Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kž-106/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Miroslava Rošca, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. ĐČ, opt. ABC i opt. ĆČ, zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i opt. ABC, podnesenim protiv presude Općinskog suda u Splitu od 7. veljače 2025., poslovni broj K-62/2025-7, u javnoj sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2025., u nazočnosti opt. ABC i branitelja Marina Radića, odvjetnika iz Splita, te braniteljice opt. ĆČ odvjetnice Carmen Ivančević Marinković iz Splita,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I/ Povodom žalbe državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na opt. ĐČ i opt. ĆČ, za kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11, te se predmet u tome dijelu upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II/ Odbijaju se žalba opt. ABC i žalba državnog odvjetnika u dijelu u kojem se žali u odnosu na opt. ABC, kao neosnovane, te se u tome dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

III/ Žalba državnog odvjetnika u dijelu u kojem se žali u odnosu na opt. ĐČ i opt. ĆČ je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu proglašene su krivima opt. ĐČ, opt. ABC i opt. ĆČ, zbog kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. KZ/11, te su na temelju tog zakonskog propisa osuđene, svaka od optuženica, na kaznu zatvora u trajanju od po 1 (jedne) godine, u koje kazne se optuženicama na temelju čl. 54. KZ/11 uračunava vrijeme lišenja slobode i istražnog zatvora od 5. prosinca 2024., pa nadalje.

1.1. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 1. i 2. t. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08) opt. ĐČ, opt. ABC i opt. ĆČ dužne su naknaditi troškove kaznenog postupka u iznosu od 400,00 eura, svaka, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kazni u odnosu na opt. ĐČ, opt. ĐČK i opt. ĆČ, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženice osudi na kaznu zatvora u primjerenom trajanju.

2.1. Protiv te presude žali se opt. ABC po branitelju Vinku Gulišiji, odvjetniku iz Splita, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženici izrekne uvjetna osuda. Stavljen je prijedlog da se obavijeste o sjednici vijeća.

3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnijela je opt. ĐČ po branitelju Toniju Marinkoviću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Ivančević, Marinković & partneri d.o.o. u Splitu, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

3.1. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnijela je opt. ĆČ po braniteljici Carmen Ivančević Marinkoviću, odvjetnici u odvjetničkom društvu Ivančević, Marinković & partneri d.o.o. u Splitu, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije i potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

5. O javnoj sjednici vijeća drugostupanjskog suda obaviješteni su državni odvjetnik, opt. ABC i branitelj optuženice Vinko Gulišija, odvjetnik iz Splita.

5.1. Na sjednicu vijeća nije pristupio obaviješteni državni odvjetnik, te je shodno čl. 475. st. 3. ZKP/08 sjednica vijeća održana u odsutnosti obaviještenog državnog odvjetnika.

5.2. Na javnu sjednicu vijeća drugostupanjskog suda je pristupila braniteljica opt. ĆČ odvjetnica Carmen Ivančević Marinković iz Splita, koja u odgovoru na žalbu nije zahtijevala da ju se obavijesti o javnoj sjednici vijeća drugostupanjskog suda. Dopušteno je braniteljici da bude nazočna na javnoj sjednici vijeća.

5.3. Javna sjednica vijeća drugostupanjskog suda je započela izlaganjem žalbe državnog odvjetnika koju je izložio sudac izvjestitelj.

5.4. Nakon toga, žalbu opt. ABC podnesenu po branitelju Vinku Gulišiji, odvjetniku iz Splita, izložio je odvjetnik Marin Radić, te je izjavio da ostaje kod žalbenih navoda i predložio da se pobijana presuda preinači i optuženici izrekne uvjetna osuda.

5.5. Nakon toga, odgovor na žalbu državnog odvjetnika koji je podnijela opt. ĐČ po branitelju Toniju Marinkoviću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Ivančić, Marinković & partneri d.o.o. u Splitu, izložio je sudac izvjestitelj.

5.6. Nakon toga, odgovor na žalbu državnog odvjetnika koji je podnijela opt. ĆČ po braniteljici Carmen Ivančević Marinković, odvjetnici u odvjetničkom društvu Ivančić, Marinković & partneri d.o.o. u Splitu, izložila je odvjetnica Carmen Ivančević Marinković koja je izjavila da ostaje kod svih navoda iz odgovora na žalbu te je predložila da se odbije žalba državnog odvjetnika i potvrdi prvostupanjska presuda.

6. Žalba opt. ABC nije osnovana, a žalba državnog odvjetnika dijelom nije osnovana, a dijelom je bespredmetna.

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u povodu žalbe državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti shodno čl. 476. st. st. 1. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjska presuda u dijelu u kojem su opt. ĐČ i opt. ĆČ proglašene krivima zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11, te na temelju tog zakonskog propisa osuđene, svaka, na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, donijeta uz bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 486. st. 1. t. 11. ZKP/08 jer prvostupanjska presuda nema valjanih razloga o odlučnim činjenicama o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne. To zbog toga što je prvostupanjski sud u obrazloženju naveo krajnje sumarne razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne u odnosu na opt. ĐČ i opt. ĆČ (od olakotnog priznanje počinjenja kaznenog djela, izraženo kajanje, te za opt. ĐČ da je majka maloljetnog djeteta i "njezino zdravstveno stanje", a od otegotnog dosadašnju osuđivanost obje optuženice). Međutim, prvostupanjski sud u dokaznom postupku izveo dokaz "izvatkom Europola od 23. prosinca 2024.", za opt. ĐČ i opt. ĆČ ali taj dokaz nije valjano ocijenio, te "medicinsku dokumentaciju KBC Split" za opt. ĐČ ali niti taj dokaz nije valjano ocijenio. Naime, u obrazloženju se uopće ne navodi što je prvostupanjski sud od odlučnog utvrdio izvođenjem tih dokaza. Pored toga prvostupanjski sud nije ocijenio niti obiteljske i imovinske prilike opt. ĐČ i opt. ĆČ. Zbog toga prvostupanjska presuda ima takvih nedostataka da se nije mogla ispitati.

7.1. Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku u odnosu na opt. ĐČ i opt. ĆČ izvesti potrebne dokaze, koje će valjano ocijeniti, te nakon što utvrdi odlučne činjenice o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku koju će valjano obrazložiti. Pri tome se ukazuje prvostupanjskom sudu da državni odvjetnik žaleći se zbog odluke o kazni u odnosu na opt. ĐČ navodi da je optuženica do sada u sedam navrata pravomoćno osuđivana u Bosni i Hercegovini, te da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj K-262/2022 od 11. kolovoza 2022. (pravomoćna 29. kolovoza 2022.), pravomoćno osuđena zbog istog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11, na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz izricanje uvjetne osude s rokom provjeravanja u trajanju od tri godine, te sporednu novčanu kaznu. Iz ovog potonjeg bi proizlazilo da je opt. ĐČ kazneno djelo za koje je prvostupanjskom presudom proglašena krivom, obzirom da je to kazneno djelo počinjeno 5. prosinca 2024., počinila u vremenu provjeravanja iz naprijed navedene presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Stoga je bilo potrebno pribaviti spis predmeta Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj K-262/2022 radi izvođenja dokaza uvidom u taj spis predmeta jer pravomoćna presuda iz tog spisa predmeta može predstavljati odlučnu činjenicu za izbor vrste i mjere kazne. Žaleći se zbog odluke o kazni u odnosu na opt. ĆČ državni odvjetnik u žalbi navodi da je ta optuženica u dva navrata pravomoćno osuđivana u Bosni i Hercegovini, u oba navrata na kazne zatvora. Zbog naprijed navedenog prvostupanjski sud treba uvidom u izvatke iz kaznene evidencije Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo utvrditi zbog kojih su kaznenih djela ranije osuđivane opt. ĐČ i opt. ĆČ, kakve su im kazne izrečene, je li u međuvremenu za koje od tih kaznenih djela nastupila rehabilitacija, što je sve odlučno za izbor vrste i mjere kazne za obje optuženice.

7.2. Kraj takvog stanja stvari valjalo je povodom žalbe državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti, ukinuti prvostupanjsku presudu u odnosu na opt. ĐČ i opt. ĆČ, za kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11, i predmet u tome dijelu uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku (čl. 483. st. 1. ZKP/08), odluka pod I/ izreke, uslijed čega je žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kazni u odnosu na opt. ĐČ i opt. ĆČ postala bespredmetna, odluka pod III/ izreke.

8. Nisu osnovane žalba opt. ABC i žalba državnog odvjetnika u dijelu u kojem se žali zbog odluke o kazni u odnosu na opt. ABC. Državni odvjetnik žaleći se zbog odluke o kazni u odnosu na opt. ABC u žalbi navodi da izricanjem kazne zatvora u trajanju od jedne godine, što predstavlja posebni minimum kazne zatvora za kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11 za koje je optuženica proglašena krivom, nije primjerena te da se takvom kaznom neće postići svrha kažnjavanja. Pored toga državni odvjetnik navodi da je prvostupanjski sud trebao dati "veći značaj društvenoj opasnosti počinjenog kaznenog djela i način počinjenja ... jer je optuženica ... iz koristoljublja omogućila i pomogla 11 ilegalnih migranata nedozvoljeno kretati se i boraviti u [adresa]". Opt. ABC žaleći se po branitelju zbog odluke o kazni u žalbi navodi da je izrečena kazna zatvora za kazneno djelo "opisano u čl. 326. st. 2. u svezi st. 1. KZ-a pa je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine", izrečena kazna zatvora prestroga. Pri tome opt. ABC u žalbi po branitelju navodi da je prvostupanjski sud podcijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti, priznanje počinjenja kaznenog djela, izraženo kajanje, dosadašnju "nekažnjavanost" i doprinos optuženice ostvarenju kaznenog djela za koje je proglašena krivom.

8.1. Suprotno žalbenim navodima opt. ABC i državnog odvjetnika prvostupanjski sud je u odnosu na opt. ABC za kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11 za koje je proglašena krivom i pravilno utvrdio i pravilno vrednovao sve okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne. Od olakotnog priznanje počinjenja kaznenog djela, izraženo žaljenje i kajanje, te dosadašnju neosuđivanost opt. ABC. Otegotnih okolnosti u odnosu na opt. ABC prvostupanjski sud nije utvrdio. Kada se navedene okolnosti dovedu u vezu sa osobnim i obiteljskim prilikama opt. ABC, da je lošeg imovnog stanja i u invalidskoj mirovini, te da je kazneno djelo počinila s izravnom namjerom, kao najvišim stupnjem krivnje, ali i s okolnošću da je prilikom ostvarenja kaznenog djela iskazala naročitu upornost jer je iz Republike Slovenije, čiji je državljanin, došla u Republiku Hrvatsku u mjesto Vinjani Gornji, gdje je u osobno vozilo kojim je upravljala primila sedam ilegalnih migranata radi prevoženja iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju, ali je u mjestu Vinjani Donji zaustavljena po policijskim službenicima, koji su utvrdili da su ilegalni migranti državljani Republike Turske, koji su ilegalno ušli u Republiku Hrvatsku. Pravilnom ocjenom svih tih okolnosti prvostupanjski sud je pravilno opt. ABC za kazneno djelo protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. KZ/11 (opt. ABC u žalbi po branitelju pogrešno navodi iz čl. 326. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11), za koje je optuženica proglašena krivom, na temelju tog zakonskog propisa osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, u koju je na temelju čl. 54. KZ/11 optuženici uračunao vrijeme lišenja slobode i istražnog zatvora od 5. prosinca 2024. pa nadalje. Takva kazna zatvora predstavlja posebni zakonski minimum za kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11 jer je za to kazneno djelo propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina. Pri tome je za ukazati da kod izricanja kazne za kazneno djelo iz čl. 326. KZ/11 valja voditi računa o opće poznatoj činjenici znatnog porasta broja počinjenja tog kaznenog djela, ali i činjenicu da počinitelji tog kaznenog djela, kojega čine iz koristoljublja, u suštini iskorištavaju i socijalno ekonomske prilike koje navode ilegalne migrante da protuzakonito ulaze na teritorij Republike Hrvatske, druge države članice Europske unije ili potpisnice Šengenskog sporazuma.

8.2. I prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda, navedenom kaznom zatvora, u odnosu na opt. ABC, ostvarit će se svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženici da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11).

9. Slijedom navedenog, žalba opt. ABC i žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kazni u odnosu na opt. ABC, nisu osnovane, a ovaj drugostupanjski sud u tome dijelu nije utvrdio neku od povreda zakona iz čl. 476. st. 1. ZKP/08 na koje pazi po službenoj dužnosti, tako da je žalbe valjalo odbiti i u tome dijelu potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 482. ZKP/08), odluka pod II/ izreke.

Osijek, 10. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Damir Krahulec