Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-249/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u ostavinskom postupku iza smrti pok. SĐ iz [adresa], rođenog **.**.1926., a umrlog **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi nasljednice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj O-2864/2023-6 od 7. veljače 2025., 10. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba nasljednice ĐĐ, ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji poslovni broj O-2864/2023-6 od 7. veljače 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

"I. Prekida se ostavinski postupak iza pok. SĐ, od oca S, iz [adresa], rođenog **.**.1936., a umrlog **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. ĐĐ i PĐ, upućuju se da u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenu parnicu protiv JĐ i ŽĐ, radi osporavanja oporuke pok. ostavitelja od 13. kolovoza 2016.

III. Prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno dovršena.

IV. Ako ĐĐ i PĐ ne pokrenu parnicu u određenom im roku, ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će ukoliko do završetka ostavinskog postupka ĐĐ i PĐ ne podnesu dokaz da su pokrenuli parnicu, dovršiti ostavinsku raspravu bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg su upućeni u parnicu."

2. Protiv navedenog rješenja o prekidu ostavinskog postupka žalbu je izjavila nasljednica ĐĐ, zbog bitnih povreda odredbi postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe kako je je sud neodržavanjem rasprave povrijedio pravila propisana čl. 180. u vezi s čl. 181. i 219. Zakona o nasljeđivanju. Predmet se je vodio kod javnog bilježnika, koji je donio djelomično rješenje o nasljeđivanju u odnosu na tzv. nespornu imovinu ostavitelja, dok je u pogledu spornih pitanja, a s obzirom na postojanje spora nasljednika u vezi osoba legitimiranih za nasljeđivanje i u vezi samog sastava ostavine, predmet uputio nadležnom sudu na daljnje postupanje. Umjesto da zakaže raspravu i između nasljednika raspravi sva sporna pitanja, razluči sporne od nespornih činjenica i pravilnom primjenom čl. 66. Zakona o nasljeđivanju utvrdi da li je sporna oporuka opozvana ili nije, sud je izvanraspravnim rješenjem, bez konkretne argumentacije, odlučio prekinuti predmetni ostavinski postupak te ĐĐ i PĐ uputiti u parnicu protiv JĐ i ŽĐ, radi „osporavanja oporuke“. Sud ne daje razloge i osnov zbog kojih bi imenovane osobe bile upućene u parnicu, a što predmetno rješenje čini manjkavim, nejasnim i nerazumljivim, slijedom čega se isto ne može ispitati. Sud je prvenstveno trebao raspraviti da li oporuka uopće postoji, odnosno je li ista opozvana ili nije, jer o tome ovisi njegova odluka u svezi prekida ostavinskog postupka. Nesporna činjenica jest da je ostavitelj Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju zaključenim 10. studenog 2021. svojim suvlasničkim udjelom na nekretninama - k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] raspolagao u korist zakonske nasljednice ĐĐ, te da je u tijeku parnični postupak po tužbi JĐ protiv ostavitelja i ĐĐ, radi utvrđenja ništetnim navedenog Ugovora, što znači da u trenutku provedbe predmetnog ostavinskog postupka još uvijek postoji valjani Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji do danas nije utvrđen ništetnim, pa se u smislu čl. 222. Zakona o nasljeđivanju radi o javnoj odnosno javnoovjerovljenoj ispravi te je sud bio u obvezi istu cijeniti kao valjanu i zakonitu i dati joj prioritet pred oporukom kao jednostranom izjavom volje. Temeljem takve je isprave sud imao dovoljno elemenata za donošenje zaključka da je predmetna oporuka u dijelu u kojem se odnosi na nekretnine naknadno od strane oporučitelja opozvana i da više ne postoji, nema je i ne proizvodi pravni učinak. Stoga je sud trebao održati raspravu i utvrditi da li je oporuka zaključenjem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju opozvana ili nije, te ukoliko jest u kojem je dijelu i u odnosu na koju imovinu opozvana, iz razloga što su oporukom obuhvaćene nekretnine, oružje (kojeg nema) i osobni automobil star 24 godine, a dijelom te imovine, oporučitelj je nakon sastavljanja oporuke dalje raspolagao i to dvostranoobveznim pravnim poslom. Smatra da je oporuka u dijelu u kojem se odnosi na nekretnine i oružje opozvana, s obzirom na naknadno zaključen Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, temeljem kojeg su ugovora i uknjižbe suvlasnički dijelovi ostavitelja preneseni u vlasništvo žaliteljice, te s obzirom da ostavitelj u trenutku smrti nije bio vlasnik oružja. Ukoliko je oporuka opozvana u dijelu u kojem se odnosila na nekretnine, tada u dijelu u kojem se odnosi na nekretnine i oružje nema mjesta osporavanju iste, jer te imovine u trenutku smrti ostavitelja nema. Ukoliko oporuke u tom dijelu nema, tada nema mjesta pokretanju parnice radi osporavanja oporuke koje nema, osim u odnosu na osobni automobil. Također, u tom slučaju ŽĐ nije oporučni nasljednik, jer ona po oporuci nasljeđuje samo nekretnine, pa se ne može ĐĐ i PĐ upućivati u parnicu protiv ŽĐ koja je opozivom oporuke izgubila svojstvo oporučnog nasljednika. Dalje navodi kako smatra da su odlučne činjenice je li oporuka opozvana i u odnosu na koju imovinu, te iz kojeg razloga i po kojoj osnovi se zakonska nasljednica koja je oporuku osporila upućuje u parnicu, da li radi utvrđenja da je oporuka opozvana, pravno neistinita, ništava i/ili nevaljana, protiv koga konkretno pokreće parnicu, jer u tom slučaju jedina parnica koju ĐĐ može pokrenuti je za vozilo, i to protiv svog sina PĐ, kao jedinog oporučnog nasljednika vozila. Osoba koja je bila oporučna nasljednica, a oporuka je naknadno opozvana, nije stranka ostavinskog postupka i protiv te osobe se niti ne može pokretati parnica radi osporavanja oporuke, a parnica se ne može pokretati niti u odnosu na naknadno opozvanu oporuku jer se nema što osporavati. O tim je pitanjima sud trebao raspraviti jer o njima ovisi i odluka suda u svezi prekida postupka odnosno odluka suda da li ostavinski postupak sud prekida do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi ništetnosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (tzv. prethodno pitanje o kojem ovisi opstojnost oporuke), da li na temelju pravilne primjene čl. 66. i čl. 64. Zakona o nasljeđivanju sam ostavinski sud utvrđuje da je oporuka (do drugačije odluke parničnog suda u predmetu P-2050/21) opozvana u dijelu u kojem se odnosi na nekretnine i oružje pa posljedično u parnicu radi osporavanja oporuke upućuje ĐĐ, i to samo u odnosu na osobno vozilo protiv PĐ. Ukoliko je sud smatrao da nema mjesta primjeni čl. 66. i čl. 64. Zakona o nasljeđivanju, tada je trebao navesti razloge zbog kojih smatra da ostavinsku imovinu predstavljaju i nekretnine i oružje i vozilo, a sve slijedom činjenice da su sve nekretnine u trenutku smrti ostavitelja upisano vlasništvo ĐĐ Baran po osnovi Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i slijedom činjenice da oružje nije u vlasništvu ostavitelja. Nadalje, sud je pogrešno ocijenio da je njezino pravo manje vjerojatno, jer oporuka, koja je očito opozvana nikako ne može imati jaču snagu i prioritet pred javnobilježničkim aktom. Sud je na temelju predmnijeve o istinitosti sadržaja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i vlasničkog lista imao dovoljno parametara da obustavi predmetni ostavinski postupak, a u slučaju naknadne ništetnosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, oporučni nasljednici imaju na raspolaganju izvanredne pravne lijekove te postupak raspoređivanja naknadno pronađene imovine. Smatra da je njezino pravo jače i da je u svrhu utvrđenja postojanja oporuke odnosno utvrđivanja da ista nije opozvana, kao i utvrđivanja njezine istinitosti i valjanosti u parnicu trebalo uputiti oporučne nasljednike, i to ŽĐ koja se na oporuku poziva. Smatra da nema smisla tužbom obuhvaćati i zakonsku nasljednicu JĐ koja je priznala oporuku jer ista u ovoj situaciji nije nužni suparničar sa oporučnim nasljednicima niti ima bilo kakav interes sudjelovati u toj parnici. O pravilnom rješenju tzv. prethodnog pitanja je li oporuka opozvana i u kojem dijelu, u konačnici ovisi i odluka suda da li će predmetni ostavinski postupak prekinuti do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ili će ostavinski postupak prekinuti neovisno od parničnog postupka u tijeku, ali tada u tom rješenju o prekidu jasno treba navesti koga i iz kojeg razloga i po kojoj osnovi i u odnosu na koju imovinu upućuje da pokrene parnicu i protiv koga konkretno. Sud je o opozivu oporuke kao prethodnom pitanju mogao odlučiti sam ili pak prekinuti ostavinski postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a s obzirom da navedeno nije učinio, počinjena je i relativno bitna povreda odredbi parničnog postupka. Predlaže pobijano rješenje ukinuti u cijelosti te u svrhu pravilnog utvrđivanja svih odlučnih činjenica te sa svrhom pravilne primjene čl. 64., 66., 222., 224. i 225. Zakona o nasljeđivanju predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi donošenja pravilnog i zakonitog rješenja.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz spisa predmeta slijedi;

- da je provođenje ostavinskog postupka iza smrti ostavitelja bilo povjereno javnom bilježniku Branki Šarić iz Matulja, a na nasljeđivanje su pozvane zakonske nasljednice prvog nasljednog reda, kćeri ostavitelja JĐ i ĐĐ i oporučni nasljednici PĐ i ŽĐ, unuci ostavitelja,

- da je na ročištu pred javnim bilježnikom održanom 9. studenog 2023. nasljednica JĐ predala presliku oporuke ostavitelja, s nasljednicima je utvrđeno rodoslovlje i ostavinska imovina ostavitelja koja se sastoji od pokretnina/prava-osobnog vozila, prava korištenja grobnih mjesta na groblju u [adresa] i novčanog potraživanja prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine. Na istom je ročištu nasljednica ĐĐ u spis priložila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 10. studenog 2021., kojim je ugovorom ostavitelj raspolagao s dvije nekretnine – k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a po tužbi nasljednice JĐ pokrenut je parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti tog Ugovora,

- da je na ročištu pred javnim bilježnikom 12. veljače 2024. proglašena vlastoručna oporuka ostavitelja sačinjena 13. kolovoza 2016., te su nasljednici suglasno utvrdili da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više ne glasi na ostavitelja jer je raspoređena Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, kao i da ostavitelj ne posjeduje oružje koje glasi na njegovo ime, a kojim je oporučno raspolagao. Na tom su ročištu zakonski i oporučni nasljednici dali svoje nasljedničke izjave. Zakonska nasljednica ĐĐ u svojoj je nasljedničkoj izjavi iskazala da se ima smatrati kako je oporuka opozvana u odnosu na nekretninu kojom je ostavitelj raspolagao Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, te je osporila valjanost i istinitost oporuke ostavitelja, dok je u odnosu na imovinu koja nije raspoređena oporukom i Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju – neisplaćena mirovina i grobna mjesta u [adresa], izjavila kako je suglasna da se ista podijeli na obje zakonske nasljednice. Oporučni nasljednik PĐ u svojoj je nasljedničkoj izjavio da ne prihvaća oporuku kao istinitu i pravovaljanu. Zakonska nasljednica JĐ i oporučna nasljednica ŽĐ u svojoj su nasljedničkoj izjavi navele da priznaju oporuku ostavitelja kao istinitu i pravovaljanu i osporile navode sunasljednika koji se odnose na valjanost i istinitost oporuke. Svi su nasljednici naveli kako nema zapreke da se u ostavinskom postupku raspravi ona ostavinska imovina koja nije obuhvaćena oporukom niti Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju - novčano potraživanje prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu i pravo korištenja grobnih mjesta na groblju u [adresa], te su se zakonske nasljednice JĐ i ĐĐ na toj imovini prihvatile nasljednog dijela koje ih temeljem zakona pripada,

- da je javni bilježnik rješenjem posl. broj O-2864/202, UPP/OS-14/2023 od 28. kolovoza 2024. u odnosu na nespornu ostavinsku imovinu donio djelomično rješenje o nasljeđivanju, kojim su rješenjem na potraživanju prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu i pravu korištenja 2 grobna mjesta na groblju u [adresa] nasljednicama proglašene JĐ i ĐĐ, svaka za 1/2 dijela,

- da je, utvrdivši kako u pogledu preostale ostavinske imovine među nasljednicima postoji spor o valjanosti oporuke, javni bilježnik spis dostavio na daljnje postupanje nadležnom Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Opatiji.

6. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem prekinuo ostavinski postupak iza ostavitelja, nasljednike ĐĐ i PĐ uputio da u roku od 30 dana po pravomoćnosti tog rješenja pokrenu parnicu protiv nasljednica JĐ i ŽĐ, radi osporavanja oporuke ostavitelja, koji će prekid postupka trajati dok parnica ne bude pravomoćno dovršena, a u slučaju da ne pokrenu parnicu ostavinski sud će nastaviti postupak i dovršiti ostavinsku raspravu bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg su upućeni u parnicu. U obrazloženju svoje odluke sud prvog stupnja navodi da je nasljednica ĐĐ izjavila da oporuku ostavitelja ne priznaje kao istinitu i pravno valjanu, iz razloga što ju ostavitelj nije vlastoručno napisao, niti potpisao, te smatra da je oporuka zaključena uz postojanje mana volje oporučitelja, odnosno zablude o odlučnim činjenicama, kao i da ju je oporučitelj bio primoran sastaviti, a oporuku nije prihvatio niti nasljednik PĐ, dok su nasljednice JĐ i ŽĐ izjavile da priznaju oporuku ostavitelja kao istinitu i pravovaljanu, slijedom čega smatra da je manje vjerojatno pravo nasljednika koji osporavaju oporuku te je prekinuo ostavinski postupak, sve pozivom na odredbe čl. 222. i čl. 225. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – u daljnjem tekstu: ZN).

7. Odredbom čl. 222. st. 1. ZN je propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, a osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi nasljedno pravo, naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojeg se po zakonu nasljeđuje, o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost i je li se neka osoba odrekla nasljedstva, dok je odredbom čl. 225. st. 1. ZN propisano je da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim. Prema odredbi čl. 224. st. 1. ZN, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine ili o kojima ovisi predmet zapisa. Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz st. 1. tog članka, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

8. Ostavitelj je 13. kolovoza 2016. sačinio vlastoručnu oporuku, kojom je raspolagao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je 3/6 dijela iste ostavio unuci ŽĐ, a 1/6 dijela unuku DĐ, kome je ostavio i oružje koje posjeduje te osobni automobil. Nakon što je sačinio oporuku, ostavitelj je 10. studenog 2021., kao primatelj uzdržavanja, zaključio Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa ĐĐ, kao davateljicom uzdržavanja, kojim je raspolagao istom nekretninom - k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojom je raspolagao i oporukom, te nekretninom označenom kao k. č. [katastarska čestica] upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da ih je odmah dao u vlasništvo i posjed davateljici uzdržavanja te ju ovlastio da na temelju istog na predmetnim nekretninama ishodi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Predmetni je Ugovor 12. studenog 2021. solemniziran od strane javnog bilježnika Srđana Markiša iz Opatije (OV-6999/2021). Davateljica uzdržavanja je na temelju istog ishodila upis prava (su)vlasništva na predmetnim nekretninama.

8.1. Odredbom čl. 66. ZN propisano je da svako kasnije oporučiteljevo voljno raspolaganje stvarju ili pravom koje je bio nekome oporukom namijenio smatra se opozivom namjene te stvari, odnosno prava.

8.2. Iako je nasljednica JĐ podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnim Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, predmetni Ugovor za sada nije utvrđen ništetnim i predstavlja javno ovjerovljenu ispravu koja i dalje egzistira, pa žaliteljica po ocjeni ovog suda osnovano ukazuje na primjenu odredbe čl. 222. st. 4. ZN kojom je propisano da sud neće prekinuti postupak u slučaju iz st. 1. tog članka, ako se radi o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su općepoznate, te ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit, donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno predmnjevi uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

8.3. Po ocjeni ovog suda, s obzirom da je nesporno kako je Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključen nakon što je sačinjena oporuka, to je prvostupanjski sud prvenstveno trebao utvrditi je li zaključenjem tog pravnog posla ostavitelj derogirao ranije raspolaganje istom imovinom u smislu odredbe čl. 66. ZN, dakle, utvrditi egzistira li oporuka ostavitelja ili je ista opozvana.

8.4. Stoga utvrđenje postoji li oporuka ili je ista opozvana u odnosu na nekretninu označenu kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u konkretnom slučaju predstavlja prethodno pitanje o kojem ovisi daljnje postupanje suda.

8.5. Naime, ukoliko se utvrdi da je oporuka opozvana kasnije zaključenim Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, a imajući u vidu da je djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju raspoređena preostala imovina ostavitelja (pravo korištenja grobnih mjesta i potraživanje prema HZMO-u), te da ostavitelj nije bio u posjedu oružja kojim je oporučno raspolagao u korist PĐ, u tom bi slučaju od ostavinske imovine za rasporediti preostalo još jedino osobno vozilo.

9. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 175. st. 2. ZN, na koju osnovano upire žaliteljica, jer se pobijano rješenje ne može ispitati s obzirom da sud prvog stupnja nije dao razloge o odlučnim činjenicama.

10. Stoga je trebalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 175. st. 2. ZN ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

11. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti gore navedenu bitnu povredu odredaba postupka, na način da će utvrditi egzistira li oporuka ostavitelja ili je ista opozvana, pa ovisno o tome nedvojbeno utvrditi što spada u ostavinsku imovinu ostavitelja i ima li između nasljednika spora o činjenicama o kojima ovisi neko njihovo pravo. Ovisno o utvrđenom, sud prvog stupnja će odlučiti ima li potrebe za prekidom ostavinskog postupka ili će donijeti rješenje o nasljeđivanju.

Zadar, 10. travnja 2025.

Sutkinja

Sanja Prosenica