Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-815/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u predmetu predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo financija-Porezna uprava, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, protiv protivnika osiguranja PČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Korenu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kovačević, Koren i partneri d.o.o., Rijeka, radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama- Buie, poslovni broj Ovr- 147/2024-3 od 13. ožujka 2024., 10. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama- Buie, poslovni broj Ovr-147/2024-3 od 13. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je, na temelju ovršnog poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-415-02/2023- 01/2279, URBROJ: 513-007-08/2023-5 od 13. studenog 2023. godine, a radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u iznosu od 598.204,80 EUR (glavnica: 587.595,87 EUR, kamata: 10.608,93 EUR) i pripadajućih zateznih kamata koje teku kako je pobliže navedeno u pobijanom rješenju, protiv protivnika osiguranja određeno osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buzet.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja protivnik osiguranja izjavio je žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), ne predlažući način postupanja.

3. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje pogrešne primjene materijalnog prava, a ni kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavka 1., u vezi s člankom 290. OZ-a, na koji pazi po službenoj dužnosti.

5. Pobijanim rješenjem o osiguranju prihvaćen je prijedlog predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-415-02/2023-01/2279, URBROJ: 513-007-08/2023-5 od 13. studenog 2023. godine.

6. Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, o kakvom je ovdje riječ, reguliran je odredbama članaka 295. - 298. OZ-a. Tako je odredbom članka 296. OZ-a određeno da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, dok je prema članku 82. OZ uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava u slučaju da je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, koju odredbu je odgovarajuće primijeniti i u postupku osiguranja temeljem članka 290. OZ-a.

7. Iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik predmetnih nekretnina za cijelo.

8. Temeljna pretpostavka za donošenje predmetnog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja koja se ima osigurati. Ovršnu ispravu, među ostalim, predstavlja i ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, sukladno odredbi članka 23. stavka 1. OZ-a.

9. Odlukom upravnoga tijela smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Odredbom članka 25. stavka 4. OZ-a je određeno da odluka donesena u upravnom postupku je ovršna ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

10. Odredbom članka 297. OZ-a propisan je način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom (stavak 1.), te će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena (stavak 2.), a ukoliko protivnik osiguranja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine, predlagatelj osiguranja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika osiguranja (stavak 4.).

11. Stoga, kako se prema odredbi članka 290. OZ-a na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine, pravilno je, sukladno odredbama OZ-a, radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja određeno osiguranje na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja, za korist predlagatelja osiguranja.

12. Protivnik osiguranja žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja kojim je zasnovano založno pravo radi osiguranja tražbine koja potječe iz ovršne isprave, s obzirom da isti zapravo osporava potraživanje predlagatelja.

13. Naime, navodi protivnika osiguranja da se radi o fiktivnom dugovanju, kao i da je nad njim u tijeku porezni nadzor, nisu od značaja u strogo formalnom postupku osiguranja, sve dok predmetna ovršna isprava nije ukinuta, preinačena, stavljena izvan snage, izgubila svoju djelotvornost, ili je utvrđeno da je bez učinka.

14. Stoga, kada je prvostupanjski sud utvrdio da je prijedlog za osiguranje zasnovan na ovršnoj ispravi kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, pravilnom primjenom materijalnog prava je pravilno prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

15. Slijedom navedenog, a kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, trebalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu, pobijano rješenje potvrditi te riješiti kao izreci.

Split, 10. travnja 2025.

SUDAC

Boris Mimica