Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Šibeniku

    Kžmp-11/2022-4

    Šibenik, Ul. Stjepana Radića 81

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca za mladež ovog suda Nives Nikolac kao predsjednice vijeća, Branka Ivića i Dijane Jakoliš kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marijane Lokas kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1.opt. ĐU i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 3. u svezi st. 1. toč. 1. i čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama 1.opt. ĐU, 2.opt. VU i 3.opt. CU podnesenim protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 17. svibnja 2022. posl. br. Kmp-48/2019-63, u sjednici vijeća održanoj dana 10. travnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Žalbe 1.opt. ĐU, 2.opt. VU i 3.opt. CU odbijaju se kao neosnovane, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku od 17. svibnja 2022. posl. br. Kmp-48/2019-63 proglašeni su krivima 1.opt. ĐU, 2.opt. VU i 3.opt. CU zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine, teškom krađom iz čl. 229. st. 3. u svezi st. 1. toč. 1. i čl. 228. st. 1. KZ/11, te su na temelju čl. 229. st. 3. u svezi čl. 228. st. 1. KZ/11 osuđeni i to 1.opt. ĐU i 2.opt. VU na kazne zatvora u trajanju od po 5 (pet) mjeseci, a 3.opt. CU na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, kojem je uz primjenu čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 izrečena uvjetna osuda tako da se kazna zatvora na koju je osuđen u trajanju od šest mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja u trajanju od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

    1.1. Na temelju čl. 158. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25., - dalje u tekstu: ZKP/08) oštećena tvrtka "..." iz Osijeka s imovinskopravnim zahtjevom upućena je u građansku parnicu.

    1.2. Na temelju čl. 148. st. 6. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1. - 6. ZKP/08 optuženici su oslobođeni plaćanja troškova kaznenog postupka.

    2. Protiv te presude žali se 1. opt. ĐU, po zamjeniku branitelja Marku Cerovacu iz Osijeka, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i 1.opt. ĐU oslobodi od optužbe, podredno pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.

    3. Žalbu protiv presude podnio je i 2.opt. VU, po braniteljici Biljani Bandić Lutonski odvjetnici u Osijeku, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i 2.opt. VU oslobodi od optužbe, podredno pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku, odnosno da mu se kazna zatvora zamijeni blažom sankcijom.

    4. Protiv navedene presude žali se i 3.opt. CU, po branitelju Marijanu Belčiću odvjetniku u Osijeku, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da se u odnosu na imenovanog optuženika odbije optužba, podredno pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.

    5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    6. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je prije nego što je dostavljen sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

    7. Žalbe 1.opt. ĐU, 2.opt. VU i 3.opt. CU nisu osnovane.

    8. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 opt. ĐU u žalbi navodi da u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, navedeni razlozi da su nejasni i proturječni, da postoji znatna proturječnost između onog što se navodi u razlozima presude o sadržaju iskaza danih u postupku i samih tih iskaza, sve iz razloga jer iz njegove obrane, koja je potvrđena obranom 3.opt. CU proizlazi da prilikom inkriminiranog događaja on uopće nije napuštao vozilo, već da su 2.opt. VU i 3.opt. CU otišli po gorivo, zbog čega da nije mogao počiniti kazneno djelo na način kako mu je to stavljeno na teret. Žaleći se zbog iste bitne povrede 2.opt. VU navodi da je izreka presude proturječna sama sebi i razlozima presude, u njoj da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i da su razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, o odlučnim činjenicama da postoji znatna proturječnost između onog što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, jer da sud prvog stupnja nije obrazložio zbog čega ga je osudio na bezuvjetnu kaznu zatvora. I 3.opt. CU u uvodnom dijelu žalbe navodi da presudu suda prvog stupnja pobija i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, ali uopće ne obrazlaže u čemu bi se sastojala ta bitna povreda odredaba kaznenog postupka.

    8.1. Suprotno takvim navodima, presuda suda prvog stupnja je jasna, razumljiva i određena, njezina izreka i obrazloženje u skladu su sa činjeničnim stanjem utvrđenim u postupku i sadrži valjano obrazloženje o svim odlučnim činjenicama koje su utvrđene na temelju izvedenih dokaza, dok se izloženim žalbenim prigovorom 1.opt. ĐU zapravo pobija pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a 2. opt. VU odluku o kazni, o čemu slijedi obrazloženje u osvrtu na te žalbene osnove.

    9. Opt. CU žali se i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 5. ZKP/08, navodeći da su optuženici "eventualno" počinili kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. KZ/11, pa da stoga u predmetnom slučaju ne postoji optužba ovlaštenog tužitelja.

    10. Optuženici se optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku terete zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 229. st. 3. u svezi st. 1. toč. 1. i čl. 228. st. 1. KZ/11, za koje kazneno djelo su optuženici i proglašeni krivima pobijanom presudom suda prvog stupnja, koje kazneno djelo se progoni po službenoj dužnosti te je ovlašteni tužitelj državni odvjetnik, zbog čega nije osnovana žalba 3.opt. CU da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 5. ZKP/08.

    11. Nije osnovana žalba 3.opt. CU niti da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 9. ZKP/08, uz obrazloženje da je optužba prekoračena jer je sud prvog stupnja intervenirao u činjenični opis optužnice dodajući riječi "u kanistere koje su ponijeli sa sobom, odnosno uz pomoć crijeva gorivo pretočili direktno u automobil I. -okrivljenika". Naime, u tom dijelu optužnicom su se optuženici teretili da su, nakon nasilnog otvaranja zaključanog poklopca spremnika za gorivo predmetnog teretnog vozila, uz pomoć crijeva u kanistar koji su ponijeli sa sobom pretočili oko 60 l dizelskog goriva, a nakon provedenog dokaznog postupka sud prvog stupnja je utvrdio da su optuženici gorivo iz predmetnog teretnog vozila osim u kanistar pretočili i direktno u automobil 1.opt. uz pomoć crijeva, s time da je količina pretočenog goriva ostala ista (oko 60 litara). Obzirom na naprijed izneseno u konkretnom slučaju ne postoji prekoračenje optužbe jer je sud prvog stupnja, držeći se činjeničnog opisa iz optužbe, samo jasnije opisao kazneno djelo, uskladio ga s utvrđenim činjeničnim stanjem, ne dirajući u bitna obilježja kaznenog djela. Naime, identitet presude i optužbe uvijek se vezuje za istu radnju i isti događaj, zbog čega konkretizacija djela u odnosu na neke okolnosti koje nisu odlučne i bez utjecaja su na konkretni kazneni predmet, ne odražavaju se na postojanje identiteta optužbe.

    12. Bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 2.opt. VU nalazi u tome da je povrijeđeno načelo kontradiktornosti budući je sud prvog stupnja odbio prijedlog obrane da se na raspravu ponovno pozove i ispita svjedok RU, pa da je time teško povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje.

    12.1. Svjedok RU ispitan je izvanraspravno 4. studenog 2019. Naime, na raspravu zakazanu za 4. studenog 2019. uredno je pozvan 1.opt. ĐU, koji je o terminu održavanja rasprave za 4. studenog 2019. obaviješten na zapisniku s rasprave od 13. rujna 2019., a na koju raspravu (od 13. rujna 2019.) nisu pristupili 2.opt. VU i 3.opt. CU, pa je sud prvog stupnja u odnosu na njih izdao dovedbeni nalog za njihovo prisilno dovođenje na raspravu zakazanu za 4. studenog 2019. Međutim, djelatnici Policijske postaje Našice nisu po dovedbenom nalogu suda uspjeli dovesti na raspravu imenovane optuženike, jer nisu zatečeni na adresi svog prebivališta. Iz tog razloga, a budući je na raspravu zakazanu za 4. studenog 2019. pristupio svjedok RU, sud prvog stupnja je rješenjem odlučio istog ispitati izvanraspravno. U to vrijeme optuženici nisu imali izabrane branitelje, a niti je obrana bila obvezna. Na raspravi održanoj 6. svibnja 2022. na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka RU sa zapisnika o izvanraspravnom ispitivanju od 4. studenog 2019., te konstatirano da stranke ne traže neposredno ispitivanje svjedoka te da nema primjedbi na iskaze svjedoka (list 163 spisa). Tek naknadno obrana 1.opt. ĐU stavila je primjedbu na iskaz svjedoka RU, u smislu da se iz njegovog iskaza ne može nedvojbeno utvrditi da su bila trojica optuženika na mjestu događaja, jer da je 1.opt. ĐU bio u automobilu i da to potvrđuju iskazi drugih optuženika.

    12.2. Dakle, na raspravi održanoj 6. svibnja 2022. stranke su bile suglasne da se pročita iskaz svjedoka RU sa zapisnika o izvanraspravnom ispitivanju od 4. studenog 2019., izričito je navedeno da stranke ne traže neposredno ispitivanje imenovanog svjedoka i da nemaju primjedbi na njegov iskaz, zbog čega nije osnovana žalba 2.opt. VU da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08, jer da bi bilo teško povrijeđeno pravo optuženika na pravično suđenje, jer da bi bilo povrijeđeno načelo kontradiktornosti. Osim toga, svjedok RU ispitan je izvanraspravno 4. studenog 2019., iz razloga što rasprava nije mogla biti održana zbog toga što na istu nisu pristupili uredno pozvani 1.opt. ĐU, a nazočnost 2.opt. VU i 3.opt. CU nije mogla biti osigurana unatoč tomu što je sud prvog stupnja naložio njihovo prisilno dovođenje na tu raspravu po djelatnicima PP Našice, budući nisu zatečeni na adresama svojih prebivališta

    13. Bez obzira je li 1.opt. ĐU inkriminirane prigode izlazio iz automobila ili ne, činjenica je da se radilo o njegovu automobilu, kojim je on upravljao i kojim su optuženici došli na mjesto događaja, da je gorivo pretakani u kanistar koji je bio u prtljažniku njegova automobila, ali po utvrđenju suda prvog stupnja i pomoću crijeva direktno iz teretnog vozila u njegov automobil, što znači da je svojim automobilom u nekom trenutku bio i sasvim blizu teretnog vozila, optuženici su nedvojbeno zajednički i dogovorno djelovali da iz parkiranog teretnog vozila pretoče gorivo u automobil 1.opt. ĐU, to su odlučili kada su shvatili da im ponestaje goriva u automobilu, onda je nedvojbeno da je i 1.opt. ĐU sudjelovao u počinjenju terećenog kaznenog djela kao supočinitelj.

    14. Glede prigovora optuženika u žalbama da se u predmetnom slučaju ne radi o dovršenom kaznenom djelu, već o pokušaju predmetnog kaznenog djela, isti nisu prihvatljivi. Naime, optuženici su, kako je tijekom dokaznog postupka utvrđeno po sudu prvog stupnja, iz teretnog vozila tvrtke "..." istočili oko 60 l dizelskog goriva pomoću crijeva u kanistar, ali i direktno u automobil 1.opt. ĐU, pa je bez značaja što je prilikom bijega optuženika s mjesta događaja, kada ih je u krađi zatekao svjedok RU, dio goriva ostao u kanistru koji je ostao na mjestu događaja po bijegu optuženika. Dakle, radi se o dovršenom kaznenom djelu teške krađe iz čl. 229. st. 3. u svezi st. 1. toč. 1. KZ/11, kako je to osnovano sud prvog stupnja utvrdio.

    15. Nije prihvatljiva ni tvrdnja žalitelja da u postupku nije utvrđeno da su optuženici nasilno skinuli poklopac – čep spremnika za gorivo na teretnom vozilu oštećene tvrtke "...o.o.", pa da je upitna pravna kvalifikacija djela kao teške krađe. Naime, svjedok RU je sa potpunom sigurnošću u svom iskazu ustvrdio da je spremnik goriva na teretnom vozilu tvrtke "...", kojim je on upravljao, bio zaključan i da su optuženici morali nasilno otvoriti isti, što da je i učinjeno.

    16. Također, nije prihvatljiva tvrdnja žalitelja (1.opt. ĐU) da bi se u predmetnom slučaju radilo o beznačajnom djelu jer da su posljedice neznatne i da ne postoji potreba da počinitelji kaznenog djela budu kažnjeni, jer da se radilo o maloj količini goriva i da se radilo o očitoj nepromišljenosti optuženika. Naime, optuženici su postupali s izravnom namjerom, dakle s najvećim stupnjem krivnje, postupali su zajedno i po prethodnom dogovoru, a 1. opt. ĐU i 2.opt. VU su do tada već bili višestruko osuđivani zbog istih i istovrsnih kaznenih djela, na uvjetne osude, ali i na bezuvjetne kazne zatvora. Dakle, imajući u vidu stupanj krivnje optuženika, koji je najveći jer su postupali s izravnom namjerom, način počinjenja djela, dakle da su trojica optuženika u počinjenju djela postupali zajedno i po prethodnom dogovoru te da su dvojica naprijed imenovanih optuženika višestruko osuđivani za ista i istovrsna kaznena djela, u konkretnom slučaju ne može se raditi o beznačajnom djelu.

    17. Žaleći se zbog odluke o kazni 1.opt. ĐU u žalbi navodi da je kazna zatvora u trajanju od pet mjeseci na koju je osuđen prestroga i da bi se svrha kažnjavanja u odnosu na njega mogla ostvariti i blažom kaznom, te da sud prvog stupnja prilikom odlučivanja o kaznenoj sankciji za njega nije uzeo u obzir da je u braku i otac dvoje malodobne djece o kojima brine i koje uzdržava. I 2.opt. VU smatra da je kazna zatvora na koju je osuđen prestroga te da u konkretnom slučaju nije svrsishodno izricanje bezuvjetne kazne zatvora i da je previsoka obzirom da je za kazneno djelo za koje je proglašen krivim propisana kazna zatvora do jedne godine.

    3.opt. CU ne žali se zbog odluke o kaznenoj sankciji, ali kako u smislu č. 478. žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede kaznenog zakona podnesena u korist optuženika sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, odnosno uvjetnoj osudi, to je ovaj drugostupanjski sud ispitao presudu suda prvog stupnja u tom dijelu i u odnosu na 3.opt. CU.

    17.1. Međutim, protivno takvom viđenju pravilnosti izrečene kazne optuženicima, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je sud prvog stupnja okrivljenicima izrekao primjerene kazne. Pritom je 1.opt. ĐU i 2.opt. VU kao otegotnu okolnost uzeo njihovu višestruku kaznenu osuđivanost za istovrsna kaznena djela te ispravno ocijenio da se u odnosu na njih dvojicu samo bezuvjetnom zatvorskom kaznom može postići svrha kažnjavanja, dakle izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i jačati povjerenje građana u pravni poredak, utjecati na imenovane optuženike, ali i sve druge, da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, a s druge strane kazne su takve (pet mjeseci zatvora) da će omogućiti imenovanim optuženicima ponovno uključivanje u društvo. Također, i u odnosu na 3.opt. CU kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci uz izricanje uvjetne osude s rokom provjeravanja od dvije godine je primjerena, obzirom da je djelomično priznao počinjenje predmetnog kaznenog djela, izrazio žaljenje i kajanje i da je otac jednog malodobnog djeteta.

    17.2. Okolnost koju 1.opt. ĐU ističe u žalbi, da je morala utjecati prilikom izbora vrste i mjere kazne u odnosu na njega, to da je u braku i otac dvoje maloljetne djece, kod njegove višestruke osuđivanosti za ista i istovrsna kaznena djela, kojima je bio osuđivan i na uvjetne osude, ali i bezuvjetne kazne zatvora, a koje očito nisu utjecale na njega u pravcu da prestane sa činjenjem kaznenih djela, nisu od takvog značaja da su u konkretnom slučaju mogle utjecati na odluku suda prvog stupnja prilikom izbora vrste i mjere kazne koju će mu odrediti, tim više ako se ima u vidu da je propisana kazna zatvora za kazneno djelo za koje su optuženici proglašeni krivima do tri godine, a imenovani optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci.

    17.3. Glede tvrdnje 2.opt. VU da je propisana kazna zatvora za kazneno djelo za koje su proglašeni krivima do jedne godine zatvora, kao što je naprijed navedeno to nije točno, propisana kazna zatvora za kazneno djelo za koje su optuženici proglašeni krivima je do tri godine, budući su optuženici proglašeni krivima zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 229. st. 3. KZ/11, za koje kazneno djelo je propisano da će se kazniti za krađu iz čl. 228. st. 1. KZ/11, a za to kazneno djelo je propisana kazna zatvora u trajanju do tri godine.

    18. Kako navodi podnesenih žalbi optuženika nisu osnovani, a pobijanom presudom nisu ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede zakona na štetu optuženika na koje ovaj drugostupanjski sud u skladu s odredbom čl. 476. st. 1. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju čl. 482. ZKP/08 odbiti žalbe 1.opt. ĐU, 2.opt. VU i 3.opt. CU te odlučiti kao u izreci ove presude.

    U Šibeniku, 10. travnja 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

    Nives Nikolac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.