REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br.2.

21300 Makarska

P-237/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Marijani Visković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ad.1/ ĆĐ ud. HĐ, iz [adresa]., OIB; [osobni identifikacijski broj], ad.2/ NĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.3/ EĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.4/ IĐ iz [adresa]., ad.5/ GĐ p. ZĐ iz [adresa]. i ad.6/ ŠĐ p. ZĐ iz [adresa]., tuženici ad.4/, ad.5/ i ad.6/ kao nasljednici ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi tužitelji zastupani po punomoćniku LĐ, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika ŽĐ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Gelo, odvjetniku u Vinkovcima, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 3. ožujka 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja LĐ, odvjetnika u [adresa] i punomoćnika tuženika Hrvoja Gelo, odvjetnika u Vinkovcima, na ročištu za objavu presude dana 10. travnja 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se precizirani tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica ĆĐ ud. HĐ suvlasnik u ½ dijela, da su tužitelji NĐ i EĐ suvlasnici u po 1/6 dijela svaki, te da su tužitelji IĐ, GĐ i ŠĐ suvlasnici u po 1/18 dijela svaki, dijelova nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], oranica površine 1252 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], koji dijelovi su na skici lica mjesta M=1:250 s katastarskim stanjem i zk stanjem iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl. ing. geod. od 9. lipnja 2017. sačinjene u parnici poslovni broj 76 P-3488/2016 (novi broj 11P- 237/2023), označeni točkama: A-B-C-D-A u površini od 106 m2 i točkama E-F-J-K-L- M-E u površini od 289 m2, što je tuženik dužan priznati, te trpjeti da temeljem ove presude i Prijavnog lista Ureda za katastar, tužitelji ta svoja prava suvlasništva u navedenim idealnim dijelovima na opisanim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] upišu u zemljišnim knjigama suda na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika."

II. Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana, naknadi tužiteljima ad.1/ do ad.6/ troškove parničnog postupka u iznosu od 18.618,14 eura (slovima:osamnaesttisućašestoosamnaest i 14/100 eura).

Obrazloženje

1. Tužiteljice ad.1/ ĆĐ ud. HĐ i ad.2/ OĐ ud. MĐ, podnijele su tužbu dana 30. lipnja 2016. godine protiv tuženika ŽĐ pok. Ć, radi utvrđenja. U tužbi su navele da je u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina] na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 1304m2, zk. ul. [broj ZK uloška] evidentirano pravo vlasništva u korist tuženika za cijelo. Takav je upis u zemljišnim knjigama pogrešan jer su tužiteljice stvarni izvan knjižni vlasnici i posjednici dijela predmetne nekretnine u površini od cca 400 m2, što su naslijedile iza svojih pok. muževa, pok. HĐ (pok. suprug ĆĐ), odnosno pok. MĐ (pok. suprug OĐ), koji su bili sinovi i nasljednici pok. PĐ pok. SĐ. PĐ pok. SĐ stekao je taj dio predmetne nekretnine kao bivši obrađivač, razrješenjem težačkih odnosa između obrađivača i ranijih zemljoposjednika prezimena JĐ i JĐ. Naime, bivši su obrađivači, među kojima je bio i pravni prednik tužiteljica PĐ pok. SĐ, 1931. godine bivšem Kotarskom sudu u Makarskoj podnijeli prijavu, odnosno zahtjev za razrješenje odnosa po Zakonu o razrješenju odnosa po zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije, na nekretninama navedenim u tom zahtjevu, među kojima je i matična čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], od koje je kasnijim cijepanjem nastala predmetna čest. zem. [katastarska čestica]. Dio predmetne nekretnine u današnjem suposjedu tužiteljica u stogodišnjem je posjedu njihovih obitelji, najprije kao obrađivača, a potom od 1931. godine kao vlasnika i to najprije u posjedu PĐ pok. SĐ. Potom njegovih sinova, odnosno pok. muževa tužiteljica, te je danas u posjedu tužiteljica kao njihovih nasljednika. Radi se u naravi o nekoliko stabala maslina, koje tužiteljice i njihove obitelji održavaju, obrađuju i ubiru plodove, te ih nitko nikada u tom njihovom posjedu nije smetao, niti ga je na bilo koji način osporavao, jer se oduvijek u [adresa] znalo da je to njihova zemlja. U svakom slučaju, temeljem članka 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, zemljište na kojem su postojali agrarni odnosi, a koji nisu riješeni u predratnom agraru, stupanjem na snagu tog zakona, prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača. Tužiteljice su stoga savjesni posjednici, koji su dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] stekli nasljeđivanjem od stvarnih vlasnika i posjednika, pravnih slijednika bivših obrađivača, kojima je najkasnije temeljem članka 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa… predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] pripao u vlasništvo. S obzirom da, računajući posjed njihovih pravnih prednika kao stvarnih vlasnika, kvalificirani posjed tužiteljica traje najmanje 70 godina, tužiteljice su stekle pravo vlasništva na dijelu predmetne nekretnine temeljem zakona, dosjelošću. Slijedom svega navedenoga, tužiteljice imaju pravni interes na podnošenje tužbe radi utvrđenja, a svoj tužbeni zahtjev će precizirati u skladu s Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za geodeziju.

2. Tuženik je dao odgovor na tužbu na ročištu dana 24. listopada 2016. godine. U tom odgovoru je u bitnom naveo, da se u cijelosti protivi tužbi kao neutemeljenoj, te predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev i tuženiku dodijeli trošak. Tuženik je naveo da je u parničnom predmetu tužitelja DĐ, kojega je zastupao isti punomoćnik koji zastupa tužiteljice u ovoj parnici, vođen postupak radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine protiv istog tuženika i tužba je utemeljena na identičnom činjeničnom i pravnom osnovu kao u predmetnoj tužbi i provedeni su isti dokazi. U tom postupku prvostupanjski sud je odlukom od 20. listopada 2014.g. prihvatio tužbeni zahtjev, ali je Županijski sud u Splitu na žalbu tuženika preinačio prvostupanjsku presudu i u cijelosti odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, i tuženiku dosudio popisane troškove, temeljeći svoju presudu na činjenici da je tuženik stekao vlasništvo predmetne nekretnine zakonito, a da je tužitelj nepošteni posjednik, te nije mogao steći temeljem zakona i dosjelošću.

3. Na ovakav odgovor tuženika, tužiteljice su se očitovale na način, da su istaknule da ne postoji niti subjektivni ni objektivni identitet spora. Netočno je da bi tamošnji tužitelj DĐ svoj tužbeni zahtjev temeljio na identičnom činjeničnom osnovu, kao što temelje tužiteljice u ovoj parnici.

4. U nastavku postupka tužiteljice su istaknule da su predmetni dio nekretnine stekle nasljeđivanjem iza svojih pravnih prednika, kojima je ista pripala u vlasništvo temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa, dakle, na originaran način.

5. Podneskom od 3. travnja 2017.g. punomoćnik tužiteljica izvijestio je sud da je tužiteljica ad.2/ OĐ ud. MĐ umrla **.**.2017., te da su njeni zakonski nasljednici kći NĐ, te sinovi EĐ i ZĐ, te da svi oni ovim podneskom izjavljuju da preuzimanju postupak.

6. Stoga je sud nastavio ovaj postupak na način da su kao tužitelji označeni ad.1/ ĆĐ ud. HĐ, ad.2/ NĐ, ad.3/ EĐ i ad.4/ ZĐ.

7. U dokaznom postupku sud je pružio strankama mogućnost izjašnjavanja, te je izveo dokaz pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], pregledom Prijave zahtjeva za razrješenje odnosa po Zakonu o likvidaciji… Kotarskom sudu u Makarskoj od 24. veljače 1931. godine, pregledom prijepisa Posjedovnog lista br. 241 za KO [katastarska općina], pregledom presude Županijskog suda u Splitu posl.br.Gžst-2/15 od 14. siječnja 2016.g., pregledom presude Općinskog suda u Makarskoj posl.br. P.783/11 od 20. listopada 2014.g., pregledom žalbe tuženika ŽĐ u predmetu pod posl.br. P-783/11, pregledom dopisa DGU Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska u svezi povijesti promjena na česticama zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina], pregledom presude na temelju priznanja Općinskog suda u Makarskoj posl.br. P-52/11 od 26. travnja 2011. godine, pregledom sporazuma od 15. svibnja 2007. godine, pregledom revizije tužitelja DĐ u predmetu pod posl.br. P-783/11, pregledom prijedloga za ponavljanje postupka tužitelja DĐ u predmetu pod posl.br P-783/11, pregledom Smrtnog lista Ureda državne uprave u Splitsko-Dalmatinskoj županiji, Matični ured Makarska na ime OĐ, pregledom Rodnog lista na ime EĐ, pregledom Rodnog lista na ime ZĐ, pregledom Rodnog lista na ime NĐ, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, pregledom presude Općinskog suda u Splitu Stalna službe u Makarskoj posl.br. P- 2426/15 od 6. ožujka 2017.g., pregledom Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića od 21. lipnja 2017. godine, pregledom spisa ovog suda pod posl.br. P-2426/15, pregledom preslike zemljišne knjige za KO [katastarska općina] čest. zem. [katastarska čestica], saslušanjem svjedoka FĐ, ĐĐ, AĐ, saslušanjem tužitelja ad.3/ EĐ i ad.4/ ZĐ. Tužitelji su odustali od dokaznog prijedloga saslušanjem tužiteljice ad.1/ ĆĐ i ad.2/ NĐ, dok je sud odustao od prijedloga za saslušanjem tuženika ŽĐ, jer ga je u nekoliko navrata pozvao na ročišta zakazan radi izvođenja dokaza saslušanjem stranaka, poziv je uredno zaprimio, a svoj nedolazak nije opravdao.

8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je zaključio raspravljanje i donio presudu poslovni broj P-1430/2019 od 11. travnja 2019., kojom je prihvatio tužbeni zahtjev, te naložio tuženiku naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka.

9. Odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv navedene presude ovog suda Županijski sud u Dubrovniku je rješenjem poslovni broj Gž-519/2019-2 od 20. listopada 2021. žalbu uvažio, te presudu ukinuo i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. U ponovnom suđenju sud je najprije utvrdio kao je tužitelj pod 4/ ZĐ preminuo, zbog čega je postupak prekinut, te su nakon toga pozvani nasljednici tužitelja pod 4/ ZĐ i to IĐ, GĐ i ŠĐ da preuzmu postupak. Postupak je nastavljen pod poslovnim brojem P-2377/2023.

11. Sud je u ponovljenom suđenju ponovno izveo sve naprijed navedene dokaze, te izveo dokaz pregledom rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-175/65-4 od 29. prosinca 1965. iza pok. ŠĐ H pok. SĐ, pregledom Rodnog lista na ime ĆĐN, pregledom rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-202/83 od 5. siječnja 1984. iza pok. ĆĐN N pok. MĐ ud. H, pregledom rješenja o nasljeđivanu poslovni broj O-52/93 od 6. svibnja 1993. iza pok. MĐ pok. Ć, pregledom rješenja poslovni broj O-52/93 od 10. travnja 2000. iza smrti MĐ pok. Ć, dodatnim saslušanjem svjedoka AĐ pok. SĐ, saslušanjem tužiteljice pod 1/ ĆĐ i pod 2/ NĐ, saslušanjem tuženika ŽĐ, pregledom spisa ovog suda pod poslovnim brojem P-1234/2023 i P-505/2023, posebno pregledom prijedloga tuženika ŽĐ za ponavljanje tog postupka, koji je zaprimljen u tom predmetu 25. siječnja 2025. i priloga uz taj prijedlog.

12. Stranke su, putem punomoćnika, popisale troškove parničnog postupka.

13. Nakon izvedenih dokaza, sud je prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka primjenom odredbe članka 8. postupku Zakona o parničnom („Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje u tekstu ZPP), ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

14. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev za utvrđenje i uknjižbu prava vlasništva dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] oranica, zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], a koji dio je prikazan na skici lica mjesta u mjerilu 1:250 s katastarskim stanjem i zk stanjem iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića od 9. lipnja 2017. sačinjene u parnici poslovni broj P-3488/2016, a koji dio je označen točkama A- B-C-D-A u površini od 106 m2 i točkama E-F-J-K-L-M-E u površini od 289 m2.

15. Među strankama nije sporno da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] nastala cijepanjem ranije čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a što je razvidno i iz preslike zemljišne knjige za KO [katastarska općina] (list 101-116 spisa).

16. Pregledom Povijesnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] utvrđeno je, da je pod rednim brojem 13 u listu B, 14. kolovoza 1931. godine zabilježena prijava VĐ p. Ć i dr., kojom zahtijevaju dosuđenje čest.zem., među kojima i čest. zem. [katastarska čestica] u svojevlasnost (list 107 spisa).

17. Pregledom prijave zahtjeva za razrješenje odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije i za dosuđenje vlasnosti zemlje itd. iz 1931. godine (list 6-9 spisa) utvrđeno je, da su istu podnijeli prijavitelji VĐ RĐ p. Ć, PĐ p. SĐ, PĐ MĐ p. E, SĐ p. E, HĐN, KĐ i H p. MĐ i CĐ ud. p. I, u odnosu na zemljovlasnike JĐ Ć, NĐN, G, Ć, Z, G, Š, L, Ž, O i M za zemlje u [adresa], između ostalih i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina].

18. Između stranaka nije sporno da je zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] čest. zem. [katastarska čestica] oranica površine 1304 m2 upisana kao vlasništvo tuženika ŽĐ pok. Ć.

19. Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije, te Naredbom o provođenju Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije (objavljeni 4. prosinca 1930.g.) raskinut je odnos između državnog erara kao vrhovnog i feudatara kao koristotivnog vlasnika. Težaci koji su obrađivali to zemljište najmanje 30 godina do stupanja na snagu tog zakona, mogli su postati vlasnici zemljišta ako mu obitelj nije brojila više od šest članova, odnosno na svakog daljnjeg člana po jedan hektar. Ovim osnovom, prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama i brisanje upisanih tereta obavljao se po službenoj dužnosti nakon pravomoćnosti presude, a ako se obrađivač nije poslužio pravom iz navedenog zakona, i nije podnio prijavu za razrješenje odnosa, njegov daljnji odnos tretirao se kao zakupna pogodba u okvirima općih načela građanskog prava.

20. U konkretnom slučaju utvrđeno je, da su obrađivači podnijeli prijavu Kotarskom sudu u Makarskoj, i da je ista zabilježena u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] dana 14. kolovoza 1931. godine.

21. Tek Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa ex lege su ukinuti agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja na način, da je zemlja prešla u vlasništvo obrađivača. Zahtjevi za ukidanje agrarnih odnosa (u upravnom postupku) morali su se podnijeti najkasnije do 31. prosinca 1947. godine. Međutim, ovaj zakon nije propisivao pravnu posljedicu ako takvi zahtjevi nisu u roku podneseni, što znači da prava nisu prekludirana, ali se više ne mogu razrješavati u upravnom postupku, već u sudskom postupku. Isto tako, ovim zakonom se ne rješavaju odnosi koji su pravomoćno razriješeni osnovnom Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije iz 1930. godine. Pri tom dalje valja voditi računa da upis težačkog prava u zemljišnim knjigama upućuje na pretpostavke da je težak ovlaštenih agrarnog odnosa, ali i da su Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa razriješeni i agrarni odnosi koji su faktično postojali i bez upisanog težačkog prava.

22. Dakle, agrarni odnosi na našem području bili su regulirani Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930.g. i Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa. Pri tom valja istaknuti, da se agrarni odnos sukladno zakonu iz 1930.godine razrješavao isključivo donošenjem konstitutivnog akta nadležnog tijela, dok se agrarni odnos sukladno Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa razrješavao ex lege.

23. Dakle, da bi se pravo vlasništva moglo steći temeljem Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije, a sukladno Paragrafu 30., nužno je postojanje pravomoćne sudske odluke, što tužitelji tijekom postupka nisu dokazali, niti su upravo takvu odluku dostavili.

24. Međutim, prema mjerodavnim materijalno-pravnim odredbama iz članka 1. i članka 3. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa ukidaju se svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja i zemlja prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača, s tim da pod udar tog zakona dolaze i livade, pašnjaci i strane, koje su bile dakle na uživanje povodom osnivanja navedenih odnosa (kmetski, težački) i s posjedom obrađivača čine jednu gospodarsku cjelinu.

25. Zakon o ukidanju agrarnih odnosa na području Dalmacije i Hrvatskog primorja objavljen je u Službenim novinama br. 138/46 i 11/47.

26. Tužitelji u tužbi tvrde da je dio prijeporne nekretnine koja je predmet spora, u današnjem suposjedu tužitelja, a u stogodišnjem posjedu njihovih obitelji, najprije kao obrađivača, a potom od 1931. kao vlasnika i to najprije u posjedu PĐ pok. SĐ, potom njegovih sinova odnosno muževa tužiteljice ĆĐ udove HĐ i muža tužiteljice OĐ udove MĐ, koja je tijekom postupka umrla i postupak nakon koje su preuzeli njezini nasljednici kao tužitelji. Tužitelji u tužbi tvrde da se radi u naravi o nekoliko stabala masline koje tužitelji i njihove obitelji održavaju, obražđuju i ubiru plodove, te da ih nikada nitko u njihovom posjedu nije smetao na bilo koji način jer se oduvijek znalo da je to njihova zemlja. Tužitelji se pozivaju i na odredbu članka 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja.

27. Kako je već naprijed navedeno u obrazloženju ove odluke, na listu 6-9 spisa prileži prijava zahtjeva za razrješenje odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije i za dosuđenje vlasnosti zemlje itd., koju prijavu je, između ostalih, podnio i prijavitelj PĐ (za kojega tužitelji tvrde da je njihov prednik). Kao što je i ukazao Županijski sud u svom rješenju od 20. listopada 2021., na tužiteljima je bio teret dokaza da su oni sljednici PĐ pok. SĐ. Kako je tuženik tu činjenicu osporavao, valjalo ju je utvrditi.

28. Tužitelji su dostavili Rodni list Matičnog ureda Makarska za matično područje [adresa] za godinu 1887. (list 201 spisa) iz kojeg je utvrđeno, da je ĆĐN sin SĐ i BĐ r. P, rođen **.**.1887., a umro **.**.1965. u [adresa]. Dalje je iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-175/65-4 od 29. prosinca 1965. iza smrti TĐ pok. SĐ, rođenog **.**.1887. (list 198 do 200 spisa) utvrđeno, da je vođen ostavinski postupak, te a je njegovim nasljednikom proglašena njegova supruga ČĐ. H (njegova djeca UĐ i HĐ nisu prihvatili nasljedstvo). Iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-202/83 od 5. siječnja 1984. iza pok. UĐ N pok. MĐ ud. H (list 202 do 203 spisa) utvrđeno je, da su istu naslijedili njeni sinovi UĐ MĐ pok. H i UĐ HĐ pok. H. Pregledom rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-52/93 od 6. svibnja 1993. iza pok. MĐ pok. Ć (list 204 i 205 spisa) utvrđeno je, da su njegovim nasljednicima proglašeni OĐ, supruga ostavitelja i NĐ, kći ostavitelja. Rješenjem poslovni broj O-52/93 od 10. travnja 2000. (list 206 i 207 spisa) ispravljeno je rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-52/93 od 6. svibnja 1993. u cijelom tekstu imena ostaviteljevog oca, tako da umjesto "pok. Ć" ima pisati "pok. H".

29. Pregledom prijepisa Posjedovnog lista br. 241 za KO [katastarska općina] (list 10 i 11 spisa) utvrđeno je, da je kao posjednik nekretnine označene kao 3528/1 "Maslarde" bio evidentiran PĐ pok. SĐ, za kojega tužitelji navode da je bio otac HĐ i MĐ, pravnih prednika ovdašnjih tužitelja.

30. Pregledom dopisa DGU Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska u svezi povijesti promjena na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] od revizije katastra do danas (list 30 spisa) utvrđeno je, da je čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 7128 m2 od revizije katastra pedesetih godina prošlog stoljeća, bila upisana na ime ĆL pok. MĐ, EĐN, PĐ, HL pok. MĐ, PĐ pok. SĐ, SĐ pok. I, RĐ, NL pok. H, MĐ pok. Ć, IĐN, NĐN i EL "Alač". Dakle, kao posjednici su bili evidentirani isključivo Šošići, osobe koje su navedene kao raniji obrađivači.

31. Neposrednim očevidom na licu mjesta u [adresa], ovaj sud je utvrdio, da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], na predjelu [adresa]. U naravi se sastoji od dva dijela, na gornjem dijelu se nalaze masline, a donjem masline i borovina.

32. Pregledom Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Perice Puljića, dipl.ing. geod. Od 21.lipnja 2017.g. (list 66-69 spisa) utvrđeno je, da je prva nekretnina prikazana slovima A-B-C-D-A, površine 106 m2, dio č. zem. [katastarska čestica], a drugi dio prikazan je slovima E-F-J-K-L-M-E površine 289 m2.

33. Tužitelji nisu imali primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka, te su sukladno navedenom precizirali tužbeni zahtjev u podnesku od 21. kolovoza 2017. godine, na način kako glasi u izreci ove presude.

34. Tuženik nije imao primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka.

35. Saslušani svjedok FĐ, inače sin tužiteljice ad.1/ ĆĐ, u svom iskazu je naveo, da je ova nekretnina od davnina u posjedu njegove obitelji, te da mu je poznato da su još 1931. godine nekoliko obitelji, odnosno četiri obitelji ĆĐ i jedna S, dobili ovu zemlju temeljem agrarne reforme kao obrađivači, a bivšim vlasnicima Maslardama su davali prihode. Tuženik je od bivših vlasnika kupio ovu zemlju prema vrlo niskim cijenama. Ovo mu je sve poznato jer je te papire vidio kod svoje majke, a isto tako to je općepoznato u [adresa]. Čak i prije 1931. godine tih pet obitelji je držalo ovu zemlju u posjedu i obrađivali su je. RĐ je bio stric od njegovog djeda GĐN i on je kao najstariji podnio zahtjev da im se ta zemlja dodijeli nakon skoro 100 godina obrađivanja. Na ovoj zemlji su se mijenjale kulture, ranije je bila loza, pa višnje, kasnije su na tom jednom dijelu ostale masline, koju oni i danas obrađuju, a na jednom dijelu je više borovine i tlo je neplodno, pa se na tom dijelu masline više ne obrađuju. Nikada nije vidio obitelj JĐ ili JĐ na toj zemlji, pa niti u [adresa]. Ova zemlja se sastoji od dva komada iste čestice i vidljive su granice. Tuženik ŽĐ ima kuću koja je sagrađena prije 30- ak godina i nalazi se nekih 50 metara ispred ove zemlje, pa je tako on sasvim sigurno bio upoznat da je i ova zemlja njihovo vlasništvo. Kada se širio put sa sjeverne strane ove zemlje, krajem 80-ih godina, njegov otac i stric, kao i sad pok. SĐ, dali su dio ove zemlje za proširenje tog puta.

36. Saslušana svjedokinja ĐĐ pok. PĐ pok. EL, rođena 1931. godine, u svom iskazu je navela, da se ona 1957.g. udala za RĐ. Njegov otac se zvao SĐ, a otac SĐ se zvao RĐ pok. Ć. Već tada je dolazila raditi na ovu zemlju, kopala je, brala višnje, masline, kao što je to radio njen suprug i njegova obitelj ranije, a zemlja se nalazi na dijelu koji se zove [adresa]. Oni su taj njihov dio prodali IL prije 13 godina. Navela je, da je ona i djevojačkog prezimena RĐ, da je tu rođena i da nikada nitko nije nikome osporavao to vlasništvo, niti je vidjela nekog drugog da bi dolazio i tražio tu zemlju. SĐ i RĐ pok. Ć su bili braća.

37. Svjedokinja AĐ, kći pok. SĐ, rođena RĐ, u svom iskazu je u bitnom navela, da je njen otac sad pok. SĐ imao na ovom dijelu zemlju koja se nalazi istočno od ovog manjeg dijela, kojega tužitelji tužbom traže, i oni su taj dio, odnosno njen brat GL prodali nekom J. Ovaj drugi dio, duži, je mijenjan na način, da je pola tog dijela njen otac SĐ dao HĐ – suprugu tužiteljice ĆĐ i MĐ – ocu tužitelja NĐ, EĐ i ZĐ, a oni su njemu dali dio na kojem je izgrađena kuća. Tu su bile višnje, kopalo se i radilo i oni su sve to održavali, sada su masline, a u jedom dijelu su i one zapuštene. Zna da je to njen otac naslijedio od svog oca i da su to oni stjecali na temelju nasljeđivanja. Nikada nitko od trećih osoba nije dolazio niti polagao pravo vlasništva na toj zemlji. Njen otac je zamjenu ove zemlje o kojoj je naprijed govorila, izvršio 1981. ili 1982. godine. Nikada nije vidjela nekoga od obitelji JĐ i JĐ da bi dolazio na tu zemlju. Cijela [adresa] znaju čija je ovo zemlja, da je to zemlja od ZĐ. Njen otac SĐ, MĐ i HĐ su prvi rođaci – od dva brata djeca. Pok. ZL. SĐ i njen djed pok. I su dva brata. Ova svjedokinja je dodatno saslušana u ponovljenom postupku (ročište 17. lipnja 2024.), te je dodatno izjavila da je njen djed I poginuo 1914., a njegov brat Ć je preuzeo skrb nad njenim ocem, bratom mu i sestrom. Oni su bili obrađivači ove zemlje. D su naslijedili njegovi sinovi MĐ i HĐ, MĐ su naslijedili NĐ, ZĐ i EĐ, a supruga OĐ je umrla. HĐ su naslijedili FĐ i njegova sestra F i supruga ĆĐ.

38. Stranke nisu imale primjedbi na iskaze svjedoka.

39. Saslušane su i stranke i to tužitelji ad.3/ EĐ i ad.4/ ZĐ u prvotnom postupku pod poslovnim brojem P-1430/2019, a potom u ponovljenom postupku i tužiteljica pod 1/ ĆĐ, tužiteljica pod 2/ NĐ, te tuženik ŽĐ.

40. EĐ i ZĐ suglasno su izjavili, ono što su već naveli u tužbi i tijekom postupka, te dodatno da je prijavu Kotarskom sudu u Makarskoj potpisao RĐ, koji je bio rod svim ostalim prijaviteljima, među kojima i njihov djed GĐN. Time je razriješen taj težački odnos i njihovi prednici su u posjedu ove zemlje od 1931. godine. Naveo je, da se sada na ovoj zemlji obrađuju samo masline, a na dijelu na kojem je borovina su ranije bile masline i višnje. Nisu nikada provjeravali ZK stanje ovih nekretnina, jer su u ostavinskim postupcima iza smrti svojih prednika rješavali onu zemlju koja im je bila prioritetna, na kojima je kuća i sl. Tuženik nikada nije stupio u posjed ove zemlje, nije ni mogao , jer oni tamo obrađuju masline. Tuženik je kupio ovu zemlju od ne vlasnika po vrlo niskoj cijeni. Na ovom dijelu koji je označen slovima A-B-C-D-A je jedno četiri do pet stabala maslina, koje se obrađuju, a na drugom dijelu koji je označen slovima E-F-J-K-L-E su na početku dva stabla zapuštenih maslina, a ostalo je borovina, tim dijelom prolaze. Znaju se i granice tih dijelova. Općepoznata činjenica u [adresa] je, da je obiteljima JĐ i JĐ agrarnom reformom prestalo pravo vlasništva na toj zemlji i da su tu zemlju u vlasništvo stekli obrađivači.

41. Tužiteljica pod 1/ ĆĐ je izjavila da se za svog supruga HĐ udala 1960. i tada je došla u ovu obitelj, pa joj je poznato od tada da je ova zemlja već bila obrađivana i da ju je obrađivao njen svekar PĐ pok. SĐ, koji je tada bio živ. Radile su se masline, ispod maslina povrće, bob, kupus, fažol. Kada njen svekar više nije mogao obrađivati tu zemlju, obrađivali isu je njen suprug i njegov brat MĐ. Tužiteljica pod 1/ ĆĐ, inače rođena 1936., u svom iskazu je u bitnom navela, da je poznavala tuženikove roditelje, te da su oni živi da bi potvrdili da je to njihovo, a ne tuženikovo. Čula je za prezime JĐ, ali tu obitelj nije poznavala, niti su oni tu dolazili. Nitko nije nikada dolazio na ovo zemljište i protivio im se kada su oni to držali niti im je itko ikada rekao da to nije njihovo. Izjavila je da ne zna jesu li prije podnošenja tužbe provjeravali stanje u sudu i zemljišnim knjigama, da su MĐ i HĐ naslijedili ovu zemlju od svog oca Ć, a on od svog oca SĐ. Na pitanja punomoćnika tuženika nalazi li se ova zemlja u rješenjima o nasljeđivanju iza pok. Ć, iza pok. ŠL ud. ZL, ili pak u ostavini iza MĐ i HĐ, tužiteljica je odgovorila da se nalazila uvijek ova zemlja u njihovoj ostavini, te da joj nije poznato je li MĐ pok. Ć tužio obitelj JĐ zbog ove ili neke druge zemlje. Isto tako da MĐ i HĐ nisu prodavali nikada svoju zemlju, jer su živjeli na toj zemlji.

42. Tužiteljica pod 2/ NĐ, kći pok. MĐ, istaknula je u svom iskazu da, obzirom da je rođena 1951., manje poznaje stanje predmetne nekretnine iz osobnih i neposrednih saznanja, te da je o tome više vodio računa i imao podataka njen brat ZĐ (prednik tužitelja pod 4/, 5/ i 6/). Istaknula je da cijeli život živi u [adresa] i da je ključ za stjecanje vlasništva ove zemlje bila upravo agrarna reforma kojom se vlasništvo te zemlje prebacilo na ljude koji su obrađivali tu zemlju, a među kojima je bio i njen djed PĐ, a vjerojatno i ranije njegov djed koji se isto tako zvao PĐ. Radi se o dva komada zemlje koja su se obrađivala dogovorom između njenog oca MĐ i strica HĐ. Na tu zemlju nitko nikada od obitelji JĐ nije dolazio. Istaknula je da joj je poznato da tuženik ŽĐ ima kuću u blizini ove nekretnine u [adresa] i da je upravo zemlju na kojoj je sagradio tu kuću, kupio od jednog od ŽĐ koji su obrađivali svu ovu tzv. Maslardinu zemlju i to od PĐ zvani LL.

43. Tuženik ŽĐ sin pok. Ć u svom iskazu je u bitnom naveo, da je prije Domovinskog rata kupio jednu zemlju u [adresa] u [adresa] od ZĐN, koji mu je pokazao jedan dokument iz vremena kralja Đ i napravili su ugovor jer mu je on rekao da je vlasnik. Kada je nakon toga išao sređivati zemljišnoknjižno stanje, pokazao je taj dokument odvjetniku i on mu je rekao da taj LL nije vlasnik nego da su vlasnici Maslarde. Vidio je u zemljišnim knjigama da su JĐ upisani kao vlasnici i da je bila zabilježba da su se A htjeli upisati, ali nisu uspjeli. To je pokazao odvjetniku obitelji JĐ koji ga je uvjerio da su Maslarde stvarni vlasnici zemlje. Tako je morao Maslardama još jednom platiti ovu zemlju koju je već platio ŠĐN i tada su mu Maslarde ponudile i ovu zemlju koja je predmet postupka. Bili su i na terenu i granice mu je pokazao odvjetnik, bio je i geometar, većinom se radilo o šumi. Na pitanje tužitelja zašto je, osim kupoprodajnog ugovora s Maslardama, istovremeno zaključio i sporazum od 15. svibnja 2007. prema kojem se oni obvezuju da će mu vratiti novac ako se utvrdi da treće osobe u sudskom postupku pravomoćno dokažu svoje vlasništvo, tuženik je rekao da je to zato što je već jedanput bio prevaren od strane ZĐN, pa da se osigura. Ne zna tko je bio u posjedu ove zemlje koju je kupio od ŽL. Rekao je i da nije imao saznanja da je obitelj OL razvlaštena od svojih nekretnina u [adresa].

44. Tuženik je prigovorio iskazima saslušanih tužitelja, te ponovno istaknuo nepoštenje posjeda tužitelja navodeći pritom, da je potrebno izvršiti uvid u spise ovog suda pod poslovnim brojem P-1234/2023 i P-505/2023.

45. Sud je pribavio navedene parnične spise koji se nalaze u radu kod ovog suda. Pregledom spisa pod posl.br. P-1234/2023 utvrđeno je, da se radi o tužbi tužitelja DĐ protiv tuženika ŽĐ, radi utvrđenja prava vlasništva dijela kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 307 m2 prikazanoj na skici lica mjesta. U tom postupku se tuženik ŽĐ usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu. U tom postupku su stranke dostavile određene isprave, odnosno dokumentaciju. U svrhu analiziranja iskaza tužitelja s ročišta od 22. siječnja 2025. sud je prihvatio prijedlog tuženika da se navedena dokumentacija pregleda. Kako je utvrđeno da je u tom postupku tužitelj DĐ dostavio kupoprodajni ugovor zaključen 27. siječnja 1982. između UĐ, ML, ML V ud. NĐN, PL. D kao prodavatelja, i LĐN kao kupca. Razvidno je da je jedan od prodavatelja UĐ pok. D. Međutim, tužitelji su istaknuli kako je on potpuno druga osoba u odnosu na pravne prednike tužitelja u ovoj parnici, a što bi bilo razvidno i iz činjenice da kao ugovaratelj na strani prodavatelja nije naveden i HĐ. D (brat MĐ), već je naveden SL pok. D. Dakle, tuženik nije dokazao da bi se radilo o pravnom predniku tužitelja, da bi isti prodavali zemlju na predjelu [adresa], pa da bi u tom dijelu bili neistiniti iskazi tužitelja. Isto tako pregledom odgovora tuženika ŽĐN pok. ŽĐN na tužbu u predmetu posl.br. P-32/93 povodom tužbe tužitelja OĐN iz [adresa], zastupanog po punomoćniku MĐN iz [adresa], nije utvrđeno da bi tužitelj u toj parnici bio pravni prednik ovdašnjih tužitelja, tim više što ga je zastupao JL, za što su tužitelji naveli da se prema njihovim saznanjima radi upravo o tuženiku iz ove parnice, koji je bio zastupan po njegovom bratu JL, s obzirom da je u predmetno vrijeme boravio u [adresa], što je iskazao i sami tuženik.

46. Županijski sud u rješenju Gž-519/2019 od 20. listopada 2021. između ostalog je istaknuo, da valja utvrditi spornu činjenicu među strankama u odnosu na to da su tužitelji sljednici PĐ pok. SĐ. Iz naprijed navedenih dokaza utvrđeno je, da su tužitelji ovu činjenicu dokazali, jer je utvrđeno da je PĐ pok. SĐ, rođen **.**.1887., a umro **.**.1965., pravog imena ĆĐN. Nakon njegove smrti proveden je ostavinski postupak pod posl.br. O-175/65 i doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim je njegovom nasljednicom proglašena supruga ĆĐN ČĐ ud. Ilije. Nakon smrti ČĐ ud. ZL proveden je ostavinski postupak pod posl.br. O-202/83 i doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim su njenim nasljednicima proglašeni sinovi: ČĐ MĐ pok. ZL i ČĐ HĐ pok. ZL. MĐ pok. H umro je 19. siječnja 1993. i njegovim nasljednicima prema rješenju o nasljeđivanju posl.br. O-52/93 proglašeni su NĐ (ovdje tužiteljica pod 2/) i OĐ. OĐ je umrla **.**.2017., a njenim nasljednicima su proglašeni ZĐ, EĐ i NĐ. ZĐ je umro **.**.2021., a njegovim nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju posl.br. O- 7662/2021 od 3. studenog 2021., njegovim nasljednicima su proglašeni IĐ, GĐ i ŠĐ (ovdje tužitelji pod 4/, 5/ i 6/).

47 . Sukladno članku 388. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje u tekstu ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

48. Na temelju pravnog pravila paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a, koja pravila su se ranije primjenjivala temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list SFRJ" broj 86/1946), odnosno koja pravila se danas primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.godine ("Narodne novine" br. 73/91), za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile su potrebne slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno Zakonom (30 ili 40 godina). Osim toga, i prema odredbi članka 23. st.4. ranijeg važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91, 9/92 i 77/92, dalje u tekstu: ZOVO koji zakon je stupio na snagu 1. rujna 1980.) savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva protekom 20 godina.

49. Odredbom članka 123. st.1. ZV propisano je, da stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika , ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine, premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti. Stavkom 2. istog članka propisano je, da se brisanje upisa iz stavka 1. ovoga članka može zahtijevati zbog neistinitosti (nevaljanosti) prednikova upisa tužbom za brisanje dok ne proteknu tri godine od kad je bio zatražen prednikov upis; ali onaj tko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obaviješten, može zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za žalbu zatražio zabilježbu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu, podnio tužbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u zemljišnu knjigu.

50. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđeno je, kako su tužitelji dokazali pravni slijed od prijavitelja, odnosno podnositelja prijave PĐ pok. SĐ, kao i da je ova nekretnina pripala u vlasništvo sad pok. PĐ pok. SĐ kao težaka, a koja nekretnina je dijelom maslinik dijelom borovina, vidljivo definirana međama (kamenim podzidom, kameno-betonskim zidom, kamenim međašnim znakovima).

51. Tuženik je upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine temeljem pravomoćne presude posl.br. P-52/2011 od 26. travnja 2011. (list 31 spisa). Iz provedenih dokaza je utvrđeno da je tuženik zemljište kupio 2007. od obitelji ŽĐN. Tuženik je sa zemljišnoknjižnim vlasnicima sklopio sporazum 15. svibnja 2007.

52. U smislu odredbi članka 122. st.1. ZV, zakon pruža pravnu zaštitu stjecatelju koji je postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu, ako isti nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvan knjižnog stanja, kao i da se nedostatak dobre vjere može prigovoriti nekome samo iz razloga što nije istraživao izvan knjižno stanje. Dakle, zaštitu svog povjerenja u zemljišne knjige može uživati isključivo onaj tko je prigodom stjecanja prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Dobra vjera je ne skrivljeno neznanje da se izvan knjižno stanje razlikuje od zemljišnoknjižnog. Pri tom valja reći da je stjecatelj postupao u dobroj vjeri ako ni u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je stavio prijedlog za upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnim knjigama nije potpuno ili da je različito od izvan knjižnog stanja.

53. Međutim, stjecatelj nije postupao u dobroj vjeri, pa njegovo povjerenje u zemljišne knjige ne uživa zaštitu, ako je isti makar i u jednom od ta dva trenutka znao da je izvan knjižno stanje drugačije od zemljišnoknjižnog ili ako je isti, da nije postupao nemarno s obzirom na okolnosti, morao posumnjati da postoji ta razlika.

54. U sporazumu od 15. svibnja 2007., kojega je tuženik zaključio sa osobama koje su bile upisane u zemljišnim knjigama (DL iz [adresa] i dr.) sudionici ugovaraju odredbu prema kojoj dolazi do raskida sporazuma ukoliko treće osobe u sudskom postupku pravomoćno dokažu svoje vlasništvo. Iz svih navedenih okolnosti tuženik je mogao znati i imao je dovoljno razloga posumnjati kako nekretnina koju je kupio nije vlasništvo osoba koje su mu je prodale, a što je uostalom i spomenuto kao mogućnost u navedenom sporazumu. Iako je tuženik u svom iskazu izjavio da mu je uglavak navedenog sporazuma u kojemu se ŽĐN obvezuju da će mu vratiti novac ako treće osobe u sudskom postupku pravomoćno dokažu svoje vlasništvo, bio osiguranje jer je već jedan put bio prevaren od strane ZĐN, po mišljenju ovog suda, nije logično da bi ta odredba bila ugovorena iz tog razloga, budući da su u članku 1. sporazuma sudionici izričito naveli kako su navedene nekretnine upisane na imenu sudionika sporazuma, odnosno na imenu njihovih označenih pravnih prednika.

55. Tuženik tijekom postupka ukazuje i na prijedlog za ponavljanje pravomoćno dovršenog postupka pod posl.br. P-505/2023. U tom postupku koji se vodio pred istim ovim sudom povodom tužbe tužiteljice FL protiv tuženika ŽĐ radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, donesena je presuda pod posl.br. P-505/2023 od 28. veljače 2024. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž- 255/2024 od 28. veljače 2024. Tuženik se poziva na prijedlog za ponavljanje pravomoćno završenog postupka i na dokumentaciju koja je priložena tom prijedlogu. Međutim, takvi navodi nisu odlučni u ovom postupku jer se radi o predmetu koji je pravomoćno dovršen, a dostavljene isprave se ne odnose na stranke iz ovog postupka, niti na nekretninu koja je predmet ovog postupka.

56. S obzirom na rezultate dokaznog postupka ovaj sud je zaključio kako je predmetna nekretnina obrađivana, te je postojao agrarni odnos koji je razriješen primjenom Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa. Tuženik je znao da je ta nekretnina bila "oduzeta" osobama koje su bile upisane kao knjižni vlasnici i od kojih osoba, odnosno njihovih pravnih sljednika ju je i stekao. Tuženik se u ovom postupka spram tužitelja ne može pozivati na to da bi stekao nekretninu s povjerenjem u zemljišnu knjigu i u dobroj vjeri. S druge pak strane tužitelji i njihovi pravni prednici su predmetnu nekretninu zaista i posjedovali. Prednici tužitelja su bili upisani kao posjednici predmetne nekretnine u katastru od revizije katastra 50-ih godina prošlog stoljeća. Upis korištenja predmetne nekretnine u katastru u korist pravnih prednika tužitelja i ostalih osoba koje su navedene kao raniji obrađivači i njihovi nasljednici, valja promatrati u kontekstu stjecanja prava vlasništva tužitelja po drugoj pravnoj osnovi, primjenom Zakona o ukidanju agrarnih odnosa, a potom na temelju dosjedanja. U svakom slučaju posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Tuženik nije dokazao da posjed tužitelja nije bio pošten. Stoga je zaključak ovog suda, kako su tužitelji dokazali stjecanje prava vlasništva, dokazali su i stjecanje prava vlasništva od strane njihovih prednika, koji su predmetnu nekretninu zaista i posjedovali, a nakon njih su vlasništvo predmetne nekretnine stekli i sami tužitelji, temeljem navedenog zakona i nasljeđivanjem. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci ove presude.

57. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i članka 155. st. 1. i 2. ZPP, kao i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023. , dalje u tekstu Tarife).

57.1. Tužiteljima je valjalo priznati: za sastavljanje tužbe od 30. lipnja 2016. 500 bodova temeljem Tbr.7. t.1. Tarife, za zastupanje na ročištima 24. listopada 2016., 6. prosinca 2016., 9. svibnja 2017., 21. kolovoza 2017., 18. lipnja 2018., 18. listopada 2018., 7. ožujka 2019., 20. studenog 2023.,17. lipnja 2024., 12. srpnja 2024., 22. siječnja 2025. i 3. ožujka 2025., svako po 500 bodova, temeljem Tbr.9. t.1. Tarife, za zastupanje na ročištu 30. kolovoza 2018., 23. siječnja 2019., 18. siječnja 2024. i 21. veljače 2024., svako po 50 bodova, temeljem Tbr.9. t.5. Tarife, za sastavljanje podneska od 21. kolovoza 2017. i 5. prosinca 2023. svako po 500 bodova, temeljem Tbr.8. t.1. Tarife, te za sastavljanje žalbe od 19. siječnja 2018. - 250 bodova, temeljem Tbr.10. t.5 Tarife, dakle ukupno 7.950 bodova, što s obzirom na vrijednost boda (2,00 eura) daje iznos od 15.900 eura. Nadalje, ovaj iznos je valjalo uvećati za zastupanje više osoba temeljem Tbr.40. Tarife, za iznos od 1.590 eura, zatim na ime troškova očevida i vještačenja za iznos od 464,53 eura, te na ime troškova sudske pristojbe tužbe 663,61 euro, što daje sveukupan iznos od 18.618,14 eura.

58. Stoga je odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

U Makarskoj 10. travnja 2025.

SUTKINJA

Marijana Visković

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a).

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na koje se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP- a).

DNA:

1. pun. tužitelja LĐ, odvjetniku u [adresa],

2. pun. tuženika Hrvoju Geli, odvjetniku u Vinkovcima,

3. u spis.

Po pravomoćnosti: Porezna uprava Split, Ispostava Makarska.