Poslovni broj: Ovr-915/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Obala bana Berislavića 1

21 220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice – specijaliste ŠP, u pravnoj stvari ovrhovoditelja: EP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Sandra Grgurić, odvjetnica u Trogiru, protiv ovršenika: 1. KP OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. LP OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica na adresi [adresa], i obojica zastupana po punomoćniku Tinu Matiću, odvjetniku u OD Tin Matić i partneri d.o.o. u Zagrebu, uz sudjelovanje treće osobe: ŽP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Borko Bebić, odvjetnik u Splitu, radi ostvarenja tražbine na radnju i predaje u posjed te radi naplate novčane tražbine, dana 10. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog treće osobe ŽP za odgodu ovrhe koja je određena Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem Ovr- 141/13 od 18. studenoga 2013., podnesen sudu 23. ožujka 2023. i 28. lipnja 2023.

II. Utvrđuje se da je ovrha koja je određena Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem Ovr-141/13 od 18. studenoga 2013. dovršena u dijelu u kojem je određena radi uklanjanja sadnica vinove loze, naslaganog kamenja i suhozida te drvenih kunjeva sa zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to baš s onog dijela koji je u vještvu vještaka Joška Rogulja od 4. kolovoza 2001. označen točkama A-B-C-D-E-F-F1-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-A, i radi predaje u posjed tog dijela zemljišta ovrhovoditelju.

III. Obustavlja se ovrha koja je određena Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem Ovr-141/13 od 18. studenoga 2013. u dijelu u kojem je određena radi naplate troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari Općinski sud u Trogiru je na temelju ovršne isprave: pravomoćne i ovršne Presude Općinskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem P- 224/01 od 20. ožujka 2012., donio pravomoćno Rješenje o ovrsi pod poslovnim brojem Ovr-141/13 od 18. studenoga 2013. kojim je određena ovrha na način da je prednik ovrhovoditeljice, sada pok. TP, ovlašten da sam ili putem druge osobe, na trošak ovršenika i uz sudjelovanje sudskog ovršitelja, sa zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to s onog dijela koji je u vještvu vještaka Joška Rogulja od

4. kolovoza 2001. označen točkama A-B-C-D-E-F-F1-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U- V-A, ukloni sadnice vinove loze, naslagano kamenje i suhozid te drvene kunjeve i da predmetni dio zemljišta preuzme u posjed, a ujedno je određena i ovrha na pokretninama ovršenika radi naplate troškova ovog ovršnog postupka koji su ovrhovoditelju priznati rješenjem o ovrsi u iznosu od 150,97 eura (1.137,50 kuna).

2. Dana 23. ožujka 2023. ovršenici i treća osoba ŽP su podnijeli podnesak u kojem predlažu da se prekine ovaj ovršni postupak u smislu odredbe čl. 213. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) do pravomoćnog okončanja parničnih postupaka koji se vode kod Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-5063/2016 (radi nedopuštenosti ovrhe i utvrđenja prava vlasništva) i P-6601/2015 (radi utvrđenja međa na predmetnoj nekretnini) jer da provedba ovrhe u ovom postupku ovisi o prethodnom utvrđenju dopuštenosti ovrhe kao i o utvrđenju prava vlasništva i utvrđenju međe na predmetnom dijelu nekretnine. Ovo iz razloga što je, prema mišljenju ovršenika i treće osobe, predmetna ovršna isprava u cijelosti nezakonita i neosnovana te se ne primjenjuje na, ovdje treću osobu budući da treća osoba nije sudjelovala kao stranka u parničnom postupku u kojem je ta isprava donesena. Slijedom toga da ovršna isprava predstavlja nepodobnu ovršnu ispravu jer se njome traži uklanjanje pokretnina s nekretnine u vlasništvu treće osobe koja nije uključena kao ovršenik.

2.1. Navedenim podneskom, treća osoba ŽP predlaže i da se podredno odgodi ovrha do odlučivanja o žalbi protiv Rješenja od 23. siječnja 2023. jer je treća osoba HP pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a za potencijalne nasljednike treće osobe da bi provedbom ovrhe nastala teško nadoknadiva šteta. Teško nadoknadiva šteta da se očituje u poteškoćama da nasljednici treće osobe vrate predmetnu nekretninu u kasnijem postupku protuovrhe ili parničnom postupku, a ovrhovoditelji da bi do tada mogli slobodno raspolagati tom nekretninom što bi iziskivalo dodatne troškove postupka, a za što nasljednici treće osobe da nemaju novaca niti vremena.

2.2. Ovrhovoditelj se u svom odgovoru na navedene prijedloge usprotivio ovim prijedlozima.

3. Podneskom od 28. lipnja 2023. treća osoba ŽP je ponovno predložila prekid postupka i odgodu ovrhe dopunjujući prijedlog za odgodu vještvom sudskog vještaka Petra Čorića od 16. svibnja 2023. (naručenog od strane ovršenika i treće osobe) koje, po njenom mišljenju, ukazuje da se predmet ovrhe nalazi na čest. zem. [katastarska čestica], a ne na čest. zem. [katastarska čestica] pa slijedom toga da je učinila vjerojatnim svoje pravo vlasništva nad predmetom ovrhe. Odgodu predlaže do pravomoćnog okončanja, ranije spomenutih, parničnih postupaka koji se vode kod Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-5063/2016 i P-6601/2015.

3.1. Ovrhovoditelj se usprotivio i ovim ponovljenim prijedlozima treće osobe.

4. Rješenjem pod poslovnim brojem Ovr-4206/2015-89 od 07. kolovoza 2024. ovaj sud je odbacio prijedlog treće za prekid postupka, odbio prijedlog ovršenika za prekid postupka te odbio prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe koji je podnesen 23. ožujka 2023. i 28. lipnja 2023.

5. Povodom žalbe treće osobe, Županijski sud u Zagrebu je Rješenjem pod poslovnim brojem Gž Ovr-1780/2024-2 od 28. siječnja 2025. potvrdio Rješenje ovog suda od 07. kolovoza 2024. u dijelu kojim je odbačen prijedlog treće osobe za prekid postupka dok je ukinuo odluku suda iz tog rješenja kojom je odbijen prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak.

6. Prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe nije osnovan ni nakon ponovne ocjene tog prijedloga.

7. Odredbom čl. 67. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13; dalje OZ) određeno je: Na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).

7.1. Dakle, prema odredbi čl. 67. st. 1. OZ-a za odgodu ovrhe na prijedlog treće osobe potrebno je da kumulativno budu ispunjene tri pretpostavke: da je treća osoba pravovremeno pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, da je učinila vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. U konkretnom slučaju treća osoba jest pokrenula parnicu da se predmetna ovrha proglasi nedopuštenom, ali nije ispunila ostale dvije pretpostavke.

7.1.1. Naime, prema mišljenju ovog suda, vještvo vještaka Petra Čorića od 16. svibnja 2023. ne čini vjerojatnim postojanje prava vlasništva treće osobe nad predmetom ovrhe. Prema navodima vještaka Čorića, tim vještvom se identificiraju stvarne granice parcela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i okolnih čestica, ali prema sadašnjem digitalnom katastarskom planu. Ovo je potvrdio i sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak prilikom uredovanja ovog ovršnog suda na terenu 03. prosinca 2024. kada je pojasnio da upravo činjenica da je vještak Čorić svoje vještvo izradio prema sadašnjem službenom katastarskom planu, a to da je digitalni katastarski plan, objašnjava zašto je prikaz granica predmetnih parcela u vještvu vještaka Čorića različit u odnosu na prikaz granica u vještvu vještaka Rogulja iz 2001. godine koje je izrađeno prema tadašnjem službenom katastarskom planu austrijske izmjere, a koji da je bio u papirnatom obliku.

7.1.1.1. Nadalje, sam vještak Čorić je u svom vještvu naveo da je homogenizacija plana pokušaj poboljšanja kvalitete katastarskog plana na način da se katastarski plan ispravi prema stvarnom stanju na terenu, a kao podloga za ispravak plana da se koristi digitalni ortofoto snimak. Kada se uzme u obzir ovaj navod vještaka i činjenicu da je homogenizacija digitalnog katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] završena 17. siječnja 2020., a da je predmetna ovršna isprava postala pravomoćna 05. prosinca 2012. tj. prije homogenizacije, jasno se nameće zaključak da bi, u slučaju da su ovršenici dobrovoljno postupili u skladu s obvezom iz ovršne isprave ili da je ovrha po predmetnom rješenju o ovrsi provedena u razumnom roku, stvarno stanje na terenu koje bi se prikazalo homogenizacijom bilo upravo ono stanje koje je u svom vještvu prikazao vještak Rogulj. Ovo proizlazi i iz vještva vještaka Čorića kada navodi da je na predmetnom dijelu homogenizacija plana deformirala katastarski plan s obzirom na to da stvarne granice nisu bile jasno vidljive pa da je stoga izvršio identifikaciju predmetnih čestica prema mjernim podacima geodetskog elaborata izrađenog 1966. godine kojim su iste formirane. Dakle, vještvo vještaka Čorića prikazuje granice između parcela koje bi te parcele imale prema sadašnjem digitalnom katastarskom planu i još k tome prema mjernim podacima skice premjeravanja br. 444/1966 iz 1966. godine dok je vještak Rogulj u izradi svog vještva koristio ondašnji službeni katastarski plan i druge mjerne podatke smatrajući skicu premjeravanja br. 444/1966 iz 1966. godine nekvalitetnom (v. str. 3. i 4. ovršne isprave). Štoviše, ovaj stav vještaka Rogulja o neiskoristivosti skice br. 444/1996 (a na kojoj su ovršenici inzistirali u parničnom postupku) potvrđuju i vještak Zujić i vještak Čipčić (napominje se da je kroz parnični postupak bio angažiran veći broj sudski vještaka za geodeziju).

7.1.1.2. S obzirom na ove činjenice, prema mišljenju ovog suda, pri ocjenjivanju vjerojatnosti postojanja prava treće osobe sud smatra da se ne može uzeti u obzir samo ono vještvo koje ide u prilog trećoj osobi zanemarujući pri tome da je to vještvo izrađeno upravo prema skici premjeravanja iz 1966. godine koja je raspravljena u parničnom postupku kao nevalidna te prema katastarskom planu koji u vrijeme donošenja ovršne isprave nije postojao. Kod ocjenjivanja vjerojatnosti postojanja prava treće osobe sud je posebice cijenio činjenicu da bi u slučaju pravovremenog postupanja po ovršnoj ispravi granice između predmetnih parcela, uslijed homogenizacije, i prema sadašnjem katastarskom planu bile upravo na mjestu na kojem su prikazane u vještvu vještaka Rogulja jer bi tada to bilo stvarno stanje na terenu. Slijedom ovoga, treća osoba nije učinila vjerojatnim postojanje svoga prava na predmetu ovrhe.

7.1.2. Čak i u slučaju da se uzme da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svojeg prava, ovaj sud smatra kako svakako nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Šteta koju treća osoba spominje u smislu poteškoća da vrati predmetnu nekretninu u kasnijem postupku protuovrhe ili parničnom postupku kao i da bi ovrhovoditelj do tada mogao slobodno raspolagati tom nekretninom što bi iziskivalo dodatne troškove postupka, ovaj sud ne smatra realnom štetom jer se potencijalni nastanak ovih poteškoća može jednostavno otkloniti zabilježbom spora. Što se pak tiče štete koju treća osoba spominje u svom prijedlogu za odgodu ovrhe od 28. lipnja 2023., u smislu nemogućnosti da se nakon provedbe ovrhe ponovno posadi vinova loza iste starosti i ponovno izgradi suhozid na identičan način, za istaći je kako je za ovaj sud neupitno da ove nemogućnosti nisu šteta koja je nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Naime, ne smije se izgubiti iz vida da treća osoba mora učiniti vjerojatnim, ne da bi provedbom ovrhe pretrpjela štetu nego, da bi pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Dakle, neminovno je da prilikom provedbe ovrhe za suprotstavljenu stranu nastaje šteta, ali ono što je za odgodu te ovrhe presudno jest je li ta šteta nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Treća osoba u svojim navodima ne navodi zbog čega bi činjenica da se neće moći posaditi vinova loza iste starosti predstavljala nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Iz paušalnih navoda o starosti vinove loze sud zaključuje da se radi samo o sentimentalnoj vrijednosti za treću osobu jer ne navodi zbog čega bi starost te loze bila objektivno važna. Ovo vrijedi i za navod da se neće moći ponovno izgraditi suhozid na identičan način. Napominje se da je, naime, 2016. godine UNESCO zaštitio vještinu građenja suhozida kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a zatim krajem 2018. godine i kao svjetsko kulturno dobro. Dakle, nije zaštićen suhozid kao materijalno dobro nego način gradnje kao nematerijalno dobro. Prema tome suhozid sam za sebe ne predstavlja zaštićeno kulturno dobro, a što je i logično jer bi u protivnom vjerojatno bilo zloupotreba. Stoga, suprotno navodu treće osobe, upravo zahvaljujući zaštiti načinu gradnje ne bi trebalo biti problema da se zid izgradi na identičan način. Slijedom ovoga, a budući da za konkretni suhozid (za koji je očevidom utvrđeno da se nalazi na jednom dijelu zemljišta te da je već poprilično razrušen) treća osoba nije dostavila nikakav dokaz o zaštiti baš tog suhozida, ovaj sud je mišljenja kako provedbom ovrhe i u odnosu na suhozid trećoj osobi nastaje eventualno obična šteta, a ne nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

7.2. S obzirom na to da treća osoba, dakle, nije učinila vjerojatnim postojanje svog prava kao ni da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, to je na temelju odredbe čl. 67. st. 1. OZ-a prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe sud odbio kao neosnovan.

8. Ovrha koja je citiranim rješenjem o ovrsi određena u dijelu radi uklanjanja sadnica vinove loze, naslaganog kamenja i suhozida te drvenih kunjeva sa zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to baš s onog dijela koji je u vještvu vještaka Joška Rogulja od 4. kolovoza 2001. označen točkama A-B-C-D-E-F-F1-G-H- I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-A, te radi predaje u posjed tog dijela zemljišta ovrhovoditelju, u cijelosti je provedena 03. prosinca 2024. kada je uz nadzor suda i sudskog vještaka za geodeziju Antu Bošnjaka izvršeno uklanjanje i predaja u posjed predmetnog dijela zemljišta ovrhovoditeljici.

8.1. Na ročištu održanom 03. prosinca 2024. pokušana je i pljenidba pokretnina ovršenika radi naplate troškova ovog ovršnog postupka, međutim, nisu zatečene pokretnine podobne za pljenidbu.

9. Slijedom naprijed navedenoga sud je, temeljem odredaba čl. 73. st. 2. OZ- a, riješio kao u izreci ovog rješenja pod točkom II. odnosno utvrdio dovršetak ovrhe u dijelu u kojem je ovrha provedena dok je ovrhu radi naplate troškova ovog ovršnog postupka sud, na temelju odredbe čl. 144. st. 4. OZ-a u vezi s odredbom čl. 5. st. 4. OZ-a obustavio budući da ovrhovoditeljica nije podnijela prijedlog radi promjene predmeta i sredstva ovrhe.

U Trogiru 10. travnja 2025.

SUDAC

Denis Dučić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

DNA:

- u spis

- ovrhovoditelju po punomoćniku

- ovršenicima po punomoćniku

- trećoj osobi po punomoćniku