Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-2059/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Štefice Bukvić, predsjednice vijeća, te Krunoslave Dropulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Snježane Androš članice vijeća, u građansko pravnoj stvari I tužiteljice ŠČ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i II tužiteljice RČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje tužiteljice zastupane po punomoćniku VČ, odvjetniku iz [adresa], protiv I tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, građansko upravni odjel, i II tuženika Grada Zadar, OIB 09933651854, Zadar, Narodni trg 1, za sebe i kao pravni sljednik UČ dr. pok. Š, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbama tužiteljica i tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru od 4. studenog 2022., poslovni broj P-2112/2020- 18, u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalbe se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru od 4. studenog 2022., poslovni broj P-2112/2020-18 u pobijanom dijelu pod točkama II., III i IV. izreke presude.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I.- Utvrđuje se da su tužiteljice ad/1 ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad/2 RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnice, odnosno suvlasnice nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] svaka za 1/2 dijela, što je tuženik ad/2 Grad Zadar dužan priznati i trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude, a po pravomoćnosti iste, u zemljišnim knjigama izvrše uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika ad/2, odnosno njegovih pravnih prednika.

II.- Utvrđuje se da su tužiteljice ad/1 ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad/2 RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnice, odnosno suvlasnice nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] i to:

-na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaka tužiteljica za 1/2 dijela,

-na čest. zem. [katastarska čestica] tužiteljica ad/1 ŠČ

RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za cijelo,

-na čest. zem. [katastarska čestica] tužiteljica ad/2 RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za cijelo,

-na čest. zem. [katastarska čestica] svaka tužiteljica za 1/3 dijela, što je tuženik ad/1 Republika Hrvatska dužan priznati i trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude, a po pravomoćnosti iste, u zemljišnim knjigama izvrše uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika ad/1 Republike Hrvatske, odnosno njegovog pravnog prednika, dok se tužbeni zahtjev tužiteljica ad/1 i ad/2 protiv tuženika ad/2 Grada Zadra za više zatraženi suvlasnički udio od 1/2 dijela na navedenim nekretninama u odnosu na kojisuvlasnički udio je u zemljišnim knjigama upisan UČ dr. pok. Š odbija kao neosnovan.

III.- Nalaže se tuženiku ad/1 Republici Hrvatskoj da tužiteljicama ad/1 i ad/2 naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 7.818,75 kuna/1.037,73 Eur, zajedno s zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana, dok se zahtjev tužiteljica ad/1 i ad/2 za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa odbija kao neosnovan.

IV.- U pogledu zahtjeva tužiteljica ad/1 i ad/2 za naknadu parničnog troška u odnosu na tuženika ad/2, svaka stranka snosi svoj parnični trošak."

2. Ovu presudu u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužiteljica (toč. II izreke) i u odnosu na odluku o parničnom trošku (toč. IV izreke) pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tužiteljice iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., i 3. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 155/23 dalje:ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev prihvati.

3. Tuženica pobija presudu u dijelu kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljica (toč. II izreke) i u odnosu na parnični trošak (toč. III izreke) zbog svih žalbenih razloga iz propisa čl. 353. st. 1. ZPP-a s prijedlogom da ovaj sud uvaži žalbu i preinači prvostupanjsku presudu i odbije zahtjev tužiteljica u pobijanom dijelu.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom potpuno i istinito utvrđene su sve činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, tako da se neosnovano u žalbi navodi da je pobijana presuda utemeljena na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

7. U postupku pred sudom prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), a tužiteljice u izjavljenoj žalbi ne navode određeno koja je to bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena.

8. Presuda suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a na koje se ukazuje u izjavljenoj žalbi tuženika, tako da nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljica da ih se utvrdi vlasnicama odnosno suvlasnicama nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to na nekretninama oznake čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] svaka za 1/2 dijela; na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] tužiteljica ŠČ za cijelo; na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] tužiteljica RČ za cijelo; te na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] svaka tužiteljica za 1/3 dijela, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljice temeljem presude, po pravomoćnosti iste, u zemljišnim knjigama izvrše uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika, odnosno njihovih pravnih prednika.

10. Prvostupanjski sud je tijekom postupka utvrdio:

-da je u katastru [adresa] u odnosu na sve utužene nekretnine kao posjednik za cijelo još od 1948. godine upisan djed tužiteljica, pok. ĐČ pok. JČ,

-da su u rješenjima o nasljeđivanju iza prednika tužiteljica navedene sve utužene nekretnine,

-da iz iskaza saslušanih svjedoka R i RČ koji su potvrdili i navode tužiteljica proizlazi dugogodišnji posjed utuženih nekretnina počevši još od pradjeda tužiteljica MČ pok. V,

-da je prednik tužiteljica JČ pok. U **.**.1931. za utužene nekretnine podnio agrarnu prijavu za razrješenje agrarnih odnosa i dosuđenje u vlasnost zemlje u smislu Agrarnog zakona od 19. listopada 1930. godine,

-da je djelomičnom presudom Sreskog suda u Preku Agr-855/31 od 19. prosinca 1940. godine po prijavi težaka između ostalih pradjeda tužiteljica JČ pok. V razriješen kmetski odnos između težaka s jedne strane i vlasnika dr. AČ i dr. IČ s druge strane među kojima se navode i 18 utuženih nekretnina i to čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] osim čest. zem. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina],

- da iz Odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju A-6281 od 20. listopada 1948. godine (l.s. 55, 127) i izjave obrađivača ĐČ pok. [adresa] od 13. listopada 1948. godine (l.s. 54, 55, 126-127) proizlazi da je rješavajući povodom izjave obrađivača ĐČ pok. MČ od 13. listopada 1948. godine od strane navedene komisije donijeta odluka kojom se navedenom obrađivaču i članovima njegove porodice (navedenih u izjavi) priznaje na jednake dijelove u vlasništvo zemlje "Ograda kod Doca" k. o. [katastarska općina] u površini od 4000 m2 oranica, vinograd, maslinjak, uknjižene vlasnosti Đ i dr. 11. Kako se tužiteljice dijelom pozivaju da je njihov prednik JČ stekao vlasništvo razrješenjem agrarnih odnosa to prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da se u konkretnom slučaju treba primijeniti Zakon o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930. godine ("Službene novine" broj 279 od 4. prosinca 1930. godine) kojim su ukinuti težački odnosi feudalnog karaktera.

12. Težački odnosi koji nisu pravomoćno razriješeni na osnovu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930. su ukinuti Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 20. studenog 1946. godine.

13. Prema čl. 1. toga Zakona ukidaju se svi agrarni odnosu feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja i zemlja prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača. Prema čl. 4. toga Zakona zemlja sa svim gospodarskim zgradama i stablima prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača (kmeta) bez ikakve odštete vlasniku.

14. Brisanje upisanih težačkih odnosa u zemljišnim knjigama moglo se provesti samo na osnovi odluke kojom se utvrđuje da je konkretni težački odnos razriješen, odnosno ukinut i da je zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača. To je mogla biti sudska odluka prema Zakonu iz 1930. godine, koja je postala pravomoćna prije dana 22. studenoga 1946. godine (dana stupanja na snagu Zakona iz 1946. godine) ili poslije toga datuma, pravomoćna odluka agrarne komisije, odnosno Narodnog odbora Kotara donesena na osnovi Zakona iz 1946. godine.

15. Temeljem navedenih utvrđenja i propisa pravilno prvostupanjski sud zaključuje da su prednici tužiteljica, pradjed pok. JČ pok. VU i djed pok. ĐČ pok. JČ stekli vlasništvo na česticama 154/4, čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] osim čest. zem. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] izvorno na temelju Zakona o razrješenju agrarnih odnosa feudalnog karaktera.

16. Dakle na navedenim česticama su tužiteljice stekle pravo vlasništva sukladno propisu čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u nastavku ZVDSP-a) prema kojoj odredbi se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

17. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice su dokazale da su predmetne nekretnine bile u vlasništvu veleposjednika a što proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige za predmetne čestice, agrarne prijave od 5. kolovoza 1931., djelomične presude Sreskog suda u Preku Ag 855/13 od 19. prosinca 1940. te i iskaza svjedoka koji su istaknuli da su u [adresa] veleposjednici bili J i da su svi pa i prednici tužiteljica davali određeni dohodak M.

18. Također su protivno žalbenim navodima tužiteljice dokazale da je kmetski odnos razriješen upravo za utužene čestice.

18.1. Naime, to proizlazi iz agrarne prijave, djelomične presude te podataka iz katastra prema kojima je prednik tužiteljica ĐČ još 1948. godine bio upisan u katastar kao posjednik predmetnih nekretnina, kao i iskaza svjedoka koji su naveli da je prednik tužiteljica bio u posjedu predmetnih nekretnina, koji posjed nije smetan.

19. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i da su čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], još otac tužiteljica stekao temeljem dosjelosti a primjenjujući propis čl. 159. st. 4. ZV-a.

19.1. Naime, prednik tužiteljica, djed ĐČ je još 1948. godine na tim česticama bio upisan kao posjednik u katastru, a njegov sin ĆČ (otac tužiteljica) ih je prema iskazu svjedoka, nastavio samostalno koristiti bez da je itko smetao. Dakle od 1948. pa do 8. listopada 1991. godine je očito proteklo traženo vrijeme poštenog posjedovanja od 40 godina.

20. Ne prihvaćaju se žalbeni navodi tuženika da posjed nema kvalitetu savjesnosti jer je tužiteljicama i njihovim pravnim prednicima bilo poznato da nekretnine koje drže u posjedu nisu njihove već veleposjedničke.

20.1. Naime, prednik tužiteljica je još 1948. godine upisao svoj posjed u katastru pa je očito imao razloga smatrati da su navedene nekretnine njegove.

21. Prvostupanjski sud je odbio dio zahtjeva tužiteljica koje se odnose na suvlasničke udjele na česticama na kojima je upisan u 1/2 u zemljišne knjige veleposjednik UČ, a u odnosu na koje udjele su tužiteljice kao pravno legitimiranog označile Grad Zadar s obrazloženjem da su se te čestice na dan 16. listopada 1990. (dan stupanja na snagu Zakona o šumama) i 26. srpnja 1991. (dan sklapanja Zakon o poljoprivrednom zemljištu) nalazile izvan građevinskog područja pa je pasivno legitimirana u odnosu na općenarodnu imovinu i udjele posjednika AČ [adresa].

22. Naime, veleposjednik UČ je nesporno umrla osoba, i nasljednici mu nisu poznati.

23. Ne prihvaćaju se žalbeni navodi tužiteljica da je prvostupanjski sud imovinu pok. AČ trebao promatrati kao ošasnu imovinu, jer tužitelj nije predložio nikakve dokaze temeljem kojih bi prvostupanjski sud mogao utvrditi da se u konkretnom slučaju radi o ošasnoj imovini.

24. Pravilna je i odluka o parničnom trošku (toč. III i IV izreke) presude sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15).

25. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

26. U nepobijanom dijelu, a u odnosu na točku I. izreke presuda ostaje neizmijenjena.

Osijek, 10. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Štefica Bukvić