REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-2890/2020-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3 (OIB:84397956623), protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 (OIB: 26187994862), radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 8. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 10. travnja 2025.
p r e s u d i o j e:
Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu 5.313,09 eura sa zateznom kamatom od 18.5.2020. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 15.6.2020. podnio regresnu tužbu protiv tuženika kao osiguratelja motornog vozila koje je 1.7.1996. skrivilo prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđen osiguranik tužitelja UJ, kojem je radi posljedica ove nesreće rješenjem tužitelja od 3.5.2007. priznato pravo na invalidsku mirovinu uslijed 100% ozljede na radu. Tužitelj navodi kako isplatom predmetne mirovine trpi štetu, koja za razdoblje od 1.5.2018. do 31.3.2020. iznosi 62.772,79 kn. S obzirom na utvrđenu suodgovornost osiguranika tužitelja od 30%, tužitelj od tuženika potražuje 45.340,95 kn, umanjen za iznos od 5.309,50 kn koji je tuženik isplatio, dakle ukupno 40.031,45 kn (sada 5.313,09 eura) i predlaže donošenje presude citirane u izreci.
2. Tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja, doprinos osiguranika tužitelja ni činjenicu da mu je zbog posljedica predmetne nesreće priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ali osporava osnovu i visinu zahtjeva. Naime, osiguranik tužitelja (rođen **.**.1953.) po redovnom bi tijeku stvari s navršenih 65 godina života ispunio uvjete za starosnu mirovinu, slijedom čega bi tužitelj bio u obvezi isplaćivati mu tu mirovinu. Poziva se na odredbe Zakona o osiguranju po kojima bi tuženik tužitelju bio dužan nadoknaditi samo stvarnu štetu pa predlaže provođenje financijskog vještačenja kako bi se utvrdilo postoji li razlika između invalidske i starosne mirovine za utuženo razdoblje. Osporava potraživanje pozivajući se i na čl. 161. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju. Kako je štete tužitelju nastupila isplatom mirovine po rješenju od 3.5.2007., na odnos između stranaka imaju se primijeniti odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 152/14), pri čemu se tuženik poziva na odredbu čl. 27. toga Zakona i predlaže zahtjev odbiti.
3. Sud je tijekom postupka pročitao spise ovog suda P+10296/10, Trgovačkog suda u Osijeku P-558/18, Trgovačkog suda u Zagrebu P-3018/14, zapisnik o očevidu od 1.6.1996., rješenje tužitelja od 3.5.2007., obračun isplata tužitelja, izvadak iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja, odštetni zahtjev tužitelja i odgovor tuženika i drugu dokumentaciju u spisu, proveo financijsko vještačenje po vještaku Vještak Tkalec d.o.o., Zagreb i ocjenom svih dokaza po čl. 8. ZPP-a utvrdio da je zahtjev tužitelja neosnovan.
4. Predmet je postupka regresni zahtjev tužitelja za isplate koje je na ime invalidske mirovine isplaćivao u razdoblju od 1.5.2018. do 31.3.2020. svome osiguraniku UJ, nastradalom u štetnom događaju od 1.7.1996. krivnjom osiguranika tuženika.
5. Nije sporan nastanak navedene prometne nesreće od 1.7.1996. ni doprinos osiguranika tužitelja za njegov nastanak u omjeru od 30%. Nesporno je, a proizlazi i iz obračuna isplata i izvatka iz banke podataka tužitelja u spisu, da je u utuženom razdoblju tužitelj svom osiguraniku uplatio ukupno 62.772,79 kn, odnosno sada 9.449,39 eura, od čega tužbom potražuje razmjerni iznos od 70%, umanjen za već izvršenu isplatu, čime njegov zahtjev iznosi 5.313,09 eura.
6. Sporna je osnova i visina zahtjeva.
7. Tužitelj tužbu podnosi pozivajući se na čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21). S obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o regresnom potraživanju naknade štete od osiguratelja motornog vozila, postojanje, opseg i visina tuženikove obveze moraju se utvrđivati primjenom odredaba Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP), koji je bio na snazi u vrijeme isplata mirovina koje tužitelj u ovom postupku potražuje (1.7.2019. do 30.6.2021.). Ovo je pravno shvaćanje izraženo u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 470/22, Rev 12/22, Rev-5292/19, Rev-x 388/20 od 25.8.2020.
8. Naime, tuženikova pasivna legitimacija izvire upravo iz odredaba Zakona o obveznim osiguranjima u prometu na temelju kojih je nesporno i sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za vozilo kojim je izazvan predmetni štetni događaj. Na temelju odredaba ZOOP-a tuženik je sklopio ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i odgovara u okviru odredaba toga zakona i preuzetih ugovornih obveza propisanih tim Zakonom. Po čl. 27. ZOOP-a društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzeti iz ugovorom o osiguranju (st. 1.). Stvarnom štetom smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3.). Ovo znači da obveza tuženika postoji ako je razmjerni iznos mirovine osguranika tužitelja koji se isplaćuje veći od razmjernog iznosa mirovine koja bi bila utvrđena za slučaj umirovljenja zbog povrede na radu.
9. Razmjerni iznos mirovine određuje se po čl. 27. st. 3. ZOOP-a prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem HZMO i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
10. Prema tome, prema citirani zakonskim odredbama obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu.
11. S obzirom da je u konkretnom slučaju osiguraniku tužitelja UJ zbog posljedica povređivanja u štetnom događaju rješenjem tužitelja sa 15.5.1997. priznato pravo na invalidsku mirovinu, i to jer je zbog ozljede na radu nastao gubitak sposobnosti za rad, primjenom čl. 27. st. 3. ZOOP proizlazi da ne postoji razlika mirovine koja bi predstavljala štetu koja je nastala tužitelju pa je sud, ocijenivši druge dokaze u spisu neodlučnima, zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan.
Zagreb, 10. travnja 2025.
Sudac:
Ivana Marangunić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. O žalbi, koja se podnosi pisanim putem u 4 primjerka ovom sudu, odlučuje županijski sud.
DNA:
- tužitelju
- tuženiku