Poslovni broj: Usž-3200/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner , predsjednice vijeća , Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović , članice vijeća , te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja DŽiz [adresa], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Josipu Anzuloviću-Miroševiću , odvjetniku iz Supetra , Vrilo 2 , protiv tuženika Državnog inspektorata , Područnog ureda Split , Služba građevinske inspekcije , Odjel građevinske inspekcije , Split , Mike Tripala 6 , radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu , poslovnog broja: Us I-3296/2023-7 od 8. travnja 2024. , na sjednici vijeća održanoj dana 10. travnja 2025.

pretpostavljam da je

I Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu , poslovnog broja: Us I-3296/2023-7 od 8. travnja 2024. II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog dijela upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika , klasa: UP/I-362-02/23-02/1241 , urbroj: 443-02-03-12-01-23-2 od 13. studenog 2023. godine , kojim je tužitelju kao investitoru naloženo u roku od 90. dana od zaprimanja tog rješenja ukloniti: dio betonske ploče-otvorene terase s jednakokrakim stepeništem i dr., sve pobliže opisano u tom rješenju i sve izgrađeno u k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj je protiv citirane presude prvostupanjskog suda podnio žalbu ističući da se osporena presuda ne može ispitati jer da je tužitelj dostavio obilnu dokumentaciju na navode iz tužbe iz kojih da je razvidno da je tužitelj legalno izvršio sve radove, a sud nije ocijenio niti obrazložio te priložene isprave. Ističe da se radi o potpornom zidu koji drži zemlju odnosno teren, uklanjanjem zida dolazi do opasnosti od odronjavanja terena. Stoga ističe da prijeti urušavanje što sud nije imao u vidu. Iz priloženih isprava da proizlazi da zid nije u cijeloj duljini visok 2 m već manje pa da bi se moglo i postaviti pitanje Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama. Smatra da je priložen projekt u skladu s prostornim planom te da isto pripada pod jednostavne građevine slijedom čega ne treba ishoditi građevnu dozvolu već da je dovoljan glavni projekt koji postoji. Ističe da je zid postojao i prije gradnje rekonstrukcije prijepornog zida pa da tužitelj nije izgradio zid gdje ga nije bilo već je izgradio zid na mjestu gdje je isti prije postojao i držao zid. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Tuženik se nije očitovao o žalbi tužitelja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući presudu prvostupanjskog upravnog suda u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da osporenom presudom uz obrazloženje kakvo je njome dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Prvostupanjski upravni sud je pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo argumentirano obrazložene razloge utemeljene na podacima spisa predmeta i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava. Stoga se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavak 1. ZUS-a.

6. Prije svega, ovaj Sud nalazi neosnovanim prigovore tužitelja usmjerene na neprovođenje predloženih dokaza te obrazloženje presude, jer i prema podacima spisa predmeta prvostupanjski sud je u tijeku spora pravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.-dalje: ZUS) kojima je uređeno procesno postupanje suda u upravnom sporu. Ovo iz razloga jer sud u smislu odredbe članka 33. stavak 3. citiranog Zakona nije vezan prijedlozima stranaka kako u pogledu činjenica koje treba utvrditi, tako i dokaza kojima se one mogu utvrđivati.

7. Prvostupanjski upravni sud je pravilno ocijenio zakonitim rješenje tuženika te se u konkretnom slučaju i prema ocjeni ovog Suda odluka mogla donijeti bez provođenja predloženih dokaza-vještačenja, obzirom da utvrđeno činjenično stanje u upravnom postupku i sporu (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske, npr. U-III-5161/22) u kojem je iskazano da zahtjevi i načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokaze i dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze. Poradi navedenog je upravo stoga odluka o tome koji će od predloženih dokaza izvesti sud neovisno o dispoziciji stranaka, isključivo na sudovima.

8. Nadalje, obrazlaganje odluka se ne može shvatiti kao zahtjev za detaljni odgovor na svaki navod već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio jer je u osporenoj presudi naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.

9. Prvostupanjski upravni sud je osnovano potvrdio pravilnost i zakonitost rješenja tuženika koje je doneseno pravilnom primjenom odredbe članka 113. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 106. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj 115/18., 117/21. i 67/23.) obzirom da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj izveo bez potrebnog akta za gradnju –građevinske dozvole opisane u tom rješenju radove: dio betonske ploče-otvorene terase s jednokrakim stepeništem s konstruktivno povezanim armirano betonskim potpornim zidom duljine cca 10 m, maksimalne visine cca 2,20 m, na nivou poda prizemlja postojeće stambene građevine u k. o. [katastarska općina] uz istočnu granicu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zemljišnim knjigama kao šuma u vlasništvu Republike Hrvatske. Tužitelj je sve izgradio bez prethodno ishođene građevinske dozvole pa je time pravilno utvrđeno od strane građevinskog inspektora da je počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.).

10. Glede prigovora tužitelja da je spisu predmeta priložio glavni projekt te da je isti dovoljan u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima za izvršenje navedenih građevinskih radova treba reći da je u upravnom postupku od strane građevinskog inspektora izvršen uvid u priloženi glavni projekt iz ožujka 2023., dostavljen od strane tužitelja te da je uvidom u isti utvrđeno da je prilog zahtjevu prijava početka građenja (bez građevinske dozvole) na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Utvrđeno je da je na predmetnoj čestici zemljišta sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, broj 112/17. -31/20.), članak 4. stavak 1. alineja c. uz postojeću stambenu građevinu katnosti (sut. +P+1+Pk) predviđena izgradnja pomoćne građevine –otvorenog bazena, dok je (uvidom u geodetsku situaciju stvarnog stanja) koja je sastavni dio glavnog projekta, te uz očevid na licu mjesta utvrđeno da je dio betonske ploče –otvorene terase sve naprijed navedeno i opisano kao i potporni zid izgrađen u nivou poda prizemlja postojeće stambene građevine na adresi [adresa] k. o. [katastarska općina] kao otvorena terasa uz navedenu stambenu građevinu, ali na susjednoj čest.zem. kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Napomenuto je da dio terase izgrađen na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postojeće stambene građevine nije predmet ovog predmetnog inspekcijskog postupka.

11. Obzirom na sve navedeno i neprijeporno utvrđeno, ovaj Sud nalazi neosnovanim prigovore tužitelja da bi predmetni radovi bili izvedeni radi sprječavanja urušavanja te da je predmetni zid izgrađen na mjestu gdje je već postojao raniji zid, obzirom da je tužitelj čak i u slučaju istinitosti navedenih navoda trebao ishoditi za to potrebno odobrenje za gradnju. Nadalje, neosnovanim ovaj Sud ocjenjuje i prigovore tužitelja glede primjene odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, koje prigovore tužitelj samo paušalno navodi, dok se prema odredbama citiranog Pravilnika može graditi potporni zid najviše do visine 1m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnatog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke obrade (članak 2. točka 4. Pravilnika).

12. Slijedom svega navedenog, trebalo je na temelju članka 74. stavaka 1. ZUS-a , rješavati kao temeljem točke I. izreke presude, a na odredbi članka 79. stavaka 6. kao pod točkom II. izreke presude s obzirom da tužitelj nije uspio sa žalbom.

U Zagrebu , 10. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner