Posl.br. R1-67/2023-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Samobor, Obrtnička 2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Dijani Vrkljan, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protustranke AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 10. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I./ Odbija se prijedlog predlagatelja od 29. ožujka 2023. za razvrgnuće suvlasničke zajednice koji glasi:

" Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva, čak i bez suglasnosti protustranke ako su za takvo razvrgnuće ispunjene ostale pretpostavke."

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 29. ožujka 2023. podnijela prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice, nekretnine opisane u izreci, etažiranjem.

1.1. U prijedlogu navodi kako su predlagateljica i protustranka u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Samobor, uknjiženi kao suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kuća br.1 i dvorište u [adresa], HM, površine 885 m2 (u daljnjem tekstu: Nekretnina), i to predlagateljica u 3/6 dijela, te protustranka u ukupno 3/6 dijela (2/6 + 1/6 dijela).

1.2. Predlagateljica i protustranka žive u Nekretnini, i to predlagateljica u stanu u I. katu koji odgovara njezinom suvlasničkom dijelu (3/6), a Protustranka u stanu u podrumu koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu Nekretnine (ukupno 3/6). Predlagateljica je nekoliko puta pokušala kontaktirati Protustranku radi postizanja sporazumnog razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, odnosno da umjesto diobe nekretnine ograniče svoja suvlasnička prava tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke Nekretnine, međutim bezuspješno.

1.3. Budući da Nekretnina nije podobna za razvrgnuće geometrijskom diobom, a da se znatno ne umanji njezina vrijednost, te s obzirom da stranke nisu uspjele, unatoč dosadašnjim naporima, usuglasiti način njihovog sporazumnog razvrgnuća, to Predlagateljica predlaže da sud, sukladno odredbi članka 47. i 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), donese po provedenom postupku i elaboratu etažiranja odnosno planu uspostave vlasništva posebnih dijelova Nekretnine izrađenom po sudskom vještaku po izboru suda, odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice Nekretnine uspostavom etažnog vlasništva, čak i bez suglasnosti Protustranke ako su za takvo razvrgnuće ispunjene ostale pretpostavke.

1.4. Podneskom od 12.3. 2024. Predlagateljica je predložila razvrgnuće etažiranjem na način da njoj pripadne cijeli tavan, ali je kasnije odustala od tog prijedloga te ustrajala kod prijedloga da sud ponovo odredi vještačenje kojim će naložiti vještaku izradu etažnog elaborata.

2. Protustranka se nije odazivala sudu, te je sud zakazao uredovanje na nekretnini, kojom prilikom je utvrđeno kako je protustranka nepokretna osoba u potpunosti ovisna o tuđoj pomoći i njezi. Sud ga je prilikom uredovanja obavijestio da je ročište u prisutnosti vještaka građevinske struke, zakazano radi procjene tržišne vrijednosti nekretnine, te utvrđenja može li se nekretnina podijeliti na geometrijski način i kako. Na upit suda protivi li se razvrgnuću suvlasničke zajednice protustranka je izjavila kako se ne protivi.

2.1. Vještak Katarina Brebrić Sudić je 23. veljače 2024. izradila nalaz i mišljenje kojim je utvrdila tržišnu vrijednost nekretnine, te izričito navela kako nije moguća geometrijska dioba predmetne kuće jer prostor tavana (potkrovlja) predstavlja neodvojivu povezanost s prostorom stana u prizemlju. Geometrijskom diobom dobivaju se potpuno zasebni dijelovi nekretnine.

2.2. Očitujući se nalaz i mišljenje vještaka, predlagateljica je predložila da tavan kao zajednički dio zgrade bude neodvojivo povezan sa njenim stanom, a on se obvezuje samostalno ga održavati.

2.3. Sud je vještaku dostavio primjedbe predlagateljice na nalaz i mišljenje te se vještak u podnesku od 27.3.2024. očitovala navodeći kako je prijedlog predlagateljice je provediv i na taj način se može provesti podjela nekretnine, odnosno potrebno je izraditi etažni elaborat obiteljske kuće i pomoćnih objekata te na taj način uspostaviti etažno vlasništvo nad pojedinim dijelovima predmetne nekretnine. Obiteljska kuća u [adresa], geometrijski odnosno fizički je podijeljena na 2 (dva) posebna dijela (stambena prostora), i to stan u podrumu (vlasništvo protustranke) i stan u visokom prizemlju (vlasništvo predlagateljice), međutim problem predstavlja tavanski prostor u koji se ulazi upravo iz hodnika stana u visokom prizemlju koji je, kao što je ranije navedeno, u vlasništvu predlagateljice. Geometrijska dioba nekretnine, provodi se tako da sud određuje da svakom suvlasniku pripadne neka stvar ili skupina stvari, a razmjerno veličini suvlasničkog dijela. Valja napomenuti, kako je nužno da se radi o nekretnini koja se može geometrijski podijeliti. Dioba suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva će se provesti kada suvlasnici donesu odluku da se umjesto diobe nekretnine suvlasništvo ograniči tako da će s određenim idealnim djelom poveže vlasništvo posebnog dijela nekretnine u suvlasništvu, odnosno uspostavi etažno vlasništvo nekretnine.

2.4. Predlagateljica je odustala od prijedloga da se etažiranje provede na način da tavanski prostor bude neodvojivo povezan s njenim stanom, predlažući ponovo sudu odrediti vještačenje kojim će se izraditi etažni elaborat sukladno suvlasničkim dijelovima stranaka, unatoč izričitom mišljenju vještaka kako to u konkretnom slučaju nije moguće.

2.5. Protustranka se nije očitovala na prijedlog predlagateljice da se etažiranje provede na način da tavanski prostor bude neodvojivo povezan s njenim stanom, a s obzirom je kasnije odustala od tog prijedloga sud drži kako takvo očitovanje nije nužno.

3. Odredbom čl. 47. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje: ZV) propisano je da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bio na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. Nadalje, čl. 49. st. 4. istog Zakona je propisano da ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud. Odredbom članka 50. ZV je propisano:(1) Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.(2) Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. (3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja

3.1. Odredbom čl. 43. st. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ZV je propisano :

" (1) Sastoji li se nekretnina od zemljišta sa zgradom, suvlasnik čiji je suvlasnički dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlašten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. trećega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela te nekretnine (etažno vlasništvo).

(2) Uspostavom vlasništva određenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasništvo, ali se izvršavanje ovlasti i dužnosti suvlasnika s čijim se suvlasničkim dijelom povezalo etažno vlasništvo usredotočuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ograničavajući ujedno izvršavanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadržanim u glavi 4. trećega dijela ovoga Zakona.

(3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno etažno vlasništvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako međusobno tako i prema trećima, uređuju u prvom redu posebne odredbe glave 4. trećega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opća pravila o suvlasništvu sadržana u ovoj glavi Zakona, ako nije što drugo određeno.

(4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odlučiti da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako da će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela (etažno vlasništvo) suvlasničke nekretnine, pa makar taj suvlasnički dio i nije toliko velik koliko se inače traži za odgovarajući suvlasnički dio po odredbama članka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasno očitovanje volje svih suvlasnika da će uspostaviti vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasničkoga dijela, smatra se do uspostave vlasništva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvršavanju suvlasničkih ovlasti.

(6) Što vrijedi za zemljište sa zgradom, vrijedi na odgovarajući način i za pravo građenja kad je izgrađena zgrada."

3.2. Među strankama nije sporan suvlasnički omjer i nije sporno da svaka od njih uživa posebnu stambenu cjelinu kao i to da je tavan zajednički.

3.3. U smislu odredbe čl. 73. st.1. ZOVO-a vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine, te bi po mišljenju ovog suda za etažiranje nekretnina u suvlasništvu stranaka bila nužna pisana suglasnost svih suvlasnika, koju u ovom slučaju protustranka nije dala.

3.4. Prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i nepristran, po kojem u konkretnom slučaju nije moguća geometrijska dioba predmetne kuće jer prostor tavana (potkrovlja) predstavlja neodvojivu povezanost s prostorom stana u prizemlju i kako se geometrijskom diobom dobivaju potpuno zasebni dijelovi nekretnine, sud drži neosnovanim zahtjev predlagateljice odrediti vještačenje kojim će se vještaku dati zadatak da izradi elaborat etažiranja predmetne nekretnine.

4. Cijeneći naprijed citirane zakonske odredbe te provedene dokaze, ovaj sud drži prijedlog predlagateljice neosnovanim jer se suvlasnička zajednica nekretnina ne može provesti uspostavom etažnog vlasništva.

5. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Samobor, dana 10. travnja 2025. godine

Sudac:

Dijana Vrkljan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovog rješenja, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. predlagateljica

2. protustranka