Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Pn-246/2024-6

U  IME  REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu tog suda Senki Kirša, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OU iz [adresa], Hosti 71, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mladenu Šegoti, odvjetniku iz Rijeke protiv tuženika Grada Opatije, Opatija, Maršala Tita 3, OIB: 99455464348, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d. iz Rijeke, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Miramarska 22, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 07. ožujka 2025., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, punomoćnika tuženika i zamjenice punomoćnika umješača, po objavi od 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 440,00 Eur (slovima: četiristo četrdeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana zaključenja glavne rasprave do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u visini od 2.869,01 Eur (slovima: dvije tisuće osamsto šezdeset i devet eura i 01 cent) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbijaju se tuženik i umješač sa zahtjevima za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je 04. siječnja 2020. oko 19,00 sati šetala sa suprugom u ulici Juraja Dobrile u Opatiji i zbog slabe ulične rasvjete stala desnom nogom u malu šahtu koja nije bila u nivou ulice i koja predstavlja skrivenu opasnost. Odmah je osjetila jaku bol u desnoj nozi, suprug ju je odvezao na hitni pregled u KBC Rijeka gdje je utvrđena poprječna fraktura fibularnog maleola. Stavljen joj je potkoljenični gips longeta uz preporuku mirovanja i držanje povrijeđene noge na povišenom, te hod na dvije potkoljenične štake bez opterećenja ozlijeđene noge. Nakon toga se ambulantno liječila i po uputama liječnika provodila fizikalnu terapiju. Smatra da za pretrpljenu štetu-povredu prava osobnosti odgovara tuženik prema odredbi članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, te potražuje naknadu za pretrpljene fizičke bolove, smanjenje opće životne aktivnosti, naruženje, pretrpljeni strah i naknadu za tuđu pomoć i njegu. Konačni tužbeni zahtjev postavlja podneskom od 01. veljače 2023.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u pogledu osnove tako i u pogledu visine . Prvenstveno ističe da isti ima sklopljenu policu osiguranja s Croatia osiguranjem d.d. Zagreb, Miramarska 22 (osiguranje od izvanugovorne-javne odgovornosti) pa se predlaže naslovnom sudu da pozove navedeno osiguravajuće društvo da se pridruži parnici, odnosno da stupi u parnicu kao umješač na strani tuženika, ili pak da sukladno čl. 11. Uvjeta za osigurane od izvanugovorne (javne) odgovornosti stupi u parnicu kao stranka umjesto tuženika. Osporavaju se navodi tužiteljice u odnosu na mjesto i uzrok događaja. Tužiteljica paušalno navodi da je predmetnu ozljedu zadobila upravo na mjestu i na način opisan u tužbi, a bez da takvu tvrdnju potkrijepi policijskim zapisnikom kao mjerodavnom dokumentu o točnom mjestu i uzroku nastanka štetnog događaja ili službenim dokumentom neke druge službe koja bi intervenirala na licu mjesta događaja, primjerice hitne službe. Ukoliko bi navode tužiteljice o mjestu i načinu događaja uzeli za istinite (a sporni su), ističe se da se radi o kolniku, dakle o cesti. Kolnik ceste nije namijenjen za hodanje, niti je bilo čime propisana obveza jedinice lokalne samouprave da uređuje i održava kolnik ceste da bude primjeren za hodanje. Kolnik ceste je namijenjen za promet vozila, te samo u tom smislu postoji obveza jedinice lokalne samouprave za održavanje. Ne može vlasnik ili upravitelj nad stvari biti odgovoran drugome za štetu, ako se taj drugi služio tom stvari suprotno njenoj svrsi i namjeni. Ukoliko je tužiteljici nastala šteta kako je opisuje u tužbi, nastala je isključivo nepažnjom tužiteljice. Naime, tužiteljica tvrdi kako je predmeta šteta nastala zbog toga što šaht u koji je tužiteljica navodno stala predstavlja skrivenu opasnost iz razloga što ista nije u razini ulice (tj. ceste), a da tuženik nije osigurao primjereno noćno osvjetljenje. Tuženik ističe da šaht odnosno položaj šahta nije uzrok eventualne ozljede tužiteljice. Tuženik ističe da je za nastanak štete isključivo odgovorna upravo tužiteljica, koja nije upotrijebila potrebnu pažnju prilikom hoda. Suprotno tužbi priloženim fotografijama koje su slikane u niskoj rezoluciji i iz obmanjujućeg kuta, direktno iznad spornog šahta se nalazi stup javne rasvjete te su navodi tužiteljice o slaboj uličnoj rasvjeti u potpunosti neutemeljeni i proizvoljni. Uz to, šaht se nalazi gotovo na sredini ceste te je kao takav lako uočljiv. Nadalje, valja istaknuti da navodno mjesto štetnog događaja predstavlja kolnik kojim normalno prometuju automobili te je, iz tog razloga, tužiteljica svakako već trebala biti u stanju povećanog opreza i svjesnija svojeg okruženja. Tuženik je suglasan sa dokaznim prijedlogom tužiteljice da se izvrši očevid na licu mjesta. Slijedom svega navedenog, a kada se uzme u obzir da je sporno mjesto, a i cijela ulica, sasvim adekvatno osvijetljena, da se šaht nalazi na uočljivom dijelu ceste, da je tužiteljica svakako trebala biti posebno oprezna jer predmetnom cestom prometuju vozila, jasno i nedvojbeno proizlazi da tužiteljica nije primijenila ni približan stupanj pažnje koji je razumno očekivati u danoj situaciji. Eventualni nastanak štete može, pored nepažnje, možda biti i poteškoća u hodu tužiteljice ili loše zdravstveno stanje tužiteljice. Slijedom toga, tuženik predlaže da se pribavi cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice koji uključuje povijest bolesti i liječenja kako bi se, između ostalog, utvrdilo i da li je tužiteljica već otprije imala kakve traume noge ili su iz prijašnjih trauma proizašla ograničenja životnih aktivnosti koja se spominju u tužbi. U svakom slučaju, za eventualni nastanak štete nikako ne može biti odgovoran tuženik, već je za štetu isključivo odgovorna tužiteljica. Glede same visine tužbenog zahtjeva, tužiteljica nije ničim dokazala visinu istog, odnosno visina tužbenog zahtjeva neprimjereno je visoka i ne odgovara šteti koju je eventualno mogla pretrpjeti tužiteljica. Tuženik osporava potraživanje tužiteljice po svim osnovama povrede prava osobnosti (bolovi, strah, nagrđenje i smanjena životna aktivnost). Također se osporava iznos na ime pružene tuđe pomoći Tužiteljica potražuje zakonske zatezne kamate na iznos pravične naknade od 18.12.2020. godine, međutim iste može potraživati eventualno od dana presuđenja. Slijedom navedenog, predlaže se odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3.Tužiteljica se nije usprotivila stupanju umješača u parnicu na strani tuženika. Raspravnim rješenjem od 10. studenog 2021. dopušteno je sudjelovanje društva Croatia osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika, pozivom na odredbu članka 206. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 62/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19. 80/22 –ZPP).

4.Umješač se pridružio navodima tuženika.

5.Proveden je dokazni postupak uvidom u fotografije ozlijeđene noge i lica mjesta (list 4 do 8 spisa), u liječničku dokumentaciju (list 9 do 19 spisa), u odgovor tuženika od 23.12.2020. (list 20 spisa), u policu osiguranja (list 29 i 30 spisa), u privitak polici osiguranja (list 31 spisa), u uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (list 32 do 34 spisa), saslušan je svjedok AU (list 41 i 42 spisa), saslušana je tužiteljica (list 42 i 43 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta (list 45 i 46 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke dr. Nadu Bukviću koji je u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 63 do 66 spisa) i očitovanje (list 83 i 84,te 87 spisa).

6.Tužiteljica se tijekom postupka očitovala podneskom od 09. studenog 2021. (list 38 i 39 spisa), od 30. rujna 2022. (list 82 spisa),od 01. veljače 2023. (list 92 i 93 spisa), a tuženik podneskom od 08. rujna 2022. (list 71 do 73 spisa), od 25. siječnja 202. (list 91 spisa).

7.Na temelju provedenog dokaznog postupka donijeta je prvostupanjska presuda posl. broj Pn-171/2021 od 17. svibnja 2023. kojom je u točki I izreke tuženiku naloženo da tužiteljici isplati iznos od 3.700,00 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 18. prosinca 2020 do isplate, na ime pretrpljene neimovinske štete. U točki II izreke naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 265,44 Eur-a na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, u točki III odlučeno je o naknadi parničnog troška, točkom IV je tužiteljica odbijena sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva. Nadalje je rješenjem utvrđeno da je tužba povučena za iznos od 505,30 Eura-a, nije dopuštena preinaka tužbe u odnosu na potraživanje materijalne štete, te je odlučeno o trošku s obzirom na djelomično povlačenje tužbe.

8.Presudom i rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž- 892/2023 od 6. lipnja 2024. odbijena je žalba tuženika Grada Opatije kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Opatiji poslovni broj Pn-171/2021-33 od 17. svibnja 2023. pod točkom I. izreke. Ukinuta je navedena presuda pod točkom II. i III. izreke i predmet vraćen u tom dijelu prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Uvažena je žalba tužiteljice, ukinuto je rješenje Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Opatiji poslovni broj Pn-171/2021-33 od 17. svibnja 2023. pod točkom II., III. i IV. izreke i predmet vraća u tom dijelu prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Odluka o troškovima postupka u povodu izjavljenih žalbi ostavljena je za konačnu odluku.

9.U obrazloženju citirane odluke višeg suda navodi se da je predmet ovog postupka zahtjev za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, a koju je tužiteljica pretrpjela zbog prijeloma desne noge, zbog šahta koji nije bio u nivou ulice. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. izreke, u okviru žalbenih navoda, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju povredu odredbi parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP- a u vezi s člankom 221.a ZPP-a, na koju sadržajno u žalbi upire tuženik. Naime, s obzirom na to da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da tuženik odgovara po kriteriju pretpostavljene (presumirane) krivnje odgovornosti, što znači da je tužiteljica morala dokazati da je točno određenim propustom tuženika njoj prouzročena šteta, a da bi se oslobodio odgovornosti tuženik mora dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio pravila o teretu dokazivanja. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, prvostupanjski sud je uviđajem utvrdio odlučnu činjenicu da šaht nije u ravnini s asfaltom, dok činjenica koliko je odstupanje okruglog šahta u odnosu na sloj asfalta, nije odlučna činjenica o utvrđenju koje bi ovisila odgovornost tuženika. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je do štetnog događaja došlo na javnoj površini, odnosno nerazvrstanoj cesti na području Grada Opatije, u ulici Juraja Dobrile, odnosno na cesti koja nema nogostupa i na kojoj je gotovo cijelom dužinom uz rubove omogućeno parkiranje

- da se na toj cesti nalazi šaht koji nije u ravnini ceste te u koji je prilikom šetnje tužiteljici upala noga

- da je tuženik neuredno obavljao, odnosno nije obavljao svoju djelatnost održavanja te ceste te da je zbog njegovog nesaniranja loše postavljenog šahta, došlo do upadanja tužiteljičine noge u šaht i njezine ozljede

- da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tešku tjelesnu ozljedu, prijelom vanjskog maleola desnog skočnog zgloba, da je koristila štake i išla na fizikalnu rehabilitaciju, trpjela bolove jakog intenziteta 5 do 6 sati, srednjeg intenziteta 10 dana te slabijeg intenziteta 20 dana kao i primarni strah koji je trajao kratko, za vrijeme samog incidenta, sekundarni strah jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana te slabijeg intenziteta 15 dana, kao i da je kod nje došlo do smanjenja opće životne i radne aktivnosti u visini od 10%.

Tužiteljica je dokazala da joj je nastala šteta zbog propusta tuženika u održavanju šahta na nerazvrstanoj cesti koji nije bio u ravnini s asfaltom, dok tuženik tvrdnje da je šteta nastala isključivo nepažnjom tužiteljice ili eventualno njezinim ranijim zdravstvenim poteškoćama nije dokazao pa je stoga odgovoran za štetu. Na temelju pravilnih i potpunih činjeničnih utvrđenja pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz članka 1084. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) kojim je propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Odredbom članka 22. stavka 1. točke 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 68/18, 110/18 i 32/20 - dalje: ZKG) komunalnu djelatnost predstavlja i održavanje nerazvrstanih cesta. To održavanje, u smislu članka 23. stavka 1. ZKG-a podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta, dok je u članku 27. ZKG-a obavljanje komunalne djelatnosti propisano u djelokrug jedinica lokalne samouprave. Odredbom članka 1100. stavka 1. i 2. ZOO-a je propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Cijeneći dužinu i trajanje povredom izazvanih duševnih boli, fizičkih boli te intenzitet i trajanje straha, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužiteljici s osnove naknade neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.700,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja pisanog zahtjeva do isplate, sukladno članku 1103. ZOO- a, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a trebalo je odbiti žalbu tuženika kao djelomično neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu pod točkom I. izreke.

10.Nadalje se u obrazloženju odluke višeg suda navodi da je donošenjem pobijanoga rješenja pod točkom II. izreke rješenja počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 191. stavkom 1. i 2. ZPP-a. Prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu članka 191. stavka 2. ZPP-a kada nije dopustio preinaku tužbe, a sve zbog pogrešnog shvaćanja da povećanje tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka i to nakon provedenog medicinskog vještačenja, nema značaj situacije kada tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka pa da stoga može tužbu preinačiti do zaključenja glavne rasprave. Naime, odredbe čl. 190. ZPP-a kojima su propisane pretpostavke pod kojima je dopuštena preinaka tužbe predstavljaju ograničenje prava na pristup sudu, a svrha im je prije svega poštovanje načela pravne sigurnosti, ali i ubrzanje postupka. Međutim, ta ograničenja ne smiju umanjiti pristup sudu na takav način ili do takve mjere da time bude narušena sama bit prava na pristup sudu, jer pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak već i pravo na rješavanje spora od strane suda (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III-4474/2019 od 29. ožujka 2022.).Glede dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na visinu tuđe pomoći i njege, treba reći da je tužiteljica tužbom od 28. travnja 2021. podnijela zahtjev za naknadu štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.000,00 kuna, a nakon provedenog medicinskog vještačenja je povisila tužbeni zahtjev u tom dijelu na iznos od 440,00 eura i to iz razloga što je imala potrebu za tuđom pomoći i njegom zbog zadobivenih ozljeda koja se odnosila na vrijeme dok je nosila gips i nakon skidanja gipsa dok je hodala uz štake uz postupno opterećenje noge i to potrebu 40 dana po 2 sata i 30 dana po 1 sat dnevno radi obavljanja kućanskih poslova i osobne higijene i to po cijeni sata od 4 eura. Kako prvostupanjski sud nije dopustio preinaku tužbe već je odlučivao o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u dijelu imovinske štete za iznos od 265,44 eura / 2.000,00 kuna, a kako je ovom odlukom ukinuto i rješenje u dijelu kojim nije dopuštena preinaka tužbe s te osnove, to je zbog pogrešnog stava prvostupanjskoga suda činjenično stanje u tom dijelu ostalo nepotpuno utvrđeno pa je presudu u tom dijelu pod točkom II. izreke trebalo ukinuti. Kako je ukinuta odluka o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na tuđu pomoć i njegu, to je trebalo ukinuti i odluku o troškovima postupka koji se ocjenjuju prema uspjehu u sporu, a o kojima je odlučeno točkom III. izreke prvostupanjske presude U odnosu na odluku prvostupanjskoga suda kojom je odlučeno o zahtjevima tuženika i umješača za naknadom troškova postupka s osnove iz članka 158. stavka 1. ZPP-a, treba reći da prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o tim zahtjevima gubi iz vida činjenicu da je tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev, odnosno da je djelomično povukla tužbu, pri čemu bi tuženik i umješač imali pravo na naknadu troška prema članku 158. ZPP-a za taj povučeni dio ako prema Tarifi postoji razlika u visini nagrade pa je stoga zbog pogrešnog pravnog stava prvostupanjskoga suda trebalo ukinuti pobijano rješenje i pod točkama III. i IV. izreke kojima je odlučeno o zahtjevima tuženika i umješača za naknadu troškova. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe članka 370. ZPP-a trebalo je ukinuti pobijanu presudu pod točkom II. i III. izreke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a trebalo je uvažiti žalbu tužiteljice i ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje pod točkom. II., III. i IV. izreke pobijanoga rješenja i predmet i u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o preinaci tužbe s osnove tuđe pomoći i njege, o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na tuđu pomoć i njegu, o troškovima postupka u pogledu uspjeha stranaka kao i o naknadi troškova s osnove iz članka 158. stavka 1. ZPP-a. Odluka o troškovima postupka u povodu izjavljenih žalbi donesena je na temelju odredbe članka 166. stavka 3. i 4. ZPP-a. U nepobijanom dijelu (točka IV. izreke presude i točka I. izreke rješenja) prvostupanjska odluka nije ispitivana - članak 365. stavak 1. ZPP-a).

11.U ponovljenom postupku sud je raspravnim rješenjem od 7. ožujka 2025. dopustio preinaku tužbe s osnova tuđe pomoći i njege.

12.U konkretnom slučaju do preinake tužbe došlo je nakon provedenog medicinskog vještačenja, pa tužiteljica nije mogla istu preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, sve pozivom na odredbu članka 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 62/07, 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23- ZPP). Visinu pretrpljene štete tužiteljica može pravilno ocijeniti tek po provedenom vještačenju.

13.Vještak navodi da je tužiteljica imala potrebu za tuđom pomoći i njegom zbog zadobivenih ozljeda koja se odnosila na vrijeme dok je nosila gips i nakon skidanja gipsa dok je hodala uz štake uz postupno opterećenje noge. Ukupno je imala potrebu za tuđom pomoći i njegom 40 dana po 2 sata i 30 dana po 1 sat dnevno radi obavljanja kućanskih poslova i osobne higijene.

14.Uzimajući u obzir nalaz vještaka i satnicu od 4,00 eura za sat nestručne pomoći, to ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice glede potraživanja naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 440,00 Eura osnovan.

15.Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29. st.2. i 1103. Zakona o obveznim odnosima 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22,156/22,145/23, 155/23- ZOO).

16.Odluka o troškovima donijeta je pozivom na odredbu članka 154. st. 1. ZPP-a, u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23).

17.Tužiteljici je priznat slijedeći trošak:

- sastav tužbe 100 bodova/200,00 € (Tbr.71.)

- pristup na ročišta 10.11..2021., 07.03.2022., 03.04.2023., 7.3.2025. 100 bodova po radnji/200,00 € (Tbr.9.1.,9.7.), odnosno ukupno 800,00 €

- sastav podneska od 09.11.2021. 100 bodova/200,00 € (Tbr.8.1.)

- sastav podneska od 30.09.2022. 100 bodova/200,00 € (Tbr.8.1.)

- sastav podneska od 31.01.2023. 100 bodova/200,00 € (Tbr.8.1.)

- sastav žalbe 187,50 €

- trošak PDV-a od 25% (Tbr.46.) 446,87 €

- trošak uviđaja i vještačenja 460,91 €

- pristojba na tužbu 46,45 €

- pristojba na presudu 87,46 €.

- pristojba na žalbu 39,82 €.

18.U odnosu na odluku prvostupanjskog suda kojom je odlučeno o zahtjevima tuženika i umješača za naknadom troškova postupka s osnove članka 158. stavak 1. ZPP-a, a koja odluka je također ukinuta rješenjem višeg suda, u obrazloženju rješenja višeg suda navodi se da prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o tim zahtjevima gubi iz vida činjenicu da je tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev odnosno da je djelomično povukla tužbu pri čemu bi tuženik i umješač imali pravo na naknadu troška prema članku 158 ZPP-a za taj povučeni dio ako prema Tarifi postoji razlika u visini nagrade.

19.U ovom je postupku pravomoćno utvrđeno da je tužba povučena za iznos od 505,30 Eur-a. Prema uputi drugostupanjskog suda protivna strana ima pravo na naknadu troška za taj dio ako prema Tarifi postoji razlika u visini nagrade.

20.U konkretnom slučaju nema razlike u visini nagrade jer je visina nagrade ista kod prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva i kod zahtjeva nakon djelomičnog povlačenja tužbe, jer tužitelju i nakon djelomičnog povlačenja pripada prema vrijednosti spora isti trošak zastupanja, pa sud cijeni da djelomičnim povlačenjem tužbe nisu neosnovano prouzročeni dodatni troškovi i tuženik i umješač nemaju pravo na razliku između troškova zastupanja prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev, jer te razlike niti nema.

21.Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Opatiji 11. travnja 2025.

S u d a c:

Senka  Kirša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika

3. Pun. umješača