Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž R-75/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari tužitelja KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, Palmotićeva 50, protiv tuženice ABC, [osobni identifikacijski broj], ..., [adresa], koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženice protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-27/2020-40 od 24. svibnja 2024., dana 10. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženice ABC i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-27/2020-40 od 24. svibnja 2024. pod toč. I. izreke.

II Djelomično se potvrđuje, a djelomično preinačuje presuda Općinskog Velikoj Gorici poslovni broj Pr-27/2020-40 od 24. svibnja 2024. pod toč. II. izreke i sudi:

Nalaže se tuženici ABC naknaditi tužitelju KG pored već dosuđenog iznosa od 1.140,45 eura i daljnji trošak parničnog postupka u iznosu od 62,22 eura zajedno sa zakonom zateznom kamatom od 10. travnja 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženici ABC naknaditi tužitelju KG trošak žalbenog postupka u iznosu od 31,25 eura u roku od 15 dana, dok se za više zatražen iznos zahtjev tužitelja za naknadu troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se ABC, ..., [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće ukupan iznos od 622,93Eur (slovima: šeststotinašezdesetšesteuraiosamdesetpetcenta) bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 24,68 eur od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,68 eur od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,68 eur od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,61 eur od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,89 eur od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,78 eur od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 49,32 eur od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,06 eur od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,42 eur od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,49 eur od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,80 eur od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,29 eur od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,18 eur od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,65 eur od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,37 eur od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,65 eur od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,18 eur od 16.01.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,45 eur od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,83 eur od 16.09.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,12 eur od 16.11.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,80 eur od 16.12.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II. Nalaže se ABC, [osobni identifikacijski broj], ..., naknaditi KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.140,45 Eur (slovima: jednutisućujednustotinučetrdeseteuraičetrdesetpetcenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena koja teče od 24. svibnja 2024. pa do isplate, sve u roku 15 (petnaest) dana.“

2. Protiv uvodno označene presude u dijelu pod toč. II. izreke žalbu je izjavio tužitelj navodeći kako prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o visini parničnog troška nije tužitelju priznao trošak zastupanja na ročištu za objavu, a trebalo je sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Ujedno se pozva na odredbu čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku i predlaže u pobijanom dijelu preinačiti prvostupanjsku presudu i tužitelju dosuditi i daljnji iznos parničnog troška kao i trošak sastava žalbe u iznosu od 78,13 eura.

2.1. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

3. Protiv uvodno označene presude žalbu je izjavila i tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primijene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. U žalbi posebno naglašava da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. i 11. Zakona o parničnom postupku. Nadalje, prvostupanjski sud da je pogrešno utvrdio činjenično stanje budući da je netočno utvrdio da je tuženica krivo isplaćivala prekovremene sate preko mjesečnog fonda sati. Prihvaćanjem stajališta suda, s obzirom na oblik organizacije rada tužitelja u utuženom razdoblju, službenici koji rade u turnusu u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48 u pogledu obračuna plaće i dodatka na plaću, bili bi stavljeni u nejednak položaj u odnosu na sve druge službenike kod kojih je rad organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka i time bi se grubo povrijedilo ustavno načelo jednakosti pred zakonom. Tako službenici koji rade u turnusima prema rasporedu radnog vremena, zbog naizmjeničnog rada tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama pod 12 sati dnevno u ciklusima u pojedinim mjesecima ne odrade redovni mjesečni fond radnih sati, već imaju nadopunu satnice da bi im se osnovna plaća isplatila u punom iznosu. Nadalje, u provedenom financijskom vještačenju, prema zadatku vještačenja, svaki sat rada na blagdan ili neradni dan automatski se imao obračunavati kao prekovremeni rad te je vještakinja tako i postupala, stoga su utvrđenja iz financijskog vještačenja potpuno pravno neutemeljena. Uvidom u evidencije radnog vremena i obračunsku listu tužitelja za utuženo razdoblje proizlazi da tužitelj nije radio ni jedan sat koji bi prelazio mjesečni fond radnih sati ili redovni turnus, stoga mu je plaćen svaki oblik rada u cijelosti. Tužitelj nije radio duže od redovne smjene ili turnusa niti je radio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati i nije ostvario prekovremeni rad. Navedeno proizlazi iz prvog provedenog vještačenja po vještaku Nadi Mlinar te zaključno u istom nalazu i mišljenju nema prekovremenih sati koji ne bi bili isplaćeni tužitelju. Sud se nije niti osvrnuo na navedeni nalaz, a pravilnom primjenom odredbe čl. 261. st. 3. Zakona o parničnom postupku to je bio dužan. Radi navedenog počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka budući da sud unatoč dva potpuno različita nalaza i mišljenja nije zatražio nalaz i mišljenje trećeg vještaka. Za pravnu ocjenu da li se neki rad smatra redovnim radom ili se radi o prekovremenom radu relevantni su odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike pa upućuje na odredbu čl. 44. st. 9. – 11. tog Ugovora iz 2013., odnosno, čl. 38. st. 9. – 11. Kolektivnog ugovora iz 2017. Također upućuje na Tumačenje zajedničke komisije br. 8/44 od 29. travnja 2013. Nadalje, ističe da je tuženica od prosinca 2013. u sustavu Centralnog obračuna plaća koji je jedinstven za sve institucije u javnom i državnom sektoru, a ne samo službenike zatvorskog sustava, stoga bi se prema prvostupanjskoj presudi svim zaposlenima koji rade u državnim i javnim službama primjenom aplikacije tog Centra pogrešno obračunavala plaća. Zaključno napominje da rad na blagdan sam po sebi nema nikakvog utjecaja na postojanje prekovremenog rada osim ako predstavlja rad duži od mjesečnog fond radnih sati ili je naložen hitan prekovremeni rad radi zemjene službenika koji je po rasporedu tad trebao raditi. Odluka o troškovima postupka pobija se iz razloga što je prvostupanjski sud pogrešno primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika po kojoj vrijednost boda iznosi 2,00 eura, jer se navedena Tarifa ne može primjenjivati na parnične radnje provedene prije 2. studenoga 2022. budući da pravni propisi ne mogu djelovati retroaktivno, odnosno, prije nego što su stupili na snagu. Radi navedenog troškove postupka nastale do 2. studenoga 2022. trebalo je pomnožiti sa 10,00 kuna, a ne sa dva eura. Predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno postupanje ili preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu tužitelja da tuženici naknadi parnični trošak uključivo s troškom sastava žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tuženice tužitelj navodi kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka te se poziva na pravno shvaćanje zauzeto u odlukama drugih županijskih sudova. Također naglašava da se presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati zbog žalbenog razloga pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba tužitelja je osnovana, dok žalba tuženice nije osnovana.

6. U konkretnom se slučaju radi o sporu male vrijednosti, jer se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.320,00 eura, a prema odredbi čl. 467. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst 25/13. i 70/19.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.) presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, dok se ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. Dakle, u odnosu na žalbeni razlog na koji se tuženica poziva u žalbi - pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, reći je da ovaj drugostupanjski sud nije ispitivao pravilnost i potpunost utvrđenja istog budući da se presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati iz tog razloga.

8. Odluka donesena u postupku u sporovima male vrijednosti ne može se pobijati niti zbog relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka slijedom čega ovaj drugostupanjski sud nije ocjenjivao žalbeni razlog iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. i u svezi čl. 261. st. 3. ZPP na koji tuženica također ukazuje u žalbi.

9. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, suprotno žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je izreka presude razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude.

10. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 467. st. 1. ZPP.

11. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za isplatu neisplaćene razlike plaće po osnovi prekovremenih sati odrađenih na blagdan, koji je padao u radni dan od ponedjeljka do petka kroz razdoblje od ožujka 2015. do ožujka 2020. u ukupnom iznosu od 622,93 eura sa zakonskom zateznom kamatom na pojedinačne mjesečne iznose kako su isti precizirani pod toč. I. izreke.

12. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja s obrazloženjem da je prihvatio iskaze svjedoka UG i NG, kao i dijelove iskaza svjedoka DG i VG te našao utvrđenim da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio sve sate, a kako to proizlazi iz evidencije tuženice, kao i da niti jedan dan nije neopravdano izostao s posla niti je u utuženom razdoblju koristio neplaćeni dopust. U pogledu osnove zahtjeva prvostupanjski sud se pozvao na Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 93/08., 23/09., 39/09., 90/10., 89/12. dalje KU/08) odnosno Dodatak I, ("Narodne novine", broj 150/13.) i Dodatak II ("Narodne novine", broj 153/13.) odnosno Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17., 12/18., 2/19., 119/19., 66/20. i 56/22., dalje KU/17). Za potrebe utvrđenja visine tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud izveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. te je isto prihvatio kao sačinjeno prema pravilima struke, smatrajući prigovore tuženice prigovorima pravne prirode.

13. U sporovima male vrijednosti isključivo prvostupanjski sud utvrđuje činjenično stanje te je za drugostupanjski sud činjenično stanje uvijek „pravilno utvrđeno“, to jest drugostupanjski sud, i kada ima sumnji u tom pogledu, ipak mora polaziti od činjeničnog stanja koje je utvrdio prvostupanjski sud (Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4778/2008 od 1. ožujka 2012.).

14. Dakle, sud prvog stupnja utvrđenim je našao slijedeće činjenice:

- da je tužitelj zaposlenik tuženice tj. državni službenik zaposlen u ..., u ..., u Odjelu osiguranja, kao stariji pravosudni policajac,

- da je tužitelj u utuženom razdoblju poslove obavljao u turnusu i u smjenama prema rasporedu radnog vremena tuženice, da je mjesečno odrađivao sve radne sate i dane (osim u dane bolovanja kako su evidentirani) te da u utuženom razdoblju nije koristio neplaćeni dopust,

- da iz evidencije o radu proizlazi da je tužitelj radio i na dane blagdana i neradne dane koji su padali između ponedjeljka i petka,

- da je vještakinja Petra Blašković, iz Centra za financijska vještačenja d.o.o., prekovremene sate obračunala na način da je uspoređivala ostvarene sate (koji sukladno Kolektivnom ugovoru obuhvaćaju i nadopunu satnice) u određenom mjesecu u odnosu na mjesečni fond radnih sati (koji ne uključuje subote, nedjelje i blagdane koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka) te

- da tužitelju pripada neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od ožujka 2015. do zaključno ožujka 2020. u ukupnom bruto iznosu od 622,93 eura.

15. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio KU/08 s Dodacima koji u čl. 44. st. 1. toč. 2. propisuje, a identično i čl. 38. KU/17 da svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad, a prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (st. 10. istog članka).

15.1. Odredbom čl. 44. st. 2. KU/08 dodaci iz st. 1. međusobno se ne isključuju osim dodatka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni s time što je prema odredbi čl. 44. st. 1. alineja 5. istog KU/08 određeno da ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

15.2. Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža. Redovni mjesečni fond radnih sati je osnova za isplatu osnovne plaće, a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji se dobiju na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa brojem radnih sati u danu (dakle broj radnih dana x 8, čl. 38. st. 12. KU/17).

16. Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati, a koji se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati, dok u taj fond sati ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom.

17. Tužena se u svojoj žalbi poziva na istovjetna tumačenja navedenih odredaba kolektivnih ugovora, no iz istih izvodi pogrešne zaključke zanemarujući činjenicu kako tužitelj u ovome postupku potražuje naknadu za prekovremeni rad samo za one mjesece u kojima je radio na blagdan koji je pao u radni dan od ponedjeljka do petka i koji mu tuženik zbog pogrešnog načina obračuna nije isplatio sukladno odredbama navedenih KU na koje se pravilno pozvao.

18. Vještakinja nije obračunavala dodatak za prekovremene sate na sate nadopune satnice – blagdan (element u COP-u 1198) već je ostvarene sate u mjesecu uspoređivala u odnosu na mjesečni fond radnih sati. Na tako utvrđenu razliku sati vještakinja je obračunala dodatak za prekovremeni rad ukoliko je iz isplatne liste proizlazilo da navedeni dodatak nije plaćen.

18.1. Dakle, vještakinja nije za svaki sat rada blagdanom obračunavala dodatak za prekovremeni rad niti je na sate koji su plaćeni pod šifrom 1198 – Nadopuna satnice

– blagdan i šifrom 10469 – Nadopuna satnice obračunavala dodatak za prekovremeni rad, već je prekovremene sate računala na način da je uspoređivala ostvarene sate u određenom mjesecu u odnosu na mjesečni fond radnih sati (koji ne uključuje subote, nedjelje i blagdane koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka).

18.2. Vještakinja je u svom usmenom očitovanju navela da je i sate nadopune satnice uključila u ukupan broj ostvarenih sati u mjesecu odnosno da je prekovremene sate obračunavala u odnosu na mjesečni fond radnih sati tako da od strane tuženice nije bilo daljnjih pitanja niti prigovora na nalaz i mišljenje vještakinje koji je usmeno dopunski izložen tako da je žaliteljici odgovoriti da nije bilo uporišta za izvođenje dokaza kontrolnim vještačenjem po trećem vještaku, a niti je to ista predlagala.

18.3. Primjena obračuna na način da se od ukupnog broja odrađenih sati odbije mjesečni fond radnih sati u skladu je s citiranim odredbama KU (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-1140/2022 od 15. veljače 2023. i Rev-446/2023 od 22. studenoga 2023.) pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je sukladno nalazu i mišljenju financijskog vještaka tužitelju dosudio bruto iznos od 632,71 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

19. Slijedom svega navedenog, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tuženica u konkretnom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivala na bazi mjesečnog broja sati, a ne na bazi mjesečnog fonda sati, kako to proizlazi iz odredbe čl. 44. st. 12. KU/08. Stoga, kada blagdan koji je neradan dan ali je pao u dane od ponedjeljka do petka, a na isti blagdan je tužitelj radio, to taj blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati, slijedom čega žalbeni navodi koje iznosi tužena nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude.

20. Žalbeni navodi tuženice nisu osnovano doveli u pitanje pravilnost i zakonitost odluke o troškovima postupka u dijelu kojim je tuženici naloženo da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka budući da je ista odluka u tom dijelu donesena pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 154. st. 1. ZPP u svezi čl. 155. istog Zakona, kao i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23.; dalje Tarifa).

20.1. Naime, žalbeni navodi tuženice kako je prvostupanjski sud pogrešno poduzete radnje dosudio prema vrijednosti boda od 15,00 kn iako je navedena vrijednost stupila na snagu tek 5. studenoga 2022. nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost odluke o trošku s obzirom da je Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 126/22.) u čl. 1. određeno da se Tarifa mijenja i glasi: „Tbr. 50. Vrijednost boda iznosi 15,00 kuna“, a prema Tbr. 48. Tarife odvjetnik primjenjuje tarifu koja je na snazi u trenutku naplate odvjetničke nagrade te se vrijednost boda obračunava prema vrijednosti boda u trenutku naplate odvjetničke nagrade. S time što je žalitelju odgovoriti da je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbe Tarife koja je na snazi od 25. studenoga 2023. odnosno u vrijeme donošenja odluke o trošku (čl. 52. st. 3. Tarife) tj. 24. svibnja 2024.

20.2. Međutim, žalbeni navodi tužitelja kojim se osporava trošak pristupa na ročište povodom objave odluke dovode u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke budući da ista u tom dijelu nije pravilno utemeljena na Tbr. 9. toč. 3. Tarife, a na koje ročište je pristupila zamjenica punomoćnika tužitelja upravo po pozivu u skladu s odredbom čl. 335. st. 6. ZPP.

21. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odnosno odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

22. Tužitelju je priznat trošak žalbenog postupka prema vrijednosti pobijanog dijela odluke o troškovima koji iznosi 62,50 eura, za sastav žalbe sukladno Tbr. 10. toč 4. Tarife odnosno 50% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 3. i 6. Tarife, tj. 12,50 bodova odnosno 25,00 eura kojem iznosu je pridodan PDV od 25% odnosno 6,25 eura što ukupno iznosi 31,25 eura, dok je za više zatražen iznos zahtjev tužitelja za naknadu troška odbijen kao neosnovan budući nije zatražen u skladu o odredbama Tarife, a sve kako je to odlučeno pod toč. III izreke ove drugostupanjske odluke po čl. 154. st. 1. ZPP.

U Zadru, 10. travnja 2025.

Sutkinja

Sanja Dujmović