REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-252/2023-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Sonji Marinac Rumora, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica V. Jagića 33, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Vukić & partneri d.o.o., odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "DUBRAVA" VIŠNJAN, OIB 71916112954, Višnjan, Dalmatinska bb, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, radi isplate iznosa od 4.423,76 eura, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude 10. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana isplati iznos od 4.423,76 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na pojedine iznose kako slijedi:

- na iznos od 1.327,23 eura od 21. svibnja 2022. do isplate,

- na iznos od 2.612,78 eura od 14. srpnja 2022. do isplate,

- na iznos od 483,75 eura od 7. rujna 2023. do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana naknadi trošak postupka u iznosu od 1.356,38 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 10. travnja 2025. pa do isplate, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 375,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 10. travnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 11. rujna 2023. podnio tužbu u kojoj navodi da je

20. travnja

2022. na cesti Ž5042-Poreč (D75) Bokići-Višnjan-Karojba (Ž5007), općina Višnjan, od mjesta Tićan prema mjestu Barići, pred vozilo registarske oznake [registarska oznaka] istrčala divljač i udarila u vozilo, čime da je na vozilu nastala imovinska šteta. Tužitelj navodi da je vozilom upravljao GN, a vozilo da je bilo osigurano kod tužitelja ugovorom o osiguranju automobilskog kaska. Na temelju zaključenog ugovora da je tužitelj naknadio štetu u utuženom iznosu od 4.423,76 eura.

2. U tužbi se, osom navedenog tvrdi da lovištem iz kojeg je istrčala divljač gospodari tuženik koji da za štetu odgovara sukladno odredbama Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima. Kako divljač na javnoj cesti predstavlja opasnu stvar, pozivom na odredbu članka 86. Zakona o lovstvu, drži da je na tuženiku kao ovlašteniku prava lova odgovornost za štetu nastalu od divljači.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 26. listopada 2023. naveo da ne osporava činjenicu da je 20. travnja 2022. na cesti Ž-5042 od mjesta Tićan prema mjestu Barići došlo do prometne nesreće u kojoj je oštećeno vozilo registarske oznake [registarska oznaka]. Međutim, tuženik ističe da je tu prometnu nesreću uzrokovao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka], koji da je u konkretnom slučaju upravljao vozilom protivno odredbi iz članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tuženik drži da vozač vožnju nije prilagodio prometnim uvjetima i nije vozilo zaustavio pred zaprekom koju je mogao predvidjeti s obzirom na to da je prije mjesta nesreće uz znak ograničenja brzine postavljen i znak „divljač na cesti“. Stoga, kako je vozač vozila bio uredno obaviješten o opasnosti divljači na cesti postavljenim prometnim znakom to da je isti i mogao predvidjeti da se na prometnici nalazi divljač, te sukladno tome prilagoditi vožnju vozila kojim je upravljao, a što da očito nije učinio. Tuženik osporava i visinu štete.

4. Nadalje, tuženik ne spori da se prema stavu sudske prakse divljač na prometnici smatra opasnom stvari. Međutim kada je u pitanju opasna stvar, tuženik navodi da za istu odgovara vlasnik, a u odnosu na divljač vlasnik je Republika Hrvatska. Lovačka društva stoga da odgovaraju do visine odobrene kvote za izlov, a tuženik je odobrenu mu kvotu izlovio do štetnog događaja, te u svezi s tim tuženik stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije, jer kao što je istaknuto za opasnu stvar odgovara vlasnik, a u konkretnom slučaju vlasnik je Republika Hrvatska. Predlaže stoga odbaciti tužbu, a podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i tužitelju naložiti da tuženiku naknadi troškove postupka.

5. Na pripremnom ročištu održanom 14. ožujka 2024. punomoćnici stranaka suglasno su naveli da nije sporno da je 20. travnja 2022. došlo do štetnog događaja kako ga tužitelj opisuje u tužbi. Tuženik je učinio nespornim da je u štetnom događaju došlo do kontakta vozila tužiteljeva osiguranika sa divljači. Međutim, kao i u odgovoru na tužbu tuženik je ostao pri prigovoru da je uzrok štetnom događaju to što vozač vozila registriranog kod tužitelja nije upravljao vozilom sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Osporena je i visina tužbenog zahtjeva.

6. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 25. veljače 2025. tuženik je učinio nespornim da je tužitelj izvršio plaćanje utuženog iznosa. S obzirom na činjenice koje je tuženik učinio nespornim sud nije provodio dokaze biološkog vještačenja izuzetih dlaka, a niti financijsko-knjigovodstveno vještačenje na okolnost izvršenih isplata osigurnine. Nisu saslušani policijski službenici jer je tužitelj po provedbi dokaza saslušanjem svjedoka, zastupnika tuženika i prometnog vještačenja predložio zaključenje glavne rasprave.

7. Sud je proveo dokaze čitanjem dokumentacije u spisu i to: potvrda Ministarstva unutarnjih poslova od 21. travnja 2022. (list 4-5 spisa), polica osiguranja s uvjetima (list 6-10 spisa), fotografije oštećenog vozila (list 11-15 spisa), prijava štete (list 16 i 17 spisa), prometna dozvola i osobna iskaznica (list 18 i 19 spisa), izvid štete (list 20-21 spisa), računi Autokuće Šop d.o.o. (list 21 i 23 spisa), nalozi za doznaku (list 25-27 spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 28-30 spisa), spis Ministarstva unutarnjih poslova (list 61-68 spisa), pročitan je zapisnik sa provedenog uviđaja od 22. svibnja 2024. i iskaz svjedoka GN (list 76-78 spisa), nalaz i mišljenje vještaka (list 83-100 spisa), te iskaz zastupnika tuženika EN i usmeno kazivanje vještaka na ročištu održanom 25. veljače 2025. (list 113 i 114 spisa).

8. Na temelju provedenog dokaznog postupka ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Tužitelj zahtijeva da mu tuženik isplati iznos od 4.423,76 eura koji je iznos tužitelj prethodno isplatio svom osiguraniku na ime popravka vozila oštećenog 20. travnja 2022. u prometnoj nesreći koja se dogodila na cesti Ž5042-Poreč (D75) Bokići- Višnjan-Karojba (Ž5007), općina Višnjan, od mjesta Tićan prema mjestu Barići. Tužitelj tvrdi da je do oštećenja vozila tužiteljeva osiguranika došlo uslijed naleta divljači na vozilo i to unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik.

10. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja. Nije sporno da je na vozilo tužiteljeva osiguranika 20. travnja 2022. došlo do naleta divljači te da je tužitelj na ime naknade štete isplatio utuženi iznos. Međutim, sporna je pasivna legitimacija tuženika (jer tuženik drži da je pasivno legitimirana Republika Hrvatska), dinamika štetnog događaja i visina štete.

11. Čitanjem dokumentacije, isprava priloženih uz tužbu utvrđeno je da Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska, Policijska postaja Poreč pri izlasku na mjesto štetnog događaja nije utvrdila prekršajnu odgovornost GN, vozača vozila registarske znake [registarska oznaka], osiguranog kod tužitelja. Po provedenom alkotestiranju GN utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg. Po provedenom očevidu policijski je službenik utvrdio da je na vozilu tužiteljeva osiguranika oštećen prednji branik, prednja ukrasna maska, prednje svjetlo. Autokuća Šop d.o.o. izdala je 8. srpnja 2022. račun na ime naknade za radove i cijene za utrošeni materijal, a potom 22. kolovoza 2023. na ime cijene za materijal – vezni lim. Iz računa je razvidno da se isti odnose na izvid štete 14-AK-11697/2022.

12. Svjedok GN, saslušan na mjestu štetnog događaja, u iskazu je naveo da se u noći kada je došlo do štetnog događaja vraćao se posla i kretao se u pravcu sela Barići. Vozilom je upravljao tako da se isto kretalo ispod ograničenja brzine, a misli da se radilo o brzini od 50-60 km/h. Opisujući štetni događaj iskazao je da promet nije bio gust te da misli da je imao upaljena duga svjetla. Da je do naleta na srnu došlo na način da je srna istrčala na cestu gledajući sa njegove lijeve strane. Na cestu je došla krećući se sa jednog polja čiji je položaj niži u odnosu na razinu ceste pa je prije nego što je istrčala na cestu nije mogao uočiti. G je vidio pola sekunde prije udara jer se samo odjednom pojavila, iskočila na cestu. Poduzeo je radnju kočenja čim je došlo do naleta. Nakon što je srna udarila vozilo nastavila se dalje kretati. Vozilo je zaustavio metar ili dva nakon samog naleta na srnu i potom nije pomicao vozilo sve dok nisu došli policijski službenici i obavili očevid. Tek kada su policijski službenici obavili što su morali pomaknuo je vozilo. Sa policijskim službenicima nakon očevida pokušao je pronaći tijelo životinje ali ga nisu pronašli. Na polju sa lijeve strane vidjeli još jednu srnu. Svjedok je iskazao da dionicom ceste na kojoj je došlo do štetnog događaja prolazi dva puta dnevno jer putuje na posao u Poreč. Svakodnevno uočava divljač pa tako na predmetnoj dionici najčešće uočava srne, a dalje prema Poreču lisice i sitniju divljač. U vezi isplate osigurnine ustvrdio je da je osiguravajuće društvo izravno podmirilo troškove servisu, dok je u vezi oštećenja ustvrdio da su mu policijski službenici rekli da se može dalje koristiti vozilom jer je unatoč oštećenju na lijevoj strani žarulja i dalje funkcionirala, do prve kiše. Iskaz svjedoka sud je prihvatio cijeneći da je iskaz životan, logičan, objektivan i sukladan dokumentaciji priloženoj spisu.

13. EN, predsjednik tuženika, potvrdio je da na području kojim gospodari tuženik obitavaju srne te da se divljač kreće na području cijelog lovišta. Stoga, da se naleti dešavaju kako na mjestu predmetnog štetnog događaja tako i u drugim dijelovima lovišta. Ustvrdio je da je u vrijeme kada se dogodio štetni događaj bila ispunjena lovna kvota jer je sa krajem lovne godine bio zaključen plan odstrela. Osim navedenog, ustvrdio je da je do štetnog događaja došlo u vrijeme lovostaja. Sud je prihvatio iskaz zastupnika po zakonu tuženika ocjenjujući ga objektivnim. U odnosu na navode istoga o lovostaju na dan 20. travnja 2022. za istaknuti je da su isti prihvaćeni s obzirom na to da je člankom 4. Pravilnika o lovostaju (''Narodne novine'' broj: 94/19.) propisano da je razdoblje lovostaja za srnu i lane od 1. veljače do 31. kolovoza, a za srndaća od 1. listopada do 15. travnja.

14. Nakon što je proveden uviđaj vještak Saša Monas, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu vozila, izradio je pismeni nalaz i mišljenje u kojem je nakon analize dostavljene mu dokumentacije, fotodokumentacije, saslušanja svjedoka i provedbe uviđaja zaključio da uzimajući u obzir zaostala oštećenja i njihov položaj na vozilu tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao svjedok GN, proizlazi da se svjedok GN kretao izvan naselja osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] kolnikom županijske ceste ŽC5042 (Višnjan-Karojba), 2. dionica, iz smjera zapada u smjeru istoka, gdje je dolaskom na stacionažu 0.1km stup + oko 180m, a prije naselja Barići gledano iz smjera Višnjana došlo je do naleta vozila na srneću divljač koja je iskočila na kolnik, krećući se trčanjem sa lijeve na desnu stranu kolnika, gledajući po smjeru kretanja vozila. Srneća divljač ušla je na kolnik sa polja-oranice, koja se nalazi izvan sjevernog ruba kolnika, i ista je na nižoj razini (1m do 1,5m) u odnosu na razinu predmetnog kolnika. Kontakt vozila sa srnećom divljači je ostvaren udarom prednjeg čeonog dijela (zona od prednjeg lijevog vrha do sredine prednjeg dijela) vozila u tijelo divljači. Mjesto naleta vozila na srneću divljač, uz uvjet da se predmetno vozilo u trenutku naleta kretalo brzinom od oko 55km/h, se nalazi u položaju koji je u skici označen slovom K (skica na listu 100. spisa), i nalazi se na udaljenosti od oko 180,2m od PTM u smjeru istoka, te na udaljenosti od oko 1,45m od osovine mjerenja u smjeru sjevera. Uzimajući u obzir iskaz svjedoka GN na uviđaju od dana 22. svibnja 2024., brzina kretanja vozila se nalazila u području između 50km/h i 60km/h. Međutim, vještak u zaključku ističe da uzimajući u obzir obim zaostalih oštećenja i njihov položaj na vozilu, nastalih kao posljedica naleta na divljač, da tehnički nije moguće isključiti i mogućnost da je brzina kretanja vozila u trenutku naleta na divljač bila i niža od 50km/h. Za zaustavljanje osobnog automobila Mercedes Benz pri brzini kretanja od oko 55km/h potreban je zaustavni put od oko 36,8m i vrijeme od oko 3,7s. Od mjesta prelaska sjevernog ruba kolnika ŽC5042 do mjesta naleta (K), srneća divljač bi prešla put od oko 4,35m u trčanju, u vremenu od oko 0,45s. Vremenski 0,45s prije naleta vozila na srneću divljač, navedeno vozilo se nalazilo na udaljenosti koja prethodi mjestu naleta K za od oko 6,9m. Na dužini puta od 6,9 m (udaljenost vozila do mjesta naleta, u trenutku ulaska divljači na kolnik) moguće je zaustavljanje vozila prije mjesta naleta na divljač za sve brzine njegova kretanja koje su niže od 15,8km/h. Iz navedenog proizlazi da svjedok GN koji je upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka], u ovoj prometnoj situaciji nije imao tehničke mogućnosti niti poduzeti radnju kočenja prije mjesta naleta na divljač, kao niti zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. Vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnu situaciju u prometu tijekom noćnih uvjeta nakon koje poduzima radnju snažnog kočenja iznosi od oko 1s, a što je za 0,55s više od vremena koje je proteklo od trenutka ulaska divljači na kolnik (nastanak opasne situacije) do trenutka naleta. U vezi visine štete na vozilu tužiteljeva osiguranika, uzimajući u obzir opseg oštećenih dijelova, te novonabavne cijene dijelova na dan 13. lipnja 2024., vještak je zaključio da ista iznosi 5.304,41 eura (s uključenim PDV-om).

15. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 25. veljače 2025. vještak je u cijelosti ostao pri pismenom nalazu i mišljenju. Međutim, pridodao je da je prilikom određivanja visine imovinske štete istu odredio na dan dobivanja cijena novih dijelova, odnosno na dan izračuna visine štete 13. lipnja 2024., a da je suglasan da bi šteta u vrijeme nastanka štetnog događaja iznosila sukladno iznosu navedenom na računu popravka vozila. Obrazložio je da su iz računa Autokuća Šop d.o.o., ovlaštene Mercedes auto kuće, razvidne stavke dijelova koji su naplaćeni. Mišljenje je vještaka da je, uzimajući u obzir specifikaciju auto dijelova iz priloženih računa, vozilo tužiteljeva osiguranika, a kako je kazivao i svjedok, i u slučaju kada su ti specificirani dijelovi oštećeni moglo biti u voznom stanju. U vezi poduzimanja radnje kočenja vještak je ustvrdio da iz zapisnika kojeg su policijski službenici sačinili povodom očevida proizlazi da isti nisu pronašli tragove kočenja. S obzirom na to da je vozilo tužiteljeva osiguranika proizvedeno 2016. vještak pretpostavlja da isto ima ABS sustav za kočenje pa kod vozila koja su opremljena ABS sustavom za kočenje prilikom kočenja ne ostaju na asfaltu tragovi kočenja u klasičnom smislu. Ponovio je da je u pismenom nalazu i mišljenu naveo da je od trenutka ulaska divljači na kolnik do trenutka naleta prošlo 0,45 sek. Vrijeme percepcije opasnosti kod prosječnog vozača u noćnim uvjetima iznosilo bi oko 1 sek, iz čega proizlazi da je proteklo 0,55 sek više vremena od trenutka ulaska divljači na kolnik do trenutka naleta, iz čega proizlazi da vozač nije imao vremena reagirati na ovu opasnu situaciju bez obzira imao li upaljena kratka ili duga svjetla, a sve uzimajući u obzir da je opasnost dolazila sa lijeve bočne strane na njegov pravac kretanja. Osim navedenog, istaknuo je da s obzirom na zaostala oštećenja na vozilu ostavlja mogućnost da bi naletna brzina vozila tužiteljeva osiguranika na divljač mogla biti čak nešto niža u odnosu na brzinu kretanja koju je u iskazu naveo svjedok GN.

16. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocjenjujući da je isto dano objektivno i sukladno pravilima struke. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka te njegova usmenog kazivanja jasno proizlazi da je vještak detaljno proučio dostavljenu mu dokumentaciju, fotodokumentaciju, cijenio iskaz svjedoka, razmotrio predmet vještačenja i u konačnici na temelju detaljnog nalaza iznio zaključak kojeg sud prihvaća.

17. Na temelju nespornih činjenica i svih provedenih dokaza utvrđeno je da je do predmetnog štetnog događaja od 20. travnja 2022. došlo na kolniku županijske ceste ŽC5042 (Višnjan-Karojba), 2. dionica, iz smjera zapada u smjeru istoka, kada je dolaskom na stacionažu 0.1km stup + oko 180m, a prije naselja Barići gledano iz smjera Višnjana došlo do naleta vozila tužiteljeva osiguranika registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao GN, na divljač, srnu koja je ušla na kolnik, krećući se trčeći sa lijeve na desnu stranu kolnika, gledajući po smjeru kretanja vozila. Divljač je ušla na kolnik sa polja-oranice, koja se nalazi izvan sjevernog ruba kolnika i to na razini koja je niža za 1-1,5m u odnosu na razinu predmetnog kolnika. U tijelo divljači udareno je prednjim čeonim dijelom vozila. Vozač vozila tužiteljeva osiguranika nije imao mogućnosti zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. Suprotno prigovorima tuženika, provedbom dokaznog postupka nije utvrđeno da je prilikom upravljanja vozilom vozač vozila osiguranog kod tuženika postupao protivno prometnim pravilima. Naprotiv, iako je na dionici ceste na kojoj je došlo do štetnog događaja brzina kretanja vozila bila ograničena na 90 km/h, provedbom prometnog vještačenja utvrđeno je da se vozilo tužiteljeva osiguranika kretalo brzinom manjom od 60 km/h, a vještak je ostavio mogućnost da se vozilo kretalo i brzinom manjom od raspona 50-60km/h na koji je ukazao svjedok GN. Na dan štetnog događaja nije se provodio lov. Uslijed naleta divljači na vozilo tužiteljeva osiguranika na vozilu su nastala oštećenja na prednjoj čeonoj strani, koja je šteta u vrijeme nastanka štetnog događaja procijenjena u iznosu od 4.423,76 eura (kasnije, u vrijeme izrade nalaza i mišljenja ista je iznosila 5.304,41 eura).

18. S obzirom na to da je utvrđeno da je do oštećenja vozila tužiteljeva osiguranika došlo uslijed naleta divljači proizlazi da je tuženikov prigovor pasivne legitimacije neosnovan. Iako tuženik nije vlasnik divljači isti gospodari divljači i lovištem koje se proteže uz prometnicu na kojoj je došlo do predmetnog štetnog događaja.

19. Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova (članak 80. stavak 6. Zakona o lovstvu; „Narodne novine“ broj 99/18., 32/19., 32/20.).

Sukladno stavu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (rješenje poslovni broj Pž-4407/2022-2 od 20. veljače 2023.), premda je člankom 80. stavkom 6. Zakona o lovstvu propisano da je lovoovlaštenik odgovoran za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, činjenica što se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naprotiv, upravo zbog toga što je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar (da je divljač koja se kreće cestom opasna stvar proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2101/86 od 29. siječnja 1987., Rev-2070/92 od 16. prosinca 1992., Gzz-4/04 od 30. lipnja 2004. i Rev-1312/07 od 9. srpnja 2008.), to u slučaju kada je do štete nastale u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu. Vrhovni sud Republike Hrvatske je još u odluci Rev- 1816/90 od 5. prosinca 1990. zauzeo stav da za štetu koju učini divljač naletom na motorno vozilo, na javnoj prometnici, lovačko društvo odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

20. Kako je već obrazloženo, u ovoj pravnoj stvari ne proizlazi da je oštećenik pridonio nastanku štete. Tuženik je stoga po načelu objektivne odgovornosti u obvezi tužitelju naknaditi štetu (članak 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima; ''Narodne novine'', broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022; u daljnjem tekstu - ZOO). Provedbom vještačenja utvrđeno je da je na vozilu tužiteljeva osiguranika uslijed naleta divljači nastala šteta u iznosu od 4.423,76 eura pa tužitelj osnovano zahtijeva isplatu utuženog iznosa. Nije sporno da tužitelj izvršio plaćanje utuženog iznosa. Tomu u prilog u spis su priloženi i nalozi za doznaku iz kojih proizlazi da je iznos od 1.327,23 eura plaćen 20. svibnja 2022., iznos od 2.612,78 eura plaćen 13. srpnja 2022., a iznos od 483,75 eura plaćen 6. rujna 2023. (nalozi za doznaku na listu 25.-27. spisa, a računi na listu 21.-24 spisa). Sva osiguranikova prava su stoga isplatom naknade prešla na tužitelja kao osiguratelja (članak 963. ZOO-a). Tužitelj od dana isplate naknade ostvaruje pravo na zatezne kamate i to po stopi koja se primjenjuje za ostale odnose (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Pž-3321/2022-4 od 5. rujna 2024.). U točki I. izreke tuženiku je stoga naloženo da tužitelju isplati iznos od 4.423,76 eura eura sa zateznom kamatom koja na iznos od 1.327,23 eura teče od 21. svibnja 2022., na iznos od 2.612,78 eura teče od 14. srpnja 2022., a iznos od 483,75 eura teče od 7. rujna 2023. Odluka o stopi je sukladna izmjenama odredbe članka 29. stavka 2. ZOO-a (''Narodne novine'' broj 114/22., 156/22., i 155/23.). Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

21. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; u daljnjem tekstu - ZPP).

22. Kako je tuženik u cijelosti izgubio parnicu isti je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka. U točki II. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 1.356,38 eura, koji se odnosi na sastav podneska od 19. lipnja 2024. kojim se tužitelj očitovao na nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od 250,00 eura, u skladu sa Tbr. 8. t. 1. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23.; u daljnjem tekstu – Odvjetnička Tarifa), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 14. ožujka 2024. na kojem se nisu provodili dokazi u iznosu od 125,00 eura, u skladu s Tbr. 9. t. 2. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, trošak zastupanja na ročištima za glavnu raspravu održanim 22. svibnja 2024. i 25. veljače 2025. u iznosu od 250,00 eura, u skladu s Tbr. 9. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1. Odvjetničke Tarife, iznos od 300,00 eura kojeg je tužitelj uplatio na ime predujma za trošak vještačenja, iznos od 90,69 eura na ime sudske pristojbe na tužbu i 90,69 eura na ime sudske pristojbe na presudu sukladno članku 1. Zakona o sudskim pristojbama (''Narodne novine'' broj 118/18., 51/23.) i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (''Narodne novine'' broj 37/23.). U dosuđenom iznosu troškova parničnog postupka obračunat je i porez na dodanu vrijednosti (članak 46. Odvjetničke tarife). Na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka u točki II. izreke tuženiku je naloženo i plaćanje zateznih kamata od dana donošenja ove presude do isplate (članak 151. stavak 3. ZPP-a) po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose (članak 29. stavak 2. ZOO-a; ''Narodne novine'' broj 155/23.).

23. Tužitelju je u točki III. izreke odbijen je više zatraženi trošak za zastupanje na pripremnom ročištu i zatraženi trošak za sastav tužbe jer je u ovoj pravnoj stvari tužba bila podnesena po tužitelju u vrijeme podnošenja tužbe zastupanom po VN, zaposlenici tužitelja. Dakle, tužba nije bila sastavljena po odvjetniku, a iz Odvjetničke tarife (Glave prve) jasno proizlazi da su troškovi zastupanja odvjetničke radnje, a ne i radnje koje druge osobe koja je bila punomoćnik stranke, a ista nije odvjetnik.

U Pazinu 10. travnja 2025.

Sutkinja

Sonja Marinac Rumora

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (članak 467.a ZPP-a).

DNA:

- Tužitelju po punomoćnicima, uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu,

- Tuženiku po punomoćniku.