Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

P-3742/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] po punomoćniku Andro Duboković, odvjetnik u Jelsi, protiv tuženika, pod 1) ĐB, pok. P, pod 2) SB, PBU, pod 3) VB, ž. EB, pod 4) HB, ž. Đ, pod 5) DB, ž. ĐBU, pod 6) ŽB, pod 7) LB, ĐBU, pod 8) ĐBU, oni od 1-8 svi odsutni i nepoznata boravišta, pod 9) EB (Nikica) pok. IB, [adresa], pod 10) ZB r. EB, pok. IB, iz [adresa], pod 11) AB r. EB, pok. IB, [adresa], Ive Tijardovića 2, pod 12) JB, r. EB, pok. S, iz [adresa], pod 13) FB, pok. S, [adresa], pod 14) ŠB rođ. EB, pok. S, [adresa], pod 15) EB, pok. S, iz [adresa], pod 16) BB, iz [adresa], pod 17) NB, pok.V,OIB: 89774284499iz [adresa], pod 18) SBU, pok. ĐBU, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], pod 19) UB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 20) CB, pok . E odsutan i nepoznata boravišta, pod 21) GB, pok. SBU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 22) RB, pok. SBU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 23) ĆB, pok. H [adresa], pod 24) ČB, (D) pok . Ž , iz [adresa], CB [adresa] , pod 25) MB pok. Ž , iz [adresa], pod 26) KB, pok. ĐBU , [adresa], tuženici od 1) do 8) i tuženik pod 20) postavlja zastupani po punomoćniku Tonća Matutinovića, odvjetnik u Splitu, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 24.listopada 2016.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika pod 1), te u odsutnosti uredno pozvanih tuženika 2),3) i 4), dana 10.travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj (PB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ) vlasnik u cijelosti na fizičkom dijelu nekretnine koja nosi oznaku č. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji dio je na katastarskom planu uklopljenom u stanje terena u mjerilu 1:250, izrađenom od TB, dipl.ing. -geod., dana 22.08.2017.g. (sastavni dio presude, list broj 9 spisa) prikazan unutar linija koje spajaju točke A, B, C, D, E, F,G i A, ukupne površine 24 m[2] ti i postići upis uknjižbe svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi brišući isto pravo sa imena :

- tuženika ad 1) ĆB SBU pok.P za 16800/1 00800 dijela,

- tuženika ad 2) PBU za 6160/100800 dijela,.

- tuženika ad 3) VB. EB za 2800/100800 dijela,

- pok. OB pok.L za 1575/100800 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 12), 13), 14) i 15), kao njezinih slijednika,

-tuženika ad 4) HB ž.Vijeka za 1995/100800 dijela,

- pok. MB I za 1575/100800 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 24) i 25), kao njezinih sljednika

- pok. OB Z pok.EB za 1200/100800 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 26), kao njezinog sljednika,

- tuženika ad 5) DB ž.lvana za 1200/100800 dijela, zajedno sa zabilježbom potraživanja republičkog fonda socijalne zaštite Zagreb pod Z-241/94,

- tuženika ad 6) ŽB za 1200/100800 dijela,

- tuženika ad 7) LB A za 600/100800 dijela,

- tuženika ad 8) PZ za 600/100800 dijela,

- pok. ĐZ ud.J za 9240/100800 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 9), 10) i 11), kao njezinih sljednika,

- pok.SZ ud. IB za 7130/100800 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 9), 10) i 11), kao njezinih sljednika,

- tuženika ad 9) SZ EB pok.Mate za 4050/100800 dijela,

- tuženika ad 10) koja se vodi upisana pod imenom ĐZ pok. IB za 1350/100800 dijela,

- tuženika ad 11) koja se vodi upisana pod imenom ĐZ AB pok.Mate za 1350/100800 dijela,

- tuženika ad 12) koja se vodi upisana pod imenom ĐZ JB pok.S za 399/100800 dijela,

- tuženika ad 13) ĐZ FB pok.S za 399/100800 dijela,

- tuženika ad 14) koja se vodi upisana pod imenom ĐZ ŠB pok. S 399/100800 dijela,

- tuženika ad 15) ĐZ EB pok.S za 399/100800 dijela,

-tuženika ad 16) koja se vodi upisana pod imenom VZ rod.ĐZ za 77/5040 dijela,

- pok. EZ ud.IB za 77/5040 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 9), 10) i 11),kao njezinih sljednika,

- tuženika ad 15) koji se vodi upisan pod imenom VBU za 539/40320 dijela,

- tuženika ad 13) HZ za 539/40320 dijela,

- tuženika ad 13) HZ za 399/403200 dijela,

- tuženika ad 15) EB za 399/403200 dijela,

- tuženika ad 14) ŠB rođ.EB za 399/403200 dijela,

- tuženika ad 12) JB rod. EB za 399/403200 dijela,

- tuženika ad 17) sada pok.ŽB F pok.SBU, imenovan njegov jedini zakonski slijednik DZ pok.V, koji je također označen kao tuženik ad 17 za 1200/100800 dijela,

- pok. ŽZ pok.SBU za 77/5040 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 18), kao njegovog sljednika,

- tuženika ad 19) UB za 1/6 dijela,

-tuženika ad 20) CB pok. Š za 11/540 dijela,

- tuženika ad 13) CB HZ pok.Andrije za 539/20160 dijela,

- tuženika ad 15) CB EB pok.Andrije za 539/20160 dijela,

-po MB I ud.Hranislava za 1575/100800 dijela, odnosno sa imena tuženika ad 24) i 25), kao njezinih sljednika,

-tuženika ad 21) CB GB pok.SBU za 11/1080 dijela,

-tuženika ad 22) CB RB pok.SBU za 11/1080 dijela.

- tuženika ad 23) ĆB pok.H za 11/540 dijela,

-tuženika ad 16) BB za 11/720 dijela,

-kao i upisanog prava plodouživanja sa imena sada pok. EZ ud.SBU, IB pok. EB i tuženika ad 9) koji se vodi upisan pod imenom LZ pok. IB, što su sve tuženici dužni trpjeti.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka, te u preciziranom tužbenom zahtjevu od 5. listopada 2022. navodi da je stvarni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine na kojoj su upisani tuženici odnosno njihovi prednici. Nadalje, da je vlasnik i posjednik fizički odvojenog dijela nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je na katastarskom planu uklopljenom u stvarno stanje terena u mjerilu 1:250 izrađenom od TB, dipl.ing geodezije dana 22.8.2917, koji je položen tužbi prikazan linijom koja spaja točke ABCDEFG i A, ukupne površine 24 m2. Nadalje, da naprijed navedeni dio nekretnine predstavlja dio tužiteljeve kuće i dvorišta u mjestu [adresa] te predstavlja jedinstvenu cjelinu zajedno s ostalim dijelom kuće koja zahvaća i čest. zgr [katastarska čestica] sve k. o [katastarska općina]. Nadalje, da se tužitelj nalazi osobno i putem svojih prednika u nesmetanom posjedu čitave kuće i dvorišta pa samim time i utuženog dijela nekretnine preko 50 godina.

2.Tuženici pod 9-19, te 21-26, iako su uredno zaprimili tužbu i dopis suda kojim ih se poziva na davanje odgovora na tužbu, a što je vidljivo iz dostavnica koje prileže spisu, isti nisu u danom roku podnijeli odgovor na tužbu.

3.Tuženicima pod 1) do 8) te tuženiku pod 20) sud je rješenjem od 3.rujna 2019. postavio privremenog zastupnik u osobi odvjetnika Tonči Matutinović.

4.Sud je u ovom postupku proveo dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, katastarskog plana, rješenja o nasljeđivanju, saslušanjem tuženika UB i svjedoka IZ te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5.Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu utvrđeno je da nekretnina nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] upisana u ZU 1266 k. o [katastarska općina], upisanog suvlasništva tuženika odnosno njihovih prednika.

6.Iz iskaza tuženika UB proizlazi da je bio stvarni vlasnik predmetne nekretnine, da je živio sam u kući od 50 m[2] 40-ak godina te da nije imao nikakvih problema, nikakvih osporavanja. Tu nekretninu da je prodao PB 80-ih godina za 30.000,00 DEM. Okolnost da su upisani drugi suvlasnici na predmetnoj nekretnini posljedica je toga što se ljudi nisu knjižili nego se vjerojatno provodilo po rješenju o nasljeđivanju upis u zemljišne knjige iako se točno znalo u naravi čije je što. Nakon što je tuženiku prezentirana geodetska skica isti pokazuje nekretninu označenu slovima ABCDEFGA koju je prodao tužitelju te navodi da je to u naravi kuća, dvor.

7. Iz iskaza svjedoka IZ, proizlazi da predmetna nekretnina predstavlja dio dvorišta ispred kuće tužitelja na kojem je napravio glorijet gdje se često okupljaju i druže. Nadalje, da je istome poznato da je tužitelj kupio kuću od UB, a istoga poznajem+ zadnjih 10-ak godina i kroz taj period se intenzivno druže upravo na tom spornom dijelu nekretnine za koje je već rekao da je uredio dvorište. Nadalje, da ga nitko nikad nije u tom posjedu ometao niti mi je on ikad osobno rekao da je to išta sporno. Iz razgovora mu je poznato da kuću ima unazad 20 godina, a predmetni dvor koristi od kada je kupio predmetnu nekretninu.

8. U konkretnom slučaju radi se o tome da je tužitelj kupio predmetnu nekretninu ( kuća, dvor) od suvlasnika UB koji je istu posjedovao preko 40 godina te da je za istu plati cijenu od 30.000,00 DEM.

9. Iz svih dokaza izvedenih tijekom postupka sud je utvrdio da je tužitelj kupio predmetnu nekretninu te odmah stupio u posjed iste, što nitko nije osporio, a predmetna nekretnina je u naravi kuća, dvor kojeg od trenutka kupoprodaje nesmetano koristi tužitelj.

10. Nadalje, u konkretnom slučaju ugovor o kupoprodaji predmetne sklopljen je nekretnine 80-tih godina, nakon što je postignut sporazum o predmetu i cijeni, a svrha je stjecanje prava vlasništva, te su ispunjene sve pretpostavke valjanosti citiranog ugovora. Obzirom je pravni posao titulus, a tradicija modus stjecanja, pri čemu je tradicija predaja i primanje posjeda s voljom predati i primiti vlasništvo, te kako je u konkretnom slučaju prednik tužitelja od momenta kupoprodaje u posjedu nesporno je da je ugovor u cijelosti izvršen.

11. Budući je ovom postupku nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj zaključio s stvarnim vlasnikom i posjednikom kupoprodajni ugovor, da je ispunjena obveza –isplaćena cijena, te da je stupio u posjed sporne nekretnine, to je isti ovlašten zahtijevati da se njegovo stečeno pravo vlasništva upiše u zemljišnu knjigu, tim više što tuženici ne osporavaju vlasništvo ni prednika ni tužitelja niti pravni posao pri čemu valja imati na umu da je za valjanost ugovora o kupoprodaji dovoljno da su poznati predmet prodaje i cijena kao bitni elementi, te je temeljem istog tužitelj nesporno stekao pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva.

12. Dakle, u konkretnom slučaju budući se tužitelj poziva na valjanu pravnu osnovu stjecanja te posjed unazad 40 godina, to je ovaj spor valjalo raspraviti u smislu odredbe čl. 388 st.2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09 dalje: ZV) prema kojoj se stjecanje, promjena pravnih učinaka i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona procjenjuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a obzirom na vrijeme kada je ugovor sklopljen dakle, u vrijeme važenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91,9/92 i 77/92), tada na isti valja primijeniti odredbu čl. 33 ZOVO koja propisuje da se na temelju pravnog posla pravo vlasništva na nekretnini stječe upisom u zemljišnu knjigu, a slično propisuje i ZV u članku 119., prema tome, konstitutivni način stjecanja prava vlasništva je upis u zemljišne knjige.

13. Nadalje, kada tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje vlasništva to isti u osnovi predstavlja zahtjev za donošenje presude (deklaratorne) koja će utvrditi da je nekoć ranije, a prije donošenja presude nastupanjem za to propisanih zakonskih pretpostavki došlo do stjecanja prava vlasništva.

14. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva, jer pravni učinci nastupaju ipso iure, kada su ispunjene sve pretpostavke za dosjelost.

15. Dakle, da bi tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću potrebno je bilo dokazati da je samostalni posjednik, da je posjed neprekidan i da ima kakvoću kakva se traži za redovnu, odnosno izvanrednu dosjelost.

16. Budući se tužitelj poziva na zakoniti posjed preko 40 godina, to je ovaj spor valjalo raspraviti prema odredbama čl. 159. i 160 ZV u kojima je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari kroz zakonom određeno vrijeme, te da takav samostalni posjed ima zakonom određenu kakvoću i da neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, s tim da se za redovnu dosjelost traži da je posjed kvalificiran, odnosno, zakonit, istinit i pošten (čl. 159.st.2), dok je za izvanrednu dosjelost dovoljno da je posjed pošten (čl. 159.st.2) s tim da s poštenje presumira (čl.18.st.5), u vezi s tim i vrijeme potrebno za dosjelost razlikuje se, pa tako za redovnu dosjelost vrijeme dosjelosti za nekretnine iznosi 10 godina(čl.159.st.2), dok se za izvanrednu dosjelost, tj. za stjecanje prava vlasništva nekretnine izvanrednom dosjelošću zahtijeva dulje vrijeme koje iznosi 20 godina (čl.159.st3.). Odredbom čl. 160.st.1. propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, s tim da se sadašnjem posjedniku uračunava i vrijeme posjedovanja prednika sadašnjeg posjednika.

17. U konkretnom slučaju, nakon utvrđenja da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine na okolnosti je li isti zakoniti, istiniti i pošteni posjednik obzirom je stekao stvar od suvlasnika navodi se slijedeće. Naime, sukladno odredbi čl. 18 ZV pošteni posjednik onaj koji nije znao niti morao znati niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim da se sukladno st.5 istog članka posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Budući tuženik ranije nije osporavao, a u ovoj parnici ničim nije dokazao, a sukladno čl.221.a ZPP primjenom pravila o teretu dokazivanja, teret dokaza je na onome koji tvrdi suprotno, dakle na tuženiku da dokaže svoju tvrdnju, što isti nije učinio, zbog čega je prigovor nesavjesnosti posjeda neosnovan ( tako i VS Rev 2526/1990).

18. Pri tome valja navesti da činjenica da je netko upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik određenih nekretnina predstavlja samo predmnijeva o vlasništvu te osobe koja svakako otpada ako drugi čije stjecanje nije bilo upisano u zemljišne knjige dokaže da ima valjanu osnovu i način stjecanja te nekretnine (tako i Županijski sud u Splitu; Gž- 1543/2015).

19. Nadalje, navodi se da i netko tko nije vlasnik može valjano sklopiti pravni posao kojim se prenosi vlasništvo stvari, te da i takav pravni posao proizvodi pravne učinke. U konkretnom slučaju ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine je sklopljen u pisanom obliku, potpisan je od strane kupca i prodavatelja nakon što je postignut sporazum o predmetu i cijeni, a svrha je stjecanje prava vlasništva, to su ispunjene sve pretpostavke valjanosti citiranog ugovora.

20. Nadalje, ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen s izvanknjižnim vlasnikom uz predaju u posjed nekretnine predstavlja valjani pravni temelj posjedovanja koji posjed čini zakonitim (tako i ZZ1543/2015)

21. Obzirom na neprijepornu činjenicu da je predmetna nekretnina predana tužitelju u nesmetani posjed čime je ugovor u cijelosti izvršen, to je utvrđeno postojanje valjane pravne osnove odnosno zakonitosti posjeda.

22. Dakle, u ovom postupku nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj sklopio valjani ugovor o kupoprodaji nekretnine pobliže opisane u izreci presude i to točno određenog fizički odvojenog dijela nekretnine, pri čemu je nesporno utvrđeno da je dijelove utuženih nekretnina kupili i u posjed iste stupili tužitelji, a nije utvrđeno da su imali razloga posumnjati da prodavatelj nije vlasnik, pa su predmetnu nekretninu stekli u dobroj vjeri. Nadalje, iz svih izvedenih dokaza proizlazi da su tužitelji kupili predmetnu nekretninu od stvarnog vlasnika te da su od momenta kupnje u posjedu iste, da je na istoj sagrađena stambena zgrada te istu nesmetano i kontinuirano posjeduju unazad više od 40 godina, slijedom čega proizlazi da su tužitelji od momenta kupnje u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, te da su pored navedenih te uzimajući u obzir i protek vremena od 40 godina nedvojbeno ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva redovnom dosjelošću sukladno odredbi čl. 159. i 160. ZV.

23.Slijedom svega navedenog, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao u izreci.

24. Budući da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje je podnio sam tužitelj niti s općepoznatim činjenicama, a ne postoje ni opće poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženici bile spriječeni opravdanim razlozima podnijeti odgovor na tužbu, valjalo je, sukladno odredbi čl. 331.b Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" broj 53/91,91/92,112/99,117/03 i 84/08, dalje ZPP) odlučiti kao u izreci ove presude.

25. Slijedom svega navedenog, odlučeno kao u izreci.

Split, 10. travnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a). Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP-a), a može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 1,2,4-6 i 8-11. i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dna:

- pun.tužitelja

- pz tuženika

- tuženima

- u spis