REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: P-460/2021-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda, Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Nikša Stnčić Rokotov, odvjetnik u OD Stančić-Rokotov d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 24. veljače 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno, te njegovog punomoćnika Nikše Stančić Rokotova, odvjetnika i punomoćnice tuženika UL, zamjenice ŽDO-a, dana 10. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj ŠL sa zahtjevom za naknadom štete od tuženika Republike Hrvatske u iznosu od 113.103,43 eura (852.177,83 kn), sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 14.877,00 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1/ Tužitelj je 8. travnja 2021. protiv tuženika podnio tužbu u kojoj je naveo slijedeće: - da je u razdoblju od 7.2.2008. do 11.1.2018. bio član uprave trgovačkog društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. – za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom i to temeljem suglasnosti (licence), koja je tužitelju sukcesivno izdavana i kontinuirano obnavljana tijekom 2008., 2012. i 2014. godine od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA).

- da je NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. upravljao alternativnim investicijskim fondovima rizičnog kapitala (dalje: UAIF), u smislu čl. 3. st. 7. i st. 11. vezi s čl. 12. tada važećeg Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (NN 16/13, 143/14, dalje u tekstu: ZAIF) u razdoblju od svog osnutka 20. studenog 2007. sve do 14. lipnja 2018., temeljem odobrenja za rad (licence društva) HANFA-e.

- da se članom uprave UAIF-a postaje temeljem suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave koju izdaje HANFA nakon provedenog postupka „licenciranja“ koji je propisan ZAIF-om i Pravilnikom iz čl. 36. st. 6. ZAIF-a;

- da bez takve licence, nije moguće obavljati funkciju člana uprave u niti jednom UAIF-u jer je riječ o prethodnom zakonskom uvjetu za imenovanje člana uprave UAIF-a.

- da je tužitelju, zajedno s ostalim članovima uprave, rješenjem HANFA-e od 11.1.2018., oduzeta licenca, kao posebna nadzorna mjera;

- da je to rješenje, sukladno čl. 133. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP) bilo izvršno i konačno jer protiv njega nije bila dopuštena žalba, te je u cijelosti provedeno, tako da je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., dana 16.1.2018. donijelo odluku o opozivu imenovanja tužitelja kao člana uprave, kao i druga dva člana uprave;

- da je istim rješenjem društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. kao UAIF-u oduzeto upravljanje nad AIF-om NEXUS FGS i NEXUS FGS II, te je zbog toga društvo izgubilo sve financijske resurse koji su nužni za ispunjavanje tehničkih, kadrovskih i organizacijskih zakonskih zahtjeva za licencu društva nužnu radi obavljanja djelatnosti UAIF-a;

- da je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. rješenjem HANFA- e od 11. siječnja 2018. poslovno uništeno;

- da je presudom Upravnog suda u Zagrebu UsI-436/18 od 18. srpnja 2018. i presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske UsŽ-4749/18 od 18. lipnja 2020., rješenje HANFA-e od 11.1.2018., rješenje kojim su oduzete licence tužitelju i ostalim članovima uprave je u cijelosti poništeno kao grubo nezakonito;

- da je HANFA, temeljem čl. 15. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Zakon o HANFA-i), u sklopu svojih javnih ovlasti obavlja poslove nadzora, te je u sklopu takvog postupka i doneseno nezakonito rješenje kao štetna radnja počinjena u obavljanju poslova državne uprave;

- da je postupanjem HANFA-e, prilikom donošenja rješenja od 11.1.2018., tužitelju nastala imovinska šteta (u vidu izgubljene dobiti u visini razlike neto mjesečnih primanja (neto plaća, neto naknada i uplata u drugi mirovinski stup), koje bi ostvarivao da nezakonitog rješenja nije bilo i neto mjesečnih primanja koje je ostvario u periodu od donošenja nezakonitog rješenja (11.01.2018) do zaprimanja drugostupanjske odluke kojom je to rješenje poništeno kao nezakonito ( 22.07.2020.); jer više nije mogao obavljati poslove člana uprave bilo kojeg UAIF-a niti ostvarivati ikakva primanja s te osnove i to počevši od siječnja 2018. (kada je rješenje doneseno) pa sve do srpnja 2020. (kada je primio drugostupanjsku sudsku odluku kojom je pravomoćno poništeno rješenje kojim je oduzeta licenca kao nezakonito), a nije mogao zadržati ni članstvo u nadzornim odborima društava koja su bila u portfelju investicijskih fondova koje je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. imalo pod upravljanjem (Dalekovod d.d., ZAGREB- MONTAŽA d.o.o.), pa time niti ostvarivati prihode po toj osnovi, već je ostao još dva mjeseca zaposlen kod istog poslodavca (društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o.) sa značajnom manjom plaćom da bi počevši od 03/2018 sklopio ugovor o radu s novim poslodavcem (EDGE ADVISORY d.o.o.).;

- da sukladno čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave (dalje u tekstu: ZSDU), za štetu koja nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave (poslovi nadzora), odgovara Republika Hrvatska i to po principu objektivne odgovornosti;

1.1/ Tužitelj također navodi da se obratio tuženiku u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku, pa da je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje ove tužbe.

1.2/ Slijedom navedenog tužitelj zaključuje da je zbog nezakonitog oduzimanja licence tužitelju nastala šteta, stoga, kako egzistira štetna radnja u smislu čl. 14. ZSDU (nezakonit rad u obavljanju poslova državne uprave), kauzalna veza između štetne radnje i štete u smislu čl. 1089. – 1090. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj smatra da su ispunjene pretpostavke odgovornosti tužene za štetu, pa predlaže donijeti presudu kojom će se naložiti tuženiku da istu naknadi tužitelju u iznosu od 851.722,44 kn, sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, počevši od 15.1.2018. do 15.7.2020. godine.

Također potražuje i naknadu parničnog troška, također sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2/ Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev i u osnovi i visini. Prvenstveno predlaže prekinuti ovaj postupak dok se ne okonča postupak koji se vodi pred Vrhovnim sudom RH povodom zahtjeva tužene za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda RH, posl. broj UsŽ-4749/18 od 18. lipnja 2020., kojim zahtjevom se predlaže preinačiti odluka Visokog upravnog suda i poništiti presuda Upravnog suda RH posl. br. Usl-436/18 od 18.6.2018. godine.

Nadalje navodi da se društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. u pogledu upravljanja imovine investicijskih fondova „Nexus FGS“ i „Nexus FGS II“ moralo pridržavati pozitivnih propisa Republike Hrvatske, ali i odredbi pravila predmetnih fondova. Upravljajući imovinom navedenih fondova, odnosno ulažući sredstva prikupljena od ulagatelja, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je moralo poštivati Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima (N.N. 16/13, 143/14-dalje: ZAIF), propisana ograničenja u pogledu ulaganja sredstva koje su mu bila povjerena, pogotovo jer se u konkretnom slučaju kao ulagatelji pojavljuju Republika Hrvatska i obvezni mirovinski fondovi, i to u „svrhu poticanja razvoja gospodarstva, očuvanja sadašnjih i stvaranja novih radnih mjesta, jačanja postojećih i pokretanja novih gospodarskih subjekata, putem vlasničkog restrukturiranja ulaganjem dodatnog kapitala“. Navedeni ciljevi jasno su određeni u članku 1. Odluke Vlade Republike Hrvatske o sudjelovanju u fondovima za gospodarsku suradnju („Narodne novine“ 40/13), odnosno u Pravilniku o sudjelovanju Vlade Republike Hrvatske u fondovima za gospodarsku suradnju („Narodne novine“ 47/13). Međutim, u postupku nadzora nad poslovanjem društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., utvrđene su značajne nezakonitosti na štetu ulagatelja fondova „Nexus FGS“ i „Nexus FGS II“ koje su rezultirale izricanjem nadzornih mjera sadržanih u rješenju Hanfe od 11. siječnja 2018. godine.

U odnosu na položaj člana uprave u društvu za upravljanje, a što se odnosi i na tužitelja, ističe da su društvima za upravljanje, pa tako i društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., povjerena tuđa novčana sredstva na upravljanje, zakonodavac je odredio da nositelji upravljačkih funkcija u navedenim društvima moraju biti licencirani profesionalci. Od takvih osoba, kao članova uprave društva za upravljanje, zahtijeva se ispunjavanje niza kvalifikacija koje se odnose na stručnost, dobar poslovni ugled, potrebno radno iskustvo, poštivanje mjerodavnog zakonskog okvira, itd. U slučaju ispunjavanja navedenih zakonskih uvjeta, HANFA izdaje nositeljima upravljačke funkcije u društvima za upravljanje „suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave“ tj. licencu. Samo osobe koje imaju licencu HANFA-e mogu biti članovi uprave određenog društva za upravljanje, pri čemu je bitno istaknuti da se predmetna licenca za člana uprave izdaje za pojedinačno točno određeno društvo za upravljanje. Ukoliko se utvrdi da su članovi uprave prestali ispunjavati naprijed spomenute uvjete ili da su u svojem djelovanju teže ili sustavno kršili odredbe zakona, HANFA je predmetnim osobama ovlaštena oduzeti licencu, odnosno „suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave“. U konkretnom predmetu, Hanfa je na taj način postupila u odnosu na tužitelja, budući da je utvrdila je da je isti zajedno s ostalim članovima uprave neposredno bio involviran u počinjenje utvrđenih nezakonitosti (točka 4. izreke rješenja Hanfe od 11. siječnja 2018. godine). Navodi da je HANFA u provedenom upravnom postupku nadzora utvrdila da je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. počinilo nezakonitosti koje se odnose na dva bitna segmenta, i to na:

1) zlouporabu strogo namjenskih sredstava:

1.1. Ulagatelji investicijskih fondova „Nexus FGS“ donijeli su odluku (na povjereničkom odboru) kojom su ovlastili društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. da se njihova sredstva isključivo i jedino koriste za ulaganje u ciljno društvo Zagreb

- Montaža d.d., dok su ulagatelji investicijskih fondova „Nexus FGS II“ takvu istovjetnu odluku donijeli u odnosu na ciljno društvo Hoteli Plat d.d. (strogo namjenska sredstva).

1.2. Predmetna ulaganja u navedena ciljna društva trebala su se provesti putem tzv. društava posebne namjene (engl, special purpose vehicle; nastavno: SPV), i to putem društva Nexus ulaganje d.o.o. (projekt „Zagreb - Montaža“) i KHA četiri d.o.o. (projekt „Hoteli Plat“).

1.3 Udjele u spomenutim SPV-ovima, prema odredbama njihovih društvenih ugovora i drugih javnih isprava, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., drži za račun ulagatelja fonda „Nexus FGS“, odnosno fonda „Nexus FGS //“.

1.4. SPV-ovi, su u skladu sa jasno izraženom voljom ulagatelja, trebali poslužiti isključivo kao instrumenti investiranja prikupljenog kapitala u ciljno društvo Zagreb - Montaža d.d., odnosno Hoteli Plat d.d. (njihova svrha bila je ulaganje u navedene projekte).

1.5. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je u navedenim SPV- ovima uspostavilo nadzorne kontrolne mehanizme (kroz vlasništvo i upravljačke funkcije) koji su trebali onemogućiti bilo kakvo protupravno korištenje strogo namjenskih sredstava.

1.6. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je od ulagatelja fondova „Nexus FGS1' i „Nexus FGS II" tijekom čitavog investicijskog procesa (i za vrijeme dok su se predmetna strogo namjenska sredstva nalazila pod okriljem SPV-ova) naplaćivalo naknadu za upravljanje, te time u odnosu na ulagatelje dodatno potvrđivalo da kontinuirano nadzire korištenje i raspolaganje njihovim sredstvima.

1.7. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je omogućilo da se predmetna strogo namjenska sredstva, umjesto za odobrena i planirana ulaganja u ciljna društva, protupravno koriste za financiranje koncerna „AGROKOR“ u vidu niza pozajmica.

1.8. Ulagatelji fondova „Nexus FGS“' i „Nexus FGS II" nisu dali svoju suglasnost u pogledu toga da se predmetna strogo namjenska sredstva koriste na način koji je bio protivan njihovoj jasno izraženoj volji, točnije nisu dali suglasnost za davanje pozajmica koncernu „AGROKOR“, niti su o takvom postupanju bili informirani.

2) lažno i pogrešno izvještavanja ulagatelja fondova Nexus FGS11 i Nexus FGS II:

2.1 Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je lažno i pogrešno izvještavalo ulagatelje fondova „Nexus FGS" i „Nexus FGS II“ o tome da se njihova strogo namjenska sredstva koriste u skladu s njihovom voljom, dok je istodobno prikrivalo činjenicu da su predmetna sredstva zapravo, u najvećem dijelu, korištena za protupravno financiranje koncerna „AGROKOR“.

2.2. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je na izričit upit pojedinih ulagatelja od 3. travnja 2017. u pogledu eventualne izloženosti koncerna „AGROKOR“ prema društvima „u vlasništvu fondova pod upravljanjem Nexus Private Equity Partners prema koncernu AGROKOR“ prešutjelo činjenicu o postojanju protupravnih pozajmica.

2.3. Tek nakon što je izvanredna uprava preuzela upravljanje nad društvom AGROKOR d.d. i povezanim društvima, odnosno kada je postalo izvjesno da će dotadašnje postupanje društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. u javnosti biti otkriveno, predmetno društvo odlučuje obavijestiti ulagatelje fondova „Nexus FGS“ i „Nexus FGS //" o načinu na kojima se u stvarnosti raspolagalo njihovim sredstvima (nedosljednost u postupanju).

2.4. Uslijed nemogućnosti vraćanja pozajmica od strane društva AGROKOR d.d., dio planiranih ulaganja u ciljna društva Zagreb - Montaža d.d. i Hoteli Plat d.d. nikad nije realiziran (ukupan iznos od preko 100 milijuna kuna), a niti su ulagateljima vraćena njihova angažirana sredstva.

Obzirom na opisano postupanje fonda i involviranost svih članova uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., pa tako i tužitelja, tužena smatra kako članovi uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. nisu iskoristili zakonsku mogućnost da unutar predmetnog društva uspostave funkciju nadzornog odbora (koji bi uključivao nezavisne članove kao korektivne faktore u poslovanju), te su bili neposredno involvirani u čitav investicijski proces vezan za ulaganje strogo namjenskih sredstava određenih za ulaganje u ciljna društva Zagreb - Montaža d.o.o. i Hoteli Plat d.d., te da su ujedno bili involvirani u davanje protupravnih pozajmica društvu AGROKOR d.d. u okviru projekta „Zagreb - Montaža“, i to kao članovi uprave društva Nexus ulaganje d.o.o. (SPV), dok iste takve pozajmice nisu spriječili putem uspostavljenih kontrolnih mehanizama u projektu „Hoteli Plat“.

Također smatra da prethodno navedeno i opisano postupanje društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. predstavlja evidentnu zlouporabu povjerenja ulagatelja fondova „Nexus FGS" i „Nexus FGS II“, budući da je predmetno društvo kao profesionalni upravitelj fondova omogućilo korištenje strogo namjenskih sredstava na nedopušten način, te za svrhu koja nije bila u skladu s jasno izraženom voljom ulagatelja predmetnih fondova. Dodatno, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. o navedenim značajnim odstupanjima od predviđenih ulaganja nije pravodobno i točno izvještavalo ulagatelje fondova „Nexus FGS“ i „Nexus FGS II“, već je protupravne pozajmice društvu AGROKOR d.d. prikrivalo kako ulagatelji za njih ne bi saznali. Razvidno je da je društvo te tužitelj nisu postupili savjesno i pošteno i u najboljem interesu ulagatelja, te ulagateljima nisu transparentno iznijeli informacije o stanju imovine fonda ili drugim okolnostima bitnim za upravljanje imovinom fonda. Takva obveza jasno i izričito proizlazi iz odredbe članka 23. Pravilnika o vrstama alternativnih investicijskih fondova („Narodne novine“ 105/13 i 28/15; nastavno Pravilnik o vrstama AlF-a). Tužena nadalje ističe da Upravni sud u svojoj odluci nije osporio činjenična utvrđenja Hanfe iz postupka nadzora, već smatra da je društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. zbog „pravnih praznina“ bilo dopušteno protivno volji ulagatelja predmetnih fondova raspolagati njihovim strogo namjenskim sredstvima, a u odnosu na neizvještavanje ulagatelja o stanju fonda upravni sudovi nisu odlučivali. Smatra da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za javnopravnu odgovornost države za štetu u smislu članka 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ 66/19; nastavno: ZSDU)- nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave, postojanje štete i uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i nastale štete podnositeljima.

Tvrdi da sama činjenica da je nadležni upravni sud poništio upravni akt Hanfe (rješenje od 11. siječnja 2018.), ne upućuje sama po sebi na nezakonit ili nepravilan rad. Pogotovo kada je do poništenja došlo isključivo zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a ne zbog grube nezakonitosti.

Smatra da tužitelj nije dokazao da je nadzorna mjera iz rješenja od 11. siječnja 2018. rezultat samovoljne primjene mjerodavnog prava. Tome u prilog govori i činjenica da su ulagatelji fondova „Nexus FGS“ i „Nexus FGS II“ potvrdili ispravnost postupanja HANFA-e obzirom je na sjednicama Povjereničkog odbora fonda od 3. svibnja i 3. kolovoza 2017. konstatirano od strane ulagatelja da je narušeno njihovo povjerenje, pa je jasno da bi otkazali tj. raskinuli pravni odnos s NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. kao upraviteljem fondova, pa isti ne bi više bilo u poziciji upravljati fondovima „Nexus FGS“ i „Nexus FGS II“, pa samim time niti ostvarivati prihode s toga osnova. U takvoj situaciji HANFA bi morala tužitelju oduzeti licencu za člana uprave predmetnog društva za upravljanje, a kako je to proizlazi iz članka 42. stavka 1. točke 4. ZAIF-a. Smatra da rješenje HANFA-e od 11. siječnja 2018. godine nije imalo direktnih učinaka na prekid radnog odnosa između tužitelja i društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., o čemu govori i činjenica da je tužitelj i nakon donošenja rješenja od 11. siječnja 2018. godine - kod društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. ostao zaposlen još dva mjeseca. Nadalje tuženik smatra da je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. svojevoljno prestalo ispunjavati organizacijske uvjete propisane ZAIF-om (1.3.2018. prenijelo je upravljanje fondom Nexus ALPHA“ na drugu osobu), pa da mu je pravomoćnim rješenjem od 14.6.2018. Hanfa ukinula odobrenje za rad. Smatra da ukoliko je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. moglo ispunjavati organizacijske uvjete kada je u jednom razdoblju od preko dvije godine upravljalo samo s jednim fondom („Nexus ALPHA“), tada nije bilo zapreke da nastavi isto činiti i nakon donošenja rješenja Hanfe od 11. siječnja 2018. godine. Situacija je potpuno pravno i ekonomski identična. Umjesto toga, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je svojevoljno odlučilo zaustaviti apsolutne sve aktivnosti vezane za upravljanje fondovima uslijed čega mu je i ukinuto (generalno) odobrenje za rad. Na takvo postupanje nitko nije prisiljavao društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., te stoga niti tužitelj nema osnove potraživati izgubljenu zaradu za razdoblje nakon 14. lipnja 2018. godine. Evidentno je da društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. nakon navedenog datuma nije niti „računalo“ ostvarivati prihode s osnova licenciranog društva za upravljanje fondovima. Da je to bio doista slučaj, tada bi društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. kao „upravitelj fondova“ i nakon 14. lipnja 2018. osiguralo kontinuitet svojeg poslovanja u pogledu ispunjavanja zakonom propisanih elementarnih uvjeta. No, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je dragovoljno odlučilo prestati poslovati kao licencirano društvo za upravljanje, a zbog čega je i HANFAa donijela pravomoćno rješenje od 14. lipnja 2018. Odgovornost za takvo postupanje isključivo je na društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., te tužitelju kao članu uprave u tom društvu.Polazeći od prethodne premise, jasnoj je da bi po redovitom tijeku stvari tužitelj nakon 14. lipnja 2018. godine također ostao bez licence za člana uprave društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. Naime, licenca HANFA-e (..suglasnost za obavljanje funkcije člana j uprave“) vezana je isključivo za postojanje pojedinačnog određenog licenciranog društva za upravljanje. U konkretnom slučaju, ukidanjem (generalnog) odobrenja za rad društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. (do kojeg je došlo 14. lipnja 2018.), tužitelj bi također ostao bez svoje licence za člana (u situaciji da ju je imao i nakon 11. siječnja 2018. godine). Imajuću u vidu naprijed navedeno, proizlazi da bi za period od 11. siječnja 2018. do 14. lipnja 2018. godine (razdoblje od šest mjesečnih prihoda) tužitelj eventualno mogao potraživati znatno manji iznos naknade.

Nadalje, tužena drži da bi u svakom slučaju naknade za članstvo u nadzornom odboru portfeljnog društava (Dalekovod d.d. i Zagreb-Montaža d.o.o.). trebalo isključiti iz „ukupnih neto mjesečnih primanja" tužitelja. Naime, tužitelj prihode s osnova sudjelovanja u radu u nadzornog odbora nije ostvarivao zbog toga jer je isti obavljao funkciju licenciranog člana uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., već zato jer je predstavljao ulagatelje fonda "Nexus FGS". Dakle, tužitelj je imenovan u članstvo nadzornih odbora spomenutih portfeljnih društva isključivo kao predstavnik ulaganja.

Slijedom iznesenog, tužena predlaže Naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženoj.

3. Tužitelj tijekom postupka pojašnjava da nije bilo nikakvih protupravnih ulaganja suprotno odlukama o ulaganju, već da se radilo o komercijalnim odlukama društva posebne namjene u skladu sa relevantnim odredbama ZTD-a, koje su donesene u najboljem interesu ulagatelja u fond i to pored ulaganja u ciljna društva (sa svrhom ulaganja viškom likvidnosti). Navodi da je zajam Agrokoru sa kamatom od 6% bio osiguran indirektnim vlasništvom nad Dalekovod d.d. preko poslovnih udjela u društvu Konsolidator, te poslovnim udjelima u društvu KHA četiri d.o.o. Problem sa vraćanjem zajma nastao je zbog nepredvidivog obrata u insolvencijskom zakonodavstvu koji je onemogućio naplatu zajma od dužnika i aktivaciju kolaterala, a što nitko nije mogao uzeti u obzir.

4. Prvenstveno valja reći da nije osnovan zahtjev tuženika za prekidom ovog postupka u smislu čl. 213. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) dok se ne odluči o izvanrednom pravnom lijeku koji je tuženik podnio protiv odluke Visokog upravnog suda RH Usž-4749/18-5 od 18.6.2020. godine. To stoga što je upravni spor u kojem je donesena sporna odluka HANFA-e pravomoćno okončan, te je prethodno pitanje za ovaj spor pravomoćno riješeno.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao povijesni izvadak iz sudskog registra za NEXUS PARTNERI d.o.o. (list 16-21 spisa), Rješenje HANFA-e od 7.2.2008. (list 22-23 spisa), Rješenje HANFA-e od 10.5.2012. (list 24-25 spisa), Rješenje HANFA-e od 27.6.2014. (list 26-27 spisa), Rješenje HANFA-e od 7.2.2008. (list 28-29), Rješenje HANFA-e od 25.7.2014. (list 30-32 spisa), Rješenje HANFA-e od 11.1.2018. (list 33-80 spisa), Presuda Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Usl-436/18-15 od 18.7.2018. (list 81- 108 spisa), Presuda Visokog upravnog suda RH posl. br. Usž-4749/18-5 od 18.6.2020. (list 109-116 spisa), Odluka redovne glavne skupštine Dalekovod d.d. od 20.6.2018. (list 117-120 spisa), Odluka Zagreb-Montaža d.o.o. od 27.8.2018. (list 121 spisa), JOPPD obrasci, podaci HZMO-a za tužitelja, te potvrde o uplatama PBZ-a (list 122-155 spisa), Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda RH od 18.6.2020. (list 133-207 spisa), Pravila Nexus FGS (list 208-358 spisa), Konačna odluka NEXUS PRIVATE EQUITY od 8.6.2016. o ulaganju u Zageb-Montažu d.o.o. (list 359-362 spisa), odluku Nexus FGS od 8.7.2016. (list 363 spisa), Zapisnik sa sjednice povjereničkog odbora NEXUS FGS od 8.7.2016. (list 364-366 spisa), Odluka NEXUS PRIVATE EQUITY od 13.4.2015. o ulaganju u Hotele Plat d.d. (list 367-370 spisa), Odluku Nexus FGS II od 27.5.2015. (list 371 spisa), Zapisnik sa sjednice povjereničkog odbora Nexus FGS II od 27.5.2015. (list 370-374 spisa), Zapisnik sa sjednice povjereničkog odbora Nexus FGS od 3.5.2017. (list 376-381 spisa), Zapisnik sa sjednice povjereničkog odbora Nexus FGS II od 3.8.2017. (list 382-385 spisa), Rješenja od 7.2.2008., 28.8.2008. i 22.7.2010., 27.3.2015., 12.11.2010. (list 386-394 spisa), Društveni ugovor KHA četiri d.o.o. od 9.6.2015. (list 407-417 spisa), Pravno mišljenje prof. dr. sc. PL i Izv. prof. dr. sc. NL od 1.9.2017. (list 498- 511 spisa), mail korespondencija (list 514-516 spisa), Ugovori o radu za tužitelja i Aneksi (518-525 spisa), saslušan je tužitelj (list 550-553 spisa), svjedok VL (list 553- 555 spisa), pročitan je uz suglasnost tuženika Zapisnik o saslušanju ĆL od 9.5.2022. iz predmeta OGS-a Pn-938/2021 (list 557-562 spisa), tužbu Allianz i dr./Nexus Partneri d.o.o. i dr. Trgovačkom sudu u Zagrebu od 10.10.2021. (list 576-593 spisa), pročitani su uz suglasnost stranka iskazi svjedoka ŠLZ i RL sa ročišta 21.10.2022. pred OGS-om (list 618-623 spisa), Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu P-1645/2021 od 31.8.2022. (list 628-634 spisa), Prijedlog otkazivanja upravljanja fondovima Nexus FGS i NEXUS FGS II (list 648-661 spisa), Zaključak HBOR-a od 8.1.2018. (list 665-666 spisa), Zapisnik sa 29. sjednice povjereničkog odbora fonda NExus FGS od 23.1.2017. (list 692-694 spisa), Godišnje izvješće Nexus FGS i Nexus FGSII o pojedinim ulaganjima za 2016. godinu (list 696-821 spisa), Kaznenu prijavu protiv tužitelja (list 822 spisa), provedeno je financijsko vještačenje (list 835-846 i 1493 spisa), te je pročitao dostavljenu sudsku praksu.

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja neosnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete (imovinske koristi), za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala zbog nezakonitog i nepravilnog rada HANFA-e, za čiji rad odgovara Republika Hrvatska.

8. Nije sporno između stranaka:

- da je HANFA-a kao javnopravno tijelo i regulator tržišta kapitala društvu Nexus private eqity partneri d.o.o., rješenjem posl. br. Klasa: UP/I-972-05/17-01/04 od 11. siječnja 2018. oduzela odobrenje za upravljanje otvorenim alternativnim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus FGS i Nexus FGS II;

- da je istim rješenjem (toč. 4.), HANFA tužitelju oduzela suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave predmetnog društva;

- da je navedeno rješenje poništeno presudom Upravnog suda u Zagrebu posl. br. UsI-436/18-15 od 18. srpnja 2018. i potvrđeno presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-4749/18-5 od 18. lipnja 2020. godine.

9. Među strankama je sporno je li HANFA time što je donijela rješenje od 11.1.2018. (koje je u postupku povodom pravnih lijekova odlukama sudova poništeno), postupala nezakonito i postoji li stoga odgovornost RH-a u smislu čl. 14. ZSDU.

10. Naime, čl. 14. ZSDU je propisano da štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovnima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.

Pri tome valja reći da je HANFA, pravna osoba sa javnim ovlastima, u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskog tržišta, financijskih usluga, te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.

10.1. Za postojanje odgovornosti za štetu u smislu čl. 14. ZSDU moraju kumulativno biti ispunjene tri pretpostavke: nezakonit i/ili nepravilan rad, postojanje štete i uzročna veza između nezakonitog i/ili nepravilnog rada tijela štete. Kako iz odredbe čl. 14. ZSDU ne proizlazi da je za odgovornost RH za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave potrebna krivnja, to valja zaključiti da postoji objektivna odgovornost RH koji se temelji na načelu uzročnosti između štete kao posljedice štetne radnje (odluka Ustavnog suda U-III-2314/2006 od 21.2.2007. i odluka VSRH Rev-x 687/2016-4 od 4.6.2019.).

10.2. Nezakonitim radom se smatra svako djelovanje suprotno odredbama i načelima važećeg pravnog poretka, dok nepravilno djelovanje znači postupanje suprotno pravilima struke koje odudara od uobičajenog načina rada u državnom tijelu, odnosno postupanje protivno svrsi koja je određena ili ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti.

10.3. Međutim, prema shvaćanju VSRH u odluci rev-631/2022-5 od 10.4.2024. i Rev-x 250/2017-2 od 16.1.2019., koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud, ne predstavlja svaki pojedinačni akt koji je kasnijom odlukom (u povodu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova), proglašen nezakonitim pretpostavku za odštetnu odgovornost RH. Vrhovni suda tako navodi da pri postojanju sustava pravnih lijekova u cilju zaštite građana i osoba od nezakonitosti u pojedinačnim upravnim aktima, nelogično je za očekivati da bi država morala odgovarati za svaku pogrešnu ili nepravilnu primjenu prava u tim pojedinačnim aktima. Moralo bi se raditi o ozbiljnijoj, težoj povredi propisa (npr. primjena kojeg propisa inače u praksi ne otvara posebne dvojbe), odnosno o povredi koja bi bila posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog ili postupovnog prava, odnosno takvu primjenu koja se temelji na razlozima koji nemaju uporišta ni u činjenicama konkretnog predmeta niti u mjerodavnom zakonodavnom okviru. Nepravilnost u postupanju očituje u postupanju suprotnom pravilima struke, odnosno postupanju koje odudara od uobičajenih metoda rada u državnom tijelu. Vezano za navedeno Ustavni sud je u svojoj odluci broj: U-III-4378/2017 od 26.2.2018. naveo da se arbitrarnim (nezakonitim) može ocijeniti „...pojedinačni akt pri čijem donošenju je njegov donositelj bez razboritih razloga ili bez ikakvih razloga odstupio od ustaljene prakse ili nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis ili je isti pogrešno protumačio ili primijenio, na način i u mjeri koja konkretan pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim; tako ona obrazloženja odluka nadležnih sudova i drugih državnih tjela koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge svoje ocjene, upućuju na zaključak o arbitrarnosti tako donesenih odluka u postupovnom i/ili materijalnopravnom smislu.“

10.4. U predmetu Suda EU Brasserie (C-46/93), također se govori o kriterijima koji se mogu primijeniti na izvanugovorni odnos države za štetu prouzročenu radom njenih tijela. Tako se govori o povredi (dijelom ili propustom), koje da bi dovelo do odgovornosti države mora biti dovoljno ozbiljno, a to bi značilo da su očito i teško prekoračene granice pojedinih pravila, pri čemu se mora voditi računa o jasnoći i preciznosti tih pravila, o tome je li stav neke od institucija pridonijelo pogrešnom tumačenju tih pravila, da li postoji rasnija sudska praksa koja objašnjava značenje neke norme i sl. 11. Dakle, jesu li ispunjene pretpostavke odgovornosti države za štetu, valja procjenjivati imajući u vidu specifičnosti svakog pojedinog slučaja.

12. U konkretnom predmetu tužitelj upire na nezakonit rad HANFA-e pri donošenju rješenja od dana 11.1.2018., kojim je tužitelju oduzeta suglasnost (licenca) za obavljanje funkcije člana uprave društva NEXUS PRIVATE EQITY PARTNERI d.o.o. (dalje: Društvo) i to kao posebna nadzorna mjera, a društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. oduzeto je odobrenje za rad, odnosno upravljanje nad AIF-om NEXUS FGS i NEXUS FGS II, da bi potom društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., dana 16.1.2018. donijelo odluku o opozivu imenovanja tužitelja kao člana uprave, kao i druga dva člana uprave. Tvrdi da je rješenje HANFE od 11.1.2018. grubo nezakonito, te da je donošenjem tog rješenje društvo poslovno uništeno.

13. Naime, iz spornog rješenja HANFE u bitnom proizlazi;

- da je istom prethodio nadzor koji je HANFA provela u vršenju svojih zakonskih ovlaštenja nad društvom NEXUS PRIVATE EQUITI PARTNERI d.o.o. čiji je tužitelj bio član uprave, kao i nad otvorenim investicijskim fondovima rizičnog kapitala Nexus ALPHA, Nexus FGS i Nexus FGS II, kojima je društvo upravljalo;

- da je predmet nadzora bilo upravljanje nad imovinom naprijed spomenutih otvorenih alternativnih investicijskih fondova i povezanim rizicima, upravljanje sukobom interesa, te aktivnosti društva koja se tiču odnosa sa ulagateljima u Fondove, a vezano za ulaganje imovine i to sve u razdoblju od 1.1.2015. do okončanja nadzora;

- da je NEXUS PRIVATE EQUITI PARTNERI d.o.o. (čiji je tužitelj bio član uprave) bio odgovoran za realizaciju pojedinih ulaganja putem društava posebne namjene koje je osnovao (NEXUS ulaganje d.o.o. i KHA četiri d.o.o., čiji je tužitelj također bio član uprave), kao mehanizme radi ulaganja u ciljna društva;

- da je ukupan iznos imovine fonda Nexus FGS trebao biti iskorišten za ulaganje u ciljno društvo Zagreb-Montaža d.o.o. (preko društva Nexus ulaganje d.o.o.), dok su sredstva Nexus FGS II bila namijenjena za ciljno društvo Hoteli Plat d.d.;

- da je utvrđeno u postupku nadzora da je od ukupno iznosa namijenjenog za ulaganje u ciljno društvo Zagreb-Montaža uložen iznos od 6.080,000,00 kn, dok je preostali iznos korišten za davanje pozajmice društvu Agrokor d.d. (bez da je o tome obaviješten Povjerenički odbor ulagatelja investicijskog fonda Nexus FGS, niti je za isto dao suglasnost, dok su sredstva namijenjena za ciljno društvo Hoteli Plat d.d. također iskorištena za višekratne pozajmice društvu Agrokor d.d. i povezanim osobama, a bez prethodne obavijesti i suglasnosti povjereničkog odbora ulagatelja Nexus FGS II;

- da je postupanje NEXUS PRIVATE EQUITI PARTNERI d.o.o., te tužitelja, kao člana uprave, te društava posebne namjene, HANFA procjenjivala kroz odredbe Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, Pravilnika o vrstama alternativnih investicijskih fondova, kao i Pravila fondova Nexus FGS i Nexus FGS II, te je primjenom navedenih propisa zaključio da su novčana sredstva koja su se nalazila na računima društva posebne namjene (koja su osnovana kao mehanizam za ulaganja) i dalje sredstva fonda, te da kao takva nisu smjela biti uložena protivno odredbama ZAIF-a i Pravila fonda (protivno unaprijed određenoj strategiji, cilju ulaganja, isključivo u korist imatelja udjela fonda i bez suglasnosti ulagatelja fonda kroz povjerenički odbor);

- da HANFA ne prihvaća stav da jednom kada sredstva napuste fond na razini projekta, da više nije potrebna suglasnost Povjereničkog odbora, jer da to više nisu sredstva fonda, već sredstva društva posebne namjene.

- da je naprijed opisanim postupanjem društvo iznevjerilo povjerenje ulagatelja, te je nesavjesno postupilo, jer da su sredstva fondova uplaćivana na račune društava posebne namjene Nexus ulaganje d.o.o. i KHA četiri d.o.o. da bi se istima investiralo u ciljna društva s čim su se suglasili Povjerenički odbori ulagatelja, a ne da bi ta društva samostalno odlučivala o tim sredstvima;

- da je tužitelj kao član uprave i ostali članovi uprave naprijed opisanim odlučivanjem (da se imovina fonda preko društava posebne namjene ulaže mimo suglasnosti Povjereničkih odbora u pozajmice Agrokoru, umjesto u ciljna društva), nesavjesno i protupravno postupali jer su upravljali imovinom odnosno sredstvima Fondova Nexus FGS i Nexus FGS II protivno odredbama ZAIF-a i Pravila Fondova, čime su teško kršili njihove odredbe, pa je HANFA zaključila da zbog težine i značaja utvrđenih nezakonitosti u postupku nadzora, poslove članova uprave društva Nexus private equity partneri d.o.o. ne mogu obavljati osobe koje su odgovorne za vođenje poslova istog na način kako je to utvrđeno u postupku nadzora.

14. Točno je da je sporno rješenje HANFA-e povodom upravne tužbe tužitelja i NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. poništeno u postupku pokrenutom povodom upravne tužbe.

Razlog tome navodi se u odlukama Upravnog suda i Visokog upravnog suda je taj što je spornim rješenjem HANFA-e povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Pri tome zaključuju ovi sudovi da je činjenično stanje pravilno utvrđeno, te da je HANFA detaljno obrazložila razloge za odluku, ali da su sporni zaključci HANFA-e izneseni u osporavanom rješenju, odnosno primjena materijalnog prava.

14.1. Upravni i Visoki upravni sud odlučujući o pobijanom rješenju navode da HANFA u svom rješenju pravilno zaključuje da je ulaganje sredstava AIF-a posredstvom društava posebne namjene (SPV-a), praksa koju je iznjedrilo tržište i industrija, te da su fondovi i društva posebne namjene preko kojih su se vršila ulaganja odvojeni pravni subjekti. Međutim, da HANFA u pobijanom rješenju pogrešno zaključuje da su sredstva fonda uložena u društvo posebne namjene i dalje imovina alternativnog investicijskog fonda (te da podliježe prijemni ZAIF-a i Pravila fonda), koji zaključak ne proizlazi iz važećih propisa RH, te da u propisima ne postoji izričita zabrana da se sredstva investicijskih fondova ulažu u društva posebne namjene, te da ta društva sa tim sredstvima mogu dalje autonomno raspolagati, jer da to više nisu sredstva fonda koja podliježu primjeni odredaba ZAIF-a i Pravilima fonda, već odredbama Zakona o trgovačkim društvima, jer su to samostalna društva. Smatraju ovi sudovi da se u konkretnoj situaciji radi o pravnoj praznini (nepostojanja izričite zabrane), koje je iskoristilo društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. Također se pozivaju u tom smislu i na tumačenje teoretičara prava prof. dr. sc. PL i prof. dr. sc. NL sa Katedre za Trgovačko pravo i pravo društava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji navode da u slučaju izostanka suprotnih propisa, na društva posebne namjene (SPV), se primjenjuju pravila koja vrijede za trgovačka društva odgovarajućeg ustrojbenog oblika, a ne pravila koja vrijede za alternativne investicijske fondove. Pri tome sudovi navode da se prihvaća teza HANFA-e iznesena u osporavanom rješenju, da bi sukladno cilju zbog kojeg su osnovana društva posebne namjene (kada su ista osnovana kao mehanizam za ulaganje u ciljna društva), trebalo osigurati da se sredstva, odnosno imovina ulažu u ciljna društva u skladu sa tim ciljem, ali da u konkretnom slučaju odluku o pozajmicama Agrokoru nisu donijeli fondovi, odnosno NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., već povezana društva sa posebnom namjenom koja imaju autonomiju u odlučivanju i na koja nije moguće primijeniti ZAIF i Pravila fondova, već ZTD.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno postupanje HANFA-e, te stav iznesen u odlukama Upravnog i Visokog upravnog suda, sud zaključuje da u istom nema grube nezakonitosti i nepravilnosti.

15.1. Naime, kao što je jasno navedeno i u odlukama Upravnog i Visokog upravnog suda koji su odlučivali o spornom rješenju HANFE, radilo se o nereguliranoj pravnoj situaciji i pravnoj praznini, odnosno nepostojanju izričite zakonske zabrane da se sredstva fondova ne plasiraju direktno, već putem društava posebne namjene koja su osnovana kao mehanizmi ulaganja. Radilo se također o praksi koja je nastala kao produkt tržišta i industrije. Stoga je pravnu prazninu HANFA protumačila na način da je Zakon o alternativnim investicijskim fondovima i Pravila fonda primijenila i na društva posebne namjene koja su osnovana od strane društva koje podliježe primjeni tih pravila i nadzoru HANFA-e i koja imaju istu upravu. Osim toga i činjenica da je navedena pravna praznina podvrgnuta tumačenju pravnih teoretičara govori u prilog činjenici da se radi o pravnoj situaciji koja je podložna tumačenju, a koju je društvo koje upravlja fondovima iskoristilo, na čelu kojeg društva je i tužitelj kao član uprave.

Stoga kako se u konkretnom slučaju nije radilo o notornim propisima koja jasno i precizno reguliraju konkretnu situaciju, a ne postoji već ranije ustaljena praksa u vezi o pitanju autonomije u odlučivanju društava posebne namjene o ulaganju sredstava fonda, što također proizlazi iz obrazloženja odluka Upravnog i Visokog upravnog suda, to se ne može zaključivati da je HANFA prilikom donošenja pobijanog rješenja grubo povrijedila zakon i radi toga odgovarala za štetu u smislu čl. 14. ZSDU.

16. Slijedom navedenog kako je ovaj sud utvrdio da ne postoji nezakonitost i nepravilnost u radu HANFA-e u konkretnoj situaciji, pa nije ispunjena jedna od pretpostavki koje moraju biti kumulativno ispunjene za odgovornost RH za štetu u smislu čl. 14 ZSDU.

Ostale pretpostavke kao što je uzročna veza i visina štete sud u konkretnom slučaju nije niti ispitivao s obzirom da je zaključio da nema nezakonitosti u radu. Stoga je valjalo odbiti zahtjev tužitelja za naknadom štete.

16.1. Sud nije posebno cijenio iskaz tužitelja i saslušanih svjedoka, jer su odlučne činjenice o nezakonitosti postupanja HANFE utvrđene upravo iz dokumentacije u spisu, odnosno isprava u spisu.

17. Odluka o troškovima parničnog postupka se temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora, a sukladno troškovniku stranke, te prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23-dalje: Tarifa).

Tako je tuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.566,00 eura (Tbr. 8/1), sastav podnesaka od 2.3.2022., 21.7.2022. i 19.4.2023. i 18.12.2024. iznosu od 1.566,00 eura za svako (Tbr. 8/1), trošak za zastupanje na ročištima 14.3.2022., 4.7.2022., 26.3.2024. i 20.2.2025., za svako po 1.566,00 eura (Tbr. 9/1), te trošak zastupanja na ročištu 10.1.2023. u iznosu od 783,00 eura, što je ukupno 14.877,00 eura, koji iznos je dosuđen tuženiku.

17.1. Tuženiku nije priznat trošak za sastav podnesaka od 23.3.2022. i 7.2.2025., jer u istim tuženik ponavlja već ranije iznesene navode.

U Zagrebu, 10. travnja 2025. godine

Sudac

Martina Klanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka, putem ovoga suda. O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku po ŽDO