Pr-7309/2021-24

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste KS, u pravnoj stvari tužiteljice ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun. Ivici Zaradiću, odvj. u Solinu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 11.ožujka 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i pun.tuženika, a po objavi presude dana 10.travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 761,83 eura zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,87 EUR teče od 15. siječanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,65 EUR teče od 15. veljača 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 8,58 EUR teče od 15. travanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 13,16 EUR teče od 15. svibanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,72 EUR teče od 15. lipanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,24 EUR teče od 15. srpanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,45 EUR teče od 15. kolovoz 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,87 EUR teče od 15. rujan 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,85 EUR teče od 15. listopad 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,12 EUR teče od 15. studeni 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,16 EUR teče od 15. prosinac 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,83 EUR teče od 15. siječanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,86 EUR teče od 15. veljača 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,94 EUR teče od 15. ožujak 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,48 EUR teče od 15. travanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,91 EUR teče od 15. svibanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,33 EUR teče od 15. lipanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,16 EUR teče od 15. srpanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,28 EUR teče od 15. kolovoz 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 58,50 EUR teče od 15. listopad 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,47 EUR teče od 15. studeni 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,97 EUR teče od 15. prosinac 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 50,92 EUR teče od 15. siječanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,19 EUR teče od 15. veljača 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 77,30 EUR teče od 15. ožujak 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 20,84 EUR teče od 15. travanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 25,52 EUR teče od 15. svibanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,38 EUR teče od 15. lipanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,22 EUR teče od 15. kolovoz 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 16,61 EUR teče od 15. rujan 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 22,10 EUR teče od 15. listopad 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 24,21 EUR teče od 15. studeni 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 162,67 EUR teče od 15. prosinac 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 25,31 EUR teče od 15. siječanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 16,46 EUR teče od 15. veljača 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 23,66 EUR teče od 15. ožujak 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,12 EUR teče od 15. svibanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 23,86 EUR teče od 15. listopad 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. listopad 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 22,52 EUR teče od 15. studeni 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. srpanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,71 EUR teče od 15. lipanj 2023.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,81 EUR teče od 15. rujan 2023. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 827,95 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa] , sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 16.studenoga 2021. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu kuhara u službi za prehranu i dijetetiku. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Člankom 47.KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13), odnosno čl.45 KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisuje da: "Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.“ Pitanje plaće je na isti način definirano čl.51.TKU-a (NN 141/12), odnosno čl.50.TKU-a (NN 128/17). U odredbama čl.51. do 59. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13), odnosno čl.49 do 58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), čl.5. Dodatka I. KU-a (NN 96/2015), te čl.54.TKU-a (NN 141/12), odnosno čl.53.TKU-a (NN 128/17), propisani su dodaci i uvećanja osnovne plaće koji se isplaćuju tužiteljici i koji se obračunavaju za svaki određeni sat od osnovne vrijednosti tog sata. Sukladno prethodno navedenim odredbama KU-a, Dodatka I.KU-a i TKU-a tužiteljici se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada osnovna vrijednost tog sata se uvećava za 7 ili 11%, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata za 4%, za svaki sat odrađen noću vrijednost se uvećava za 40%, za prekovremeni rad 50% itd.). S obzirom na činjenicu da je tužiteljica u razdoblju od 20.kolovoza 2014.g. do podnošenja ove tužbe obavljala poslove radnog mjesta kuhara II. u službi za prehranu i dijetetiku, tužiteljica je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.86.ZOR-a (NN 149/09), odnosno čl.94 ZOR-a (NN 93/14) pripada pravo na povećanu plaću. Odredbom iz čl.57. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) je propisano da radnici u službi za prehranu i dijetetiku iz osnove posebnih uvjeta rada imaju pravo na uvećanje plaće za 7%, a odredbom iz čl.55 KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) je propisano da radnici u službi za prehranu i dijetetiku iz osnove posebnih uvjeta rada imaju pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 7% ako ostvaruje dodatak s naslova iznimne odgovornost za život i zdravlje ljudi. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatak zbog posebnih uvjeta rada, ali samo na dio odrađenih sati, odnosno nije joj isplatio za sve odrađene sate. Odredba čl.59.a. Dodatka I. KU-a, koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g. propisuje da: „Iznimno od članka 59. ovog Ugovora zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće“. Isto tako, odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) je propisano da ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće. S obzirom na činjenicu da je tužiteljica u razdoblju od 01.listopada 2015. do podnošenja ove tužbe obavljala poslove radnog mjesta u službi za prehranu i dijetetiku, čime je nesporno cijelo vrijeme sudjelovala u procesu dijagnostike i liječenja, pa ima pravo na uvećanje plaće za dodatnih 4% (iznimna odgovornost za život i zdravlje ljudi). U spornom razdoblju tuženik da nije isplaćivao tužiteljici dodatak od 4% zbog iznimne odgovornost za život i zdravlje ljudi. Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Člankom 81.ZOR-a (NN 93/14), odnosno čl.60. ranijeg ZOR-a (NN 149/09) je propisano da: „Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad)." Člankom 36. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja je propisano da: "Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije." Odredbom iz čl.59.st.1.TKU-a (NN 141/12), odnosno čl.58.st.2.TKU-a (NN 128/17) je propisano: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja od 42 dana pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“ Prema tome, tužiteljica da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za utuženo razdoblje za dodatak za posebne uvjete rada na osnovnu plaću za sve sate koje je tužiteljica odradila, za dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, za naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku.

3.Tužiteljica je podneskom od 19. rujna 2024. sukladno raspravnom rješenju suda uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.425,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.11.2016. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 15,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako postavljenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu toč.II kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva. Nadalje, u preostalom dijelu smatra je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 17.prosinca 2024. uredila i precizirala tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci presude.

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe u odnosu na razliku iznosa koji tužitelj utužuje (1.425,00 eura) i iznosa koji postavlja kao konačno uređeni tužbeni zahtjev (761,83 eura), odnosno protivi se povlačenju za iznos od 663,17 eura, prvenstveno u pogledu naknade troškova parničnog postupka, a sve prema uspjehu tužitelja u postupku.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene razlike plaće za otežane uvjete rada, za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom za sve odrađene sate; za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate; te naknade za bolovanje i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora uzimajući u obzir stvarne iznose plaća, za razdoblje 01.11.2016. do 30.09.2024.

7.Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 17.prosinca 2024. (761,83 eura), radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457 . - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

8.1.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

9.Sve to regulirano je i odredbom čl.94. Zakona o radu koji navodi da radnik ima pravo na povećanu plaću za: otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

9.1.Odredbom čl.95. st.1. ZR propisano je da za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga, ima pravo na naknadu plaće. Stavkom 5. istog članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Pri tome se uračunavaju sva primanja u novcu koja predstavljaju naknadu za rad. Naknada plaće predviđena je u slučajevima korištenja odmora, plaćenog dopusta, itd.

9.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18 u lk. 23. Dodatka II KU.

9.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.4.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

9.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

9.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.Sukladno prethodno citiranim odredbama, plaću tužitelja čini osnovna plaća s pripadajućim uvećanjima. Osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća tužitelju isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje. Ova uvećanja se obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i drugih predmetnih dodataka međusobno isključuju. Dakle, zdravstveni radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada prema KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu, kako proizlazi i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019.

11.Vještačenje u postupku je obavljeno po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Ines Lozić, a koje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Pri izradi nalaza i mišljenja korištene su obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) za razdoblje 01.11.2016. do 30.09.2024. Provjerom svih platnih lista u razdoblju od 01.11.2016. pa na dalje utvrđeno je da dodatak koji je predmet ove tužbe u razdoblju do zaključno 3/2020. nije obračunat na sate koji su obračunati kao prekovremeni. Dakle, dodatak za posebne uvjete rada obračunat je na sate rada iskazane kao redovni rad, a nije obračunat na sate koje je tuženik iskazao kao prekovremene sate u platnim listama. Vještakinja je posebno napomenula da tužitelj u utuženom razdoblju nije ostvario pravo na dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi. Zaključno, za razdoblje od 01.11.2016. do 30.09.2024. tužitelju nije obračunavan dodatak za posebne uvjete rada na sate prekovremenog rada u razdoblju do 31.03.2020. dok su od 04/2020. pa nadalje na sve sate rada izvršeni obračuni svih dodataka. Stoga, za razdoblje od 01.11.2016. do 30.09.2024.: - potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 323,61 EUR, - manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad, iznosi 62,85 EUR, slijedom čega ukupno potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad iznosi 386,46 EUR, te manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 375,37. Dakle ukupno potraživanje iznosilo bi 761,83 eura.

11.1.Na takav nalaz i mišljenje vještaka u pogledu utvrđene visine kao matematičkog izračuna stranke nisu istaknule primjedbe, dok se tuženik usprotivio djelomičnom povlačenju u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev, a prema uređenom tužbenom zahtjevu od 19.rujna 2024. Ujedno se protivi isplati troškova parničnog postupka na račun punomoćnika tužiteljice.

11.2.Kako je tužiteljica podneskom od 17.prosinca 2024., sukladno izračunu vještaka i priloženoj dokumentaciji, uredila tužbeni zahtjev, a kojem uređenju kao takvom se tuženik usprotivio, valjalo je raspraviti iznesene prigovore.

12.Odredbom čl. 186.b. st. 3. Zakona o parničnom postupku propisano je da u sporovima u kojima ne može postaviti određeni zahtjev prije nego što dođe do podataka koje mu tuženik ne želi dati, premda njima raspolaže, a koje mu je prema sadržaju građanskopravnog odnosa dužan dati, odnosno koji se mogu smatrati zajedničkima za obje stranke, tužitelj može u tužbi istaknuti zahtjev kojim će tražiti od suda da tuženika osudi na isplatu iznosa, predaju stvari ili prijenos prava čiju će visinu, količinu, odnosno istovjetnost odrediti tek nakon što mu tuženik dade potrebne podatke, odnosno tek nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi o podacima koje tuženik izbjegava dati. Stavak 4. propisuje da u slučajevima iz st. 2. i 3. ovog članka tužitelj je dužan određeni tužbeni zahtjev postaviti u roku koji mu za to sud odredi tijekom postupka rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba.

12.1.Odredbom čl. 325.a. st. 1. ZPP-a propisano je da u povodu tužbi iz čl. 186.b. st. 1. i 2. ZPP-a sud će rješenjem prihvatiti zahtjev za polaganje računa, podnošenja pregleda imovine i obveza ili davanje podataka ako utvrdi da je osnovan. Protiv toga rješenja tuženik može izjaviti žalbu u roku od 8 dana koja ne odgađa ovrhu. Prema st. 2. ako utvrdi da zahtjevi iz st. 1. ovoga članka nisu osnovani sud će donijeti rješenje iz čl. 186. b. st. 4. ZPP-a.

13.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela tužbu sa zahtjevom za isplatu razlike plaće na ime dodatka za prekovremeni rad za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, dodatka za otežane uvjete rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, te pogrešno obračunate i isplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje, s time da će točan iznos odrediti nakon što tužena položi platne liste, raspored i evidenciju radnog vremena te kasnije po provedbi financijskog vještačenja, a sve jer ne raspolaže potrebnim podacima i znanjem za izračun tražbine.

14.Kako se tuženik u odgovoru na tužbu usprotivio tzv. stupnjevitoj tužbi, sud je, a radi otklanjanja toga prigovora, raspravnim rješenjem od 18.rujna 2024. pozvao tužitelja da postupi u smislu čl.186b ZPP-a, odnosno da postavi potpuni i određeni tužbeni zahtjev, a sve pod prijetnjom iz čl.109 st.4 ZPP-a.

15.Tužiteljica je podneskom od 19.rujna 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označen iznos od 1.425,00 eura te zatražena isplata toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.11.2016. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 15,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate.

16.Tužiteljica je imala imovinskopravni interes za podnošenje tzv. stupnjevite tužbe iz čl.186.b ZPP budući nije raspolagala svim ispravama nužnim za određenje tužbenog zahtjeva jer nije raspolagala evidencijom radnog vremena za utuženo razdoblje, a koja je nužna za utvrđenje točnog broja prekovremenih sati. Da je tuženik imao namjeru tužiteljici dostaviti traženu radnopravnu dokumentaciju nužnu za određivanje visine tužbenog zahtjeva, isti bi to nedvojbeno učinio već uz odgovor na tužbu od 15.05.2024. (tužba zaprimljena 28.02.2022.) i time omogućio tužiteljici uređenje tužbenog zahtjeva što stupnjevitu tužbu čini opravdanom i stoga dopuštenom.

16.2.Stoga je, po prigovoru tuženika, a po pozivu suda, podneskom od 19.rujna 2024. tužiteljica prvi put postavila određeni tužbeni zahtjev.

16.3.Konačno, a nakon provedenog vještačenja i zaprimanja vještakovog pisanog nalaza i mišljenja, tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev. Naime, tužiteljica sve do zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nije mogla znati niti izračunati koje iznose joj tuženik duguje po osnovama koja ista u tužbi navodi i potražuje jer tužiteljica kao slabija strana iz radnog odnosa ne posjeduje financijskog znanja kojima bi precizno postavila tužbeni zahtjev pa matematički ispravan zahtjev tužiteljica nije mogla niti postaviti prije provedenog vještačenja.

16.4.Neke zakonske odredbe, pa tako i spornu odredbu čl.186b, u pojedinim slučajevima, ne treba tumačiti strogo restriktivno već se otvara mogućnost i ekstenzivnog tumačenja koje prvenstveno ide u prilog radnika kao slabije strane u radnom odnosu.

17.Međutim, po mišljenju suda, određeni tužbeni zahtjev je postavljen malo previsoko kad se u obzir uzme visina, a i preširoko kad se uzme osnova. Naime, vještakinja je utvrdila da tužitelj u utuženom razdoblju nije ostvario pravo na dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, što je tužiteljica mogla znati, te da su od 04/2020. pa nadalje na sve sate rada izvršeni obračuni svih dodataka, a tužbom se potražuje isplata do 30.09.2024., dakle i u pogledu utuženog vremenskog razdoblja zahtjev je postavljen preširoko.

18.Što se tiče tuženikovog protivljenja djelomičnom povlačenju tužbe, a s obzirom da je sud prihvatio konačno postavljeni i uređeni tužbeni zahtjev prema dostavljenom vještvu, a što je na kraju matematički ispravno i svrhovito, a na koju visinu u smislu matematičkog izračuna tuženik nije imao posebnih primjedbi, uspjeh tužitelja u postupku je utvrđen upravo prema posljednjem uređenom tužbenom zahtjevu uzimajući u obzir uspjeh kako u pogledu osnove tako i visine.

18.1.U tom smislu valjalo je odrediti i uspjeh stranaka u postupku u smislu određivanja i dosuđivanja parničnih troškova. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (čl.154 st.2 ZPP).

19.Stoga se odluka o parničnom trošku temelji na odredbama čl.154. st.2 i čl.155. ZPP. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ 138/23) tužiteljici je izračunat slijedeći trošak: za sastav tužbe -75 bodova, za ročište od 16.05.2024. -75 bodova, za obrazloženi podnesak od 19.08.2024.-75 bodova, za ročište od 18.9.2024.-75 bodova, podnesak od 19.09.2024.- 75 bodova, ročište 04.10.2024. -75 bodova, podnesak od 17.12.2024. - 75 bodova, ročište od 11.3.2025.-75 bodova i ročište za objavu-37,5 bodova, sve ukupno 1.275,00 eura (1 bod=2,00 eura)+ PDV=1.593,75 eura.

19.1.Tuženiku je izračunat slijedeći trošak: za sastav podneska od 24.12.2024.- 75 bodova, zastupanje na ročištu od 11.03.2025.-75 bodova i ročište za objavu odluke-37,5 bodova, ukupno 187,50 bodova (1 bod=2,00 eura), što iznosi 375,00 eura+PDV=468,75 eura.

20.Kako je po stajalištu ovoga suda tužiteljica u postupku uspjela s 50% kada se uzme visina i osnova (tužiteljica po gore navedenim osnovama tražila isplatu za razdoblje od 01/2016. do 09/2024.-105 mjeseci, a vještakinja je utvrdila da joj to pravo pripada za 43 mjeseca tj. od 12/2016. do 08/2023.), uz napomenu da nema potraživanja po osnovi dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, kao i to da su od 04/2020. pa nadalje na sve sate rada izvršeni obračuni svih dodataka, proizlazi da ista nije uspjela u cijelosti prema zatraženim osnovama.

21.S obzirom na navedeno, a prema uspjehu u postupku tužiteljici bi na ime troškova zastupanja po punomoćniku pripao trošak od 796,88 eura, a tuženiku 234,38 eura, pa kad se prebiju (oduzmu) ti troškovi, tužiteljici, zastupanoj po punomoćniku pripada trošak od 562,50 eura+265,45 eura na ime troškova vještačenja, tako da tužiteljici pripada ukupni trošak od 827,95 eura.

22.U izreci odluke kojom se dosuđuju troškovi postupka sud navodi samo ukupan iznos troškova postupka koji je jedna stranka dužna naknaditi drugoj (toč.II izreke), dok se priznavanje/nepriznavanje troškova, prijeboj i ostalo obrazlaže u samoj odluci (Županijski sud u Varaždinu, Gž 829/05 od 14.9.2005.).

23.U odnosu na navode tuženika da se isti protivi preinaci tužbenog zahtjeva u pogledu toč.II koja bi se odnosila na način isplate parničnog troška, ističe se da se prema čl.191. Zakona o parničnom postupku ne bi radilo o preinaci tužbenog zahtjeva, pa se takav prigovor smatra bespredmetnim.

24.Na dosuđene iznose određene toč.I presude tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

25.Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana presuđenja pa do isplate, a kako je to navedeno u točki II. izreke odluke. Isplata parničnog troška određena je na račun punomoćnika tužiteljice sukladno čl.94. st.1. ZPP, prema kojoj odredbi je punomoćnica tužiteljice ovlaštena za primanje novaca i novčanih vrijednosti u ime tužiteljice sve prema priloženoj punomoći (rješenje Županijskog suda u Osijeku Gž R-227/2024 od 3.10.2024.).

26.S obzirom na sve navedeno odlučeno je kao u izreci.

Split, 10.travnja 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun.tuženika