REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI
PREKRŠAJNI ODJEL
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: AK, zbog prekršaja iz čl.95.st.3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22), pokrenutim optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, broj: KLASA: 320-02/24-03/646 URBROJ: 443-02-05-05-24-7 od 12. kolovoza 2024., nakon provedene glavne javne rasprave, održane kod ovog Suda 10. travnja 2025., bez nazočnosti okrivljenika, kada je i objavljena presuda, temeljem čl.94., čl.179., čl.183. i čl.38.st.2. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
p r e s u d i o j e
Okrivljenik AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i M, rođen **.**.2000. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,
k r i v j e
što je inspekcijskim nadzorom 24. svibnja 2024. utvrdila da je k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u mjestu Velika Kosnica u blizini čvora Kosnica, ograđena žičanom ogradom na betonskim temeljima te je nasuta raznim otpadom: šuta, cigla, daske, građevinski materijal, ima nešto korova, a na istoj parceli se nalazi i narančasti kontejner, ukupna površina navedene k.č. je 6257 m2, na istoj k.č.-i je i betonski plato,
čime je počinio prekršaj iz čl.18.st.1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a kažnjiv po čl.95.st.3. istog Zakona,
pa mu se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 450,00 (četiristo pedeset) EURA.
Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.
Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
I/
1.
Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, kao ovlašteni tužitelj, pod navedenim brojem, dana 13. kolovoza 2024., podnio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv imenovanog okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude
2.
Okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani dostavljenoj Sudu iskazao da je u vremenu na koje se odnosi inspekcijski nadzor, zemljište koristio temeljem najma od MK, [adresa], OlB: [osobni identifikacijski broj], vlasnika navedenog zemljišta. Tijekom korištenja, na zemljište je dovožena zemlja i određena količina na građevinskog otpada radi izravnavanja terena koja je kasnije nakon inspekcijskog nadzora uklonjena. Također, postavljen je građevinski kontejner na betonske blokove, a u jednom trenutku nalazila se betonska ploča, koja je u međuvremenu uklonjena. Važno je napomenuti da je nakon inspekcijskog nadzora došlo do službene prenamjene zemljišta iz poljoprivrednog u gospodarsko dvorište. Lako u trenutku inspekcijskog pregleda zemljište još uvijek nije bilo evidentirano kao gospodarsko dvorište, smatra da je promjena namjene ključna činjenica u ovom predmetu. Nisam imao namjeru trajno narušiti namjenu zemljišta niti izvoditi radove koji bi trajno izmijenili njegov karakter. Betonska ploča je uklonjena, a kontejner se nalazio na betonskim blokovima, što ne predstavlja trajni objekt. S obzirom na navedene činjenice, smatra da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret t emoli sud da uvaži njegovo očitovanje i donese oslobađajuću odluku.
3.
Ispitana svjedokinja CK, viša poljoprivredna inspektorica, u svom iskazu iznijela je kako se sjeća da je dana 24.05.2024. obavila inspekcijski nadzor na području Velike Kosnice te je utvrdila da je na katastarskoj čestici [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izvršena prenamjena poljoprivrednog zemljišta odnosno isto se nije održavalo pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Prilikom nadzora označena čestica bila je označena žičanom ogradom na betonskim temeljima i nasuta raznim građevinskim materijalom, a zamijetila je i jedan narančasti kontejner i betonski plato. Provjerom u zemljišnim knjigama utvrdila je da je označena katastarska čestica upisana pod nazivom ''Livada Krivača'' i da u vlasništvu ĐK, a da je istu katastarsku česticu koristio okrivljenik AK. Slijedom navedenih okolnosti podnesen je optužni prijedlog protiv korisnika zemljišta čija je namjena prenamijenjena. U cijelosti ostaje kod prijavljenog prekršaja. To je sve što ima za iskazati. Nakon što je upoznata s pisanom obranom okrivljenika ističe kako je istina da je nakon inspekcijskog nadzora izvršena promjena namjene dijela označene katastarske čestice, i to manjeg dijela u površini 2477 m2 u gospodarsko dvorište dok je 3780 m2 i dalje livada, odnosno poljoprivredno zemljište. Smatra da je u trenutku inspekcijskog nadzora nesporno počinjen prekršaj i predlažem sudu da donese odluku sukladno Zakonu.
4.
U dokaznom postupku sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/24-03/646, URBROJ: 443-02-05-05-24-1 od 24. svibnja 2024., e-mail korespondencija (list 7 spisa), obavijest UK izdana od Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/24-03/646, URBROJ: 443-02-05-05-24-6 od 2. kolovoza 2024. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Martina Novosel od 18. veljače 2025.
II/
1.
Nakon provedene glavne rasprave, povodom pisane obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredbi iz čl.18.st.1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, postupajući na način opisan u izreci presude, pa da je tako počinio prekršaj kažnjiv po čl.95.st.3. istog Zakona.
2.
Sudac je cijenio pisano iznesenu obranu okrivljenika, pa je zaključio kako je okrivljenik, s jedne strane, izravno poricao krivnju za terećeni prekršaj, dok je s druge strane, neizravno, ali konkretno i uvjerljivo, priznao počinjenje istog prekršaja, na način da je u odlučnom dijelu potvrdio činjenični opis radnje prekršaja koji mu se stavlja na teret, navodeći bitne činjenice jasno i životno, iako je pritom isticao okolnosti koje bi po njegovom mišljenju trebale dovesti do njegovog oslobađanja od prekršajne odgovornosti, a sve s ciljem da bi osporio svoj protuzakoniti postupak.
Sudac je osobito cijenio pisanu obranu okrivljenika u dijelu gdje navodi kako je tijekom korištenja na zemljište dovožena zemlja i određena količina građevinskog otpada, a također je postavljen građevinski kontejner na betonske blokove, a u jednom trenutku nalazila se i betonska ploča, kao i u dijelu gdje navodi kako u trenutku inspekcijskog pregleda zemljište još uvijek nije bilo evidentirano kao gospodarsko dvorište.
Suprotno obrambenim pokušajima okrivljenika, sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću i nesporno utvrdio, a zatim i bez sumnje zaključio, da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
Sudac smatra da je okrivljenik svoju obranu u odnosu na terećeni prekršaj, a kojeg on izravno ne priznaje, oblikovao i iznio na način da je relativizirao, minorizirao i opravdavao svoje nezakonito i protupravno postupanje, u cilju vlastite koristi, a s namjerom kako bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za počinjeni prekršaj.
3.
Sudac je cijenio iskaz svjedokinje CK, više poljoprivredne inspektorice, pa mu je u cijelosti poklonio vjeru, budući je svjedokinja činjenice vezane za počinjenje prijavljenog prekršaja od strane okrivljenika predmetne zgode utvrdila neposrednim opažanjem, kao i uvidom u pribavljenu dokaznu dokumentaciju, u okviru svojih službenih i stručnih ovlaštenja, te je utvrđene činjenice navela u sastavljenom Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
Pritom, sudac smatra da je svjedokinja svoj iskaz iznijela jasno, detaljno, razumljivo, životno i neposredno uvjerljivo, da nije pristrano zainteresirana za ishod ovog postupka, te je zaključio da je svjedokinja predmetne činjenice i svoja opažanja iznosila na temelju osobnih saznanja, objektivno, vrlo razložno, okolnosno i vjerodostojno, da su činjenice koje je iznijela u svom iskazu sukladne sa činjenicama utvrđenim temeljem drugih izvedenih materijalnih dokaza, a sudac u njezinom iskazu nije našao kontradiktornosti ili nelogičnosti, zbog čega nije bilo razloga da posumnja u istinitost njezinog iskaza.
Nakon što je imenovana svjedokinja komentirala obranu okrivljenika, sudac je potvrdio svoje zapažanje i učvrstio svoje stajalište o uvjerljivosti, objektivnosti i nepristranosti iskazivanja ove svjedokinje.
Sudac je mišljenja kako iskaz ispitane svjedokinje u potpunosti obesnažuje uvjerljivost iznesene obrane okrivljenika te da u cijelosti dovodi u sumnju istinitost njegovih obrambenih navoda, a osnažuje uvjerenje suca o odgovornosti i krivnji okrivljenika za terećeni prekršaj.
Sudac je čvrsto uvjeren kako upravo temeljem iskaza ispitane svjedokinje, u vezi sa izvedenim materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenik predmetne zgode stvarno počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret, te da sa sigurnošću može donijeti odluku o njegovoj krivnji i kažnjavanju.
4.
Sudac je uvidom u sve izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, a koji su dostavljeni u privitku Optužnog prijedloga, utvrdio da su u označenoj dokumentaciji opisane činjenice i navedene okolnosti na kojima ovlašteni tužitelj temelji činjenični opis radnje prekršaja naveden u optužnom aktu, a povodom kojih je ovlašteni tužitelj podnio Optužni prijedlog i pokrenuo prekršajni postupak protiv okrivljenog počinitelja prekršaj.
5.
Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, izdanu dana 18.02.2025.g., za osobu: AK, utvrdio da okrivljenik do tada nije bio prekršajno osuđivan.
6.
Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.
7.
Sudac nije izvodio druge eventualno postojeće i moguće dokaze jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju činjenica utvrđenih temeljem drugih već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovoj krivnji za počinjeni prekršaj.
Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.
Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza.
8.
Nakon provedene glavne rasprave, cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste s obranom okrivljenika, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja koji mu je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.
9.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu u čl.18. propisuje, uz ostalo, da se promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.
Isti Zakon u čl.95. propisuje, uz ostalo, da će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit za prekršaj fizička osoba koja obavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta protivno dokumentima prostornog uređenja.
10.
Tijekom prekršajnog postupka, povodom iznesene pisane obrane okrivljenika, a temeljem izvedenog osobnog dokaza, to jest iskaza ispitane svjedokinje, kao i temeljem izvedenih materijalnih dokaza, sudac je sa sigurnošću utvrdio da okrivljenik inkriminirane zgode, predmetno poljoprivredno zemljište nije održavao pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno da je učinio promjenu namjene istog.
Stoga je sudac zaključio da je okrivljenik postupio suprotno navedenim zakonskim odredbama i počinio terećeni prekršaj.
11.
Slijedom svega navedenog sudac je, nakon održane glavne rasprave, povodom iznesene obrane okrivljenika, a temeljem provedenog dokaznog postupka, donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude, pa je okrivljenika proglasio krivim, te ga kaznio novčanom kaznom u visini za koju smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.
12.
Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.
13.
Sudac nalazi kako ima mjesta primjeni čl.37. Prekršajnog zakona budući smatra da na strani okrivljenika postoje posebno izražene olakotne okolnosti kao što su neizravno priznanje počinjenja prekršaja, dosadašnja neosuđivanost, te okolnost da počinjenim prekršajem nisu nastupile neposredne štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti nije našao na strani okrivljenika.
14.
Stoga je sudac zbog počinjenog prekršaja, umjesto novčane kazne unutar zakonom propisanog raspona iznosa, okrivljeniku izrekao kaznu u visini za koju smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika, odnosno kaznu u visini ispod propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od najmanje zakonom propisane.
15.
Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenog prekršajnog djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da je u predmetnom slučaju kazna izrečena u umanjenom iznosu primjerena svim okolnostima počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, odnosno da nije preniska niti previsoka, već da je dostatna svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.
16.
Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljenik da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
17.
Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu, razmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.
Velika Gorica, 10. travnja 2025.
Zapisničarka
Sudac
Ivana Hoti, v.r.
Damir Tepeš, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].
