REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4925/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Srđana Šimca, predsjednika vijeća, Draženke Deladio, sutkinje izvjestiteljice i Nikoline Mišković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZOKIĆ j.d.o.o., Dugi Rat, Poljička cesta 42, OIB: 38280922752, kojeg zastupa punomoćnik Edi Biočić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CANICULA d.o.o., Gizdavac, Prisike 1/8, OIB: 63826503832, kojeg zastupa punomoćnik Marijo Granić, odvjetnik u Splitu, radi isplate iznosa od 14.734,33 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Povrv-251/2023-16 od 24. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana tuženikova žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Povrv-251/2023-16 od 24. listopada 2024. u točkama I. i III. izreke.
II. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 673,45 EUR.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u pobijanoj točki I. izreke Trgovački sud u Splitu održao je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Helene Dragun iz Splita poslovni broj UPP/OS-Ovrv-1315/2022 od 8. ožujka 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku u roku od osam dana platiti tužitelju iznos od 14.734,33 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku na pojedinačne glavnice i troškove ovršnog postupka u iznosu od 748,26 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 8. ožujka 2023. do isplate. U pobijanoj točki III. izreke naloženo je tuženiku u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.318,80 EUR.
2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio nakon provedenog dokaznog postupka u kojem je pregledao isprave priložene u spis i utvrdio da su stranke bile u poslovnom odnosu kupoprodaje i to tužitelj kao prodavatelj, a tuženik kao kupac školjkaša ježinca po ukupno 10 računa izdanih u travnju 2022. po kojima je tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza, a u prvostupanjskom postupku nije dokazao da prema tužitelju nema dugovanja po predmetnim računima. Prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim prigovor zastare predmetnih potraživanja, prigovor nedostatka aktivne legitimacije i prigovor promašene pasivne legitimacije. Odluka se temelji na odredbi članka 376. stavka 1. i članka 438. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/13; dalje: ZOO) i članka 221.b stavaka 1. i 4. i članka 451. stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), a odluka o troškovima parničnog postupka na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tbr… OT).
3. Tuženik sadržajno pobija prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem nije uspio u predmetnom sporu – u točkama I. i III. izreke zbog svih žalbenih razloga. U žalbi ističe da činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno zato što prvostupanjski sud nije utvrdio je li predmetna roba isporučena tuženiku niti je utvrdio visinu tužbenog zahtjeva. Smatra da prvostupanjski sud pogrešno tumači pravilo o teretu dokaza. Predlaže prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev ili ju ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zahtijeva naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 771,25 EUR.
4. U odgovoru na žalbu tužitelj navodi da je žalba neosnovana i predlaže ju odbiti. Zahtijeva naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 673,45 EUR.
5. Žalba nije osnovana.
6. Prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ispitana je sukladno odredbi članka 365. ZPP-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. toga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Neosnovano tuženik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno tumačio pravilo o teretu dokaza odnosno da je tužitelj morao dokazati da je robu iz predmetnih računa predao tuženiku i da je morao dokazati ugovorenu cijenu te robe.
9. Odredbom članka 221.b ZPP-a propisan je izuzetak kod pravila da stranka koja nešto tvrdi to mora dokazati. Tužitelj je predmetnu tražbinu utužio na temelju vjerodostojnih isprava – predmetnih računa, a tuženik je na temelju tih računa koristio pravo na odbitak pretporeza pa se smatra da tužiteljeva tražbina postoji. Odredbom članka 221.b stavka 1. ZPP-a propisano je da na tuženiku teret dokazivati protivno. Tuženik niti u prvostupanjskom postupku niti u žalbi ne osporava činjenicu da je po predmetnim računima koristio pravo na odbitak pretporeza. Budući da je tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza po predmetnim računima smatra se da je tuženik te račune smatrao nespornima i u pogledu količine preuzete robe i u pogledu obračunate cijene.
10. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 228. stavka 1. ZOO-a i odbio kao neosnovan prigovor zastare predmetnog potraživanja. Najstariji predmetni račun dospio je na naplatu 25. travnja 2022., a prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (kojom je započeo predmetni spor) podnesen je 14. prosinca 2022., unutar zastarnog roka od tri godine.
11. Na utvrđeno činjenično stanje: da su stranke bile u poslovnom odnosu kupoprodaje u kojem je tužitelj kao prodavatelj predao tuženiku kao kupcu robu iz predmetnih računa, a tuženik za tu robu nije platio tužitelju ugovorenu cijenu, prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 376. stavka 1. i članka 438. stavka 1. ZOO-a te odredbe članka 29. stavaka 1. i 2. ZOO-a i naložio tuženiku platiti ugovorenu cijenu sa zakonskim zateznim kamatama koje teku prvi dan nakon dana dospijeća svakog pojedinog računa.
12. Tuženik nije obrazložio zašto pobija odluku o troškovima parničnog postupka. Odluka se temelji na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, a ovaj sud, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, nije ovlašten po službenoj dužnosti paziti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka.
13. Slijedom navedenog, sukladno odredbi članka 368. stavka 1. ZPP-a, tuženikovu žalbu valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u točkama I. i II. izreke.
14. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavka 1. i članka 155. ZPP-a. Prema stavu ovog suda, odgovor na žalbu nije bio potreban za vođenje predmetne parnice pa ni troškovi njegovog sastava po odvjetniku ne padaju na teret tuženika.
Zagreb, 10. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Srđan Šimac
