REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: 1 P-554/2022-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari 1. tužitelja CM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i 2. tužitelja ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupani po punomoćniku Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, 25. rujna 4, protiv 1. tuženice CMZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], (kao nasljednica pok. GM), 2. tuženika SM iz [adresa], 3. tuženika IM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 4. tuženika FM iz [adresa], 5. tuženika NM iz [adresa], 6. tuženice OM iz [adresa], 7. tuženice UM iz [adresa], 8. tuženika MM iz [adresa], 9. tuženika DM iz [adresa] C 118, 10. tuženice ĆMZ iz [adresa], 11. tuženice LM iz [adresa], 12. tuženice PM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 13. tuženika BM iz [adresa], 14. tuženika AM iz [adresa], 15. tuženika ČM, nepoznata boravišta, 16. tuženice VM pok. Ć, nepoznata boravišta i 17. tuženice TM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje tuženike pod 8., 15. i 16. zastupa privremeni zastupnik Dean Velenderić, odvjetnik u Pazinu, 25. rujna 4, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 4. ožujka 2025., u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom te u odsutnosti uredno pozvanog privremenog zastupnika tuženika, 10. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je 1. tužitelj CM stvarni vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] ZGR. upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, pa je slijedom toga 8. tuženik ĐM dužan u roku od 15 dana priznati to pravo vlasništva i trpjeti brisanje tog suvlasničkog dijela u zemljišnjoj knjizi s imena 8. tuženika uz istovremenu uknjižbu tog prava na ime i vlasništvo 1. tužitelja u cijelosti, temeljem ove presuda po pravomoćnosti.

II Utvrđuje se da je 2. tužitelj CM stvarni vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, pa su slijedom toga 8. tuženik ĐM, 15. tuženik ŠM i 16. tuženica VM dužni u roku od 15 dana priznati to pravo vlasništva i trpjeti brisanje tog suvlasničkog dijela u zemljišnjoj knjizi s imena 15. tuženika i 16. tuženice uz istovremenu uknjižbu tog prava na ime i vlasništvo 2. tužitelja u cijelosti, temeljem ove presuda po pravomoćnosti.

III Nalaže se 1. tužitelju i 2. tužitelju da privremenom zastupniku Deanu Velenderiću isplate razliku predujma na ime troška rada i postavljanja u visini od 200,00 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji su ovom sudu 28. srpnja 2022. podnijeli tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina oznaka kč. br. [katastarska čestica] ZGR., u naravi kuća, površine 120 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 682 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kao zemljišnoknjižni suvlasnik za 65/8640 dijela kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] upisan je 8. tuženik, dok su na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između ostalih upisani 8. tuženik za 25/1440 dijela, 15. tuženik za 480/1440 dijela te 16. tuženica za 60/1440 dijela. Tvrde da su predmetne nekretnine njihovo stvarno vlasništvo, a da su prije toga bile u vlasništvu njihovih prednika. Sporne nekretnine bile su vlasništvo njihovog pokojnog djeda ZM, a potom oca JM i tete HM budući da su oni s članovima svoje obitelji te nekretnine držali u samostalnom posjedu na način da su ih koristili za potrebe obitelji. Tako su prednici tužitelja sporne nekretnine koristili do smrti, a nakon njih to čine oni te su se međusobno podijelili. Njih, kao ni njihove pravne prednike, nikada nitko nije ometao u posjedu dajući im do znanja da bi imao bilo kakvo pravo na tim nekretninama. Posjed se uvijek vršio na miran i pošten način, pa se ni po čemu nije moglo zaključiti da te nekretnine ne bi bile njihovo knjižno vlasništvo u cijelosti. U međuvremenu je došlo i do prepisivanja imena osoba posjednika iz zemljišne knjige, pa upis posjednika ne odgovara stvarnom stanju vlasništva. S obzirom na to da su putem svojih pravnih prednika utužene nekretnine kvalificirano posjedovali kroz razdoblje od preko 40 godina, ostvarene su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

2. Ovosudnim rješenjem od 31. svibnja 2023. povučena je tužba u odnosu na 4. tuženika FM.

3. Djelomičnom presudom zbog ogluhe od 20. ožujka 2025. prihvaćen je tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike pod 1, 2, 3, 5, 6, 7, 9, 11, 12 i 17.

4. Rješenjem od 26. kolovoza 2024. odbačena je tužba u odnosu na 10. tuženicu GMZ.

5. Rješenjem ovog suda od 27. rujna 2024. 8. tuženiku, 15. tuženiku i 16. tuženici postavljen je privremeni zastupnik u osobi Deana Velenderića, odvjetnika u [adresa], ovo iz razloga jer se radi o osobama nepoznatog boravišta i prebivališta.

6. U odgovoru na tužbu od 4. studenog 2024. tuženici pod 8, 15 i 16 su se opreza radi usprotivili tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predložili odbijanje istog kao neosnovanog, ali se nisu protivili provođenju predloženih dokaza.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je 1. tužitelj CM na temelju dosjelosti stekao vlasništvo kč. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], odnosno da je 2. tužitelj ĆM dosjelošću stekao pravo vlasništva kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: izvadak iz zemljišne knjige broj 1308, i 1228 k. o. [katastarska općina] (list spisa 5-9), izvod iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Pazin, broj: 994 i 888, (list spisa 13-16), nalaz i mišljenje vještaka Sonje Mikulić od 4. ožujka 2025., proveo dokaz uviđajem na licu mjesta te saslušao svjedoke ĆM, EM te tužitelje u svojstvu parničnih stranaka.

10. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedi da je upisana kč. br. [katastarska čestica] ZGR., u naravi kuća, površine 120 m2, kao suvlasništvo, između ostalog 8. tuženika za 65/8640 dijela.

11. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je upisana kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 682 m2, kao suvlasništvo, između ostalog 8. tuženika za 25/1440 dijela, 15. tuženika za 480/1440 dijela te 16. tuženice za 60/1440 dijela.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Sonje Mikulić danog na uviđaju 4. ožujka 2025. slijedi da je kč. br. [katastarska čestica] ZGR. u naravi kuća, površine 120 m2, upisana u posjedovnom listu 994 na ime više posjednika. Na terenu se radi o čestici na kojoj je izgrađena stara kamena kuća koja je neožbukana i drži se za kč. br. [katastarska čestica] ZGR. koja je ožbukana tako da se vidi granica. Istoj nekretnini pripada i prilaz s [adresa] koja je asfaltirana i vodi uz istočnu stranu kč. br. [katastarska čestica] koja pripada široj obitelji tužitelja. Kč. br. [katastarska čestica] zvana „Dolac“ u naravi je pašnjak, površine 682 m2, upisana u posjedovni list 888 na ime više posjednika. Na terenu se radi o nekretnini na koji se dolazi preko prilaznog puta kč. br. [katastarska čestica] na udaljenosti 100-tinjak metara. S istočne strane nastavlja se dolac koji je izoran, sa sjeverne strane su međe sa susjedom TM, prema zapadu je kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, a uz parcelu se nalazi put, a uz put stara kuća tužitelja s adresom [adresa].

13. Svjedok EM je u svom iskazu naveo da su se roditelji tužitelja zvali JM i G. Što se tiče vrta njega je koristio stric S (brat od JM) tako da je sadio krumpir i orao, dok je štalu koristio za držanje svinja. Nakon smrti I, štalu je nastavila koristili njegova sestra F. Nakon smrti HM, tužitelji su počeli koristiti predmetne nekretnine, s time da pored vrta imaju još svojih nekretnina. Nikada nije čuo da je bila svađa vezano za predmetne nekretnine niti je čuo da su se pokretali bilo kakvi postupci vezano za predmetne nekretnine.

14. Svjedok ŽM je u bitnome naveo da su predmetne nekretnine koristili S i HM, odnosno brat i sestra JM (otac tužitelja) tako da su u štali držali alat za poljoprivredu, dok su vrt koristili za sadnju različitih poljoprivrednim kultura. S nije imao djeca te ga je po smrti naslijedila sestra HM, a nju tužitelji.

15. 2. tužitelj je u svom iskazu naveo da je kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] do 1905. bila štala koju je koristio pradjed N koje godine je preminuo tako da je držao volove kokoši, svinje i konje. Nakon smrti pradjeda O, štalu su koristili njegova djeca i to N, EM i ZM (djed tužitelja). Nakon smrti djeda ZM štalu su nastavili koristiti njihov otac JM, F i S sve do 1960-ih kada su prodali blago, a zatim se ta nekretnina koristila za spremište za alat. Što se tiče vrta (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), poznato mu je da ga je koristio pradjed N, djed ZM za sadnju različitih poljoprivrednih kultura.

16. Dakle, saslušani svjedoci EM i ŽM imaju saznanja da su predmetne nekretnine koristili stric S i teta HM tako da su kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] koristili kao spremište za alat, dok su kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obrađivali i sadili poljoprivredne kulture za svoje potrebe, a da ih danas koriste tužitelji.

16.1. Iskaze tih svjedoka ovaj sud prihvaća kao objektivne i logične budući da kao stanovnici mjesta [adresa] imaju neposredna saznajna o predmetnim nekretninama, s tim da ovaj sud primjećuje kako navedeni svjedoci nemaju saznanja o tome tko je predmetne nekretnine koristio prije strica I i tete HM.

16.2. Saslušani svjedoci potvrđuju navode tužitelja da su posjednici predmetnih nekretnina bili stric S i teta HM. 2. tužitelj je naveo da mu je poznato da su predmetne nekretnine bile u posjedu pradjeda O koji je preminuo 1905., a do koje godine se kč. br. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] koristila kao štala za držanje domaćih životinja. Nakon njegove smrti ostali su sinovi EM, N i ZM (djed tužitelja), a između EM i ZM izvršena je dioba tako da je djedu pripala kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je EM pripala 108/1 k. o. [katastarska općina]. Djed ZM koji je imao 6 djece i to JM (otac tužitelja), F, U, M, HM i I, su naslijedili JM, U, F i I, dok HM i M nisu ništa naslijedile, a njegovu ostavinsku imovinu su činile predmetne nekretnine. S i HM nisu bili u braku i nisu imali djece. HM je preminula 2008. te je oporukom svu svoju imovinu ostavila tužiteljima, dok su strica I naslijedila braća i sestre. M je uzela svoj nasljedni dio, dok su JM, U i F svoj nasljedni dio ustupili sestri HM. Nadalje je utvrđeno da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koristila kao vrt za sadnju poljoprivrednih kultura, a koju su koristili pradjed N, zatim djed ZM, otac JM, a sada tužitelji, najkasnije od 1905.

17. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljica zasniva svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. U konkretnom slučaju se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91.) i na temelju članka 388. stavak 2. ZV kao mjerodavna primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje u tekstu: OGZ) koji se je primjenjivao do 31. kolovoza 1980. Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ). U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj: 53/91.; dalje u tekstu: ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u članku 28. i 30. ZOVO. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

18. S obzirom na to je pok. ZM – djed tužitelja najkasnije od 1905. godine bio u neprekinutom, samostalnom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina do 1935. ispunile su se sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u korist djeda tužitelja iz § 326., § 328., § 345. i § 1468. OGZ. Poslije njegove smrti vlasništvo je u konačnici na temelju nasljeđivanja i izvršene diobe prešlo na tužitelje kako je to navedeno u točkama I i II izreke ove presude, a kojima vlasništvo i posjed nije osporavano.

19. Odluka o troškovima postupka temelji se članku 85. stavak 3. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) u svezi odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje u tekstu: OT) te je naloženo tužiteljima da na ime razlike predujma za rad i postavljanje privremenog zastupnika isplate razliku iznosa od 200,00 EUR na ime sastava odgovora na tužbu od 4. studenog 2024. i odredbe Tbr. 8/1. OT.

20. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Pazinu, 10. travnja 2025.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira na to što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima po pun. – uz pristojbu na presudu

2. Tuženicima po privremenom zastupniku

3. Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Pazin – po pravomoćnosti