanjem cijena ugostiteljskih usluga, se moglo podvesti pod prethodno citiranu odredbu članka 38. i 39. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu poslovnu praksu, a sve to imajući u vidu da su potrošači imali mogućnost nesmetano odabrati drugog pružatelja ugostiteljskih usluga, te po mišljenu suda okrivljenici nisu imali nikakav utjecaj na izbor potrošača te hoće li koristiti ugostiteljsku uslugu, a isto tako u činjeničnom opisu su samo navedeni članci 33., 34., 35., 38. i članka 39. stavak 1. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača te tužitelj nije na nikakav način u činjeničnom opisu djela prekršaja naveo na koji bi način bili od strane okrivljenika korištena prisila, slila, prijetnja, uznemiravanje ili nedopušten utjecaj, a što je bitno da bi se moglo govoriti o agresivnoj poslovnoj praksi.

15. Slijedom iznesenog, ovaj Sud također smatra da se uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne može podvesti pod nesretne i druge okolnosti iz članka 39. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača, temeljem kojih bi se moglo ocijeniti da li je od strane okrivljenika u poslovnoj praksi korištena agresivna poslovna praksa uznemiravanjem, prisilom, silom ili prijetnjom ili nedopuštenim utjecajem, te je slijedom iznesenog za zaključiti da okrivljenik prema korisnicima ugostiteljskih usluga nije koristio nikakav oblik uznemiravanja, sile ili prijetnje ili nedopuštenog utjecaja, a koje bi mogli utjecati na neometani izbor i odluku pri kupnji odnosno korištenju ugostiteljskih usluga od strane okrivljenika.

16. Budući da se ne može smatrati da su okrivljenici podizanjem maloprodajnih cijena ugostiteljskih usluga nakon 01. siječnja 2023. godine agresivna poslovna praksa, a to su nesretne ili druge okolnosti na strani potrošača te uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, trebalo je okrivljenike, temeljem odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, budući da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, osloboditi od optužbe.

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 2. u svezi članka 138. stavka 2.,točke 2. do 4. Prekršajnog zakona i troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.

18. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sinju 11. travnja 2025.

Zapisničar

Sutkinja

Martina Šušnjara v.r.

Vinka Kulić v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH Zagreb, u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez pristojbe.

Dostaviti:

1. okrivljenicima

2. tužitelju

3. u spis