Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-354/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u pravnoj stvari tužitelja DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog ureda Luka Mrkić, odvjetnicima u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koja je zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravno odjelu, radi ispravka pogrešnog zk upisa i utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1681/2023-5 od 15. rujna 2023., 10. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1681/2023-5 od 15. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbacio tužbu u predmetnoj pravnoj stvari.
2. Protiv citiranog rješenja žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje kakve bitne povrede parničnog postupka, na koje pazi po službenoj dužnosti, učinjene od strane prvostupanjskog suda.
5. Rješenje prvostupanjskog suda kojim je odbačena tužba je pravilno, međutim, u odnosu na odbačaj tužbe s glavnim tužbenim zahtjevom iz drugih razloga.
6. Svojom tužbom tužitelj je postavio glavni tužbeni zahtjev koji traži da se utvrdi da je uknjižba prava vlasništva u korist tuženice Republike Hrvatske na temelju Rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-3445/2011/596 pravno nevaljana, te da se naloži brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi tog rješenja i uspostavi novo zemljišnoknjižno stanje, tako da se briše pravo vlasništva s imena tuženice na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz istovremeni upis prava vlasništva u njegovu korist. Nadalje je tužitelj kumulirao eventualni tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva, koji predlaže prihvatiti ukoliko sud utvrdi da prethodno postavljeni tužbeni zahtjev radi ispravka nije osnovan, i to na način da se utvrdi da je tužitelj stekao vlasništvo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj na temelju pravomoćne presude izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava s imena tužene.
6.1. U činjenični navodima svoje tužbe tužitelj je naveo kako je protiv izvršene uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u postupku obnove zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] podnio prigovor koji se pred sudom vodi pod poslovnim brojem Z-24030/20, dakle o kojem još uvijek nije odlučeno.
7. U konkretnoj situaciji radi se o tužbi protiv tuženice Republike Hrvatske.
8. Prema odredbi članka 186.a stavka 1. ZPP-a, osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Prema odredbi čl. 186.a. st 6. ZPP-a propisano je da će sud odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, a sukladno stavku 7. istog članka propisano je da se odredbe prethodnih stavaka ovoga članka ne primjenjuju u slučajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu ili nekom drugom tijelu.
9. Dakle, navedenom odredbom je propisano da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, s time da navedena odredba ima i izuzetak od primjene instituta zahtjeva za mirno rješenje spora i to u slučajevima u kojim je posebnim zakonom propisan rok za podnošenje tužbe.
10. S obzirom na to da tužitelj i ne osporava da se prethodno nije obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje predmetnog spora, trebalo je primjenom članka 186.a. stavka 6. ZPP-a odbaciti tužbu.
11. Međutim, za ukazati da u konkretnom slučaju nema mjesta odbacivanju tužbe s glavnim tužbenim zahtjevom iz razloga navedenih u pobijanom rješenju.
11.1. Sukladno odredbi članka 186.a Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19. i 128/22., dalje: ZZK) kad se ispravni postupak otvori zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti, bez odgađanja objaviti javnim oglasom, između ostalog da je otvoren ispravni postupak glede otvorene zemljišne knjige, pa se sve osobe koje smatraju da bi trebalo u tu knjigu upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore postojećim upisima ili njihovu prvenstvenom redu u određenom roku (rok za ispravu) te da se, dok ne istekne oglasom određeni rok za prijave i prigovore ne smatra da su upisi u zemljišnu knjigu istiniti i potpuni.
11.2. U situaciji, kao ovoj, prema činjeničnom utvrđenju prvostupanjskog suda, tužitelj je podnio predmetnu tužbu prije završetka postupka obnove zemljišne knjige, odnosno prije nego je odlučeno o njegovom prigovoru. U takvoj procesnoj situaciji očito je da je tužitelj podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva prije donošenja odluke o njegovom prigovoru pa sama činjenica da tu tužbu podnio prije, ne znači da bi tužba tužitelja bila nedopuštena, odnosno da bi tužitelja vezalo rješenje doneseno u postupku obnove zemljišne knjige. Naime, tužitelj je u svrhu zaštite svog prava vlasništva podnio tužbu tijekom postupka obnove, što se mora smatrati da nije suglasan sa stanjem zemljišne knjige kakvo je utvrđeno u postupku obnove zemljišne knjige. Stoga u takvoj procesnoj situaciji propuštanje donošenja odluke o prigovoru nema utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva koji se temelji na identičnom činjeničnom stanju.
12. Međutim, druga je stvar što se tužitelj u takvoj situaciji nije obratio tuženici sukladno odredbi članka 186.a stavka 6. ZPP-a, a što je morao, zbog čega je pravilno odbačena tužba.
13. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz članka 154. stavak 1. u vezi članka 155. ZPP-a te relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne novine«, broj 138/23.) kada je naložio tužitelju da naknadi tuženici ukupan parnični trošak u iznosu od 199,08 eura.
14. Dakle, pravilnom primjenom odredaba ZPP-a u ovoj pravnoj stvari trebalo je odbaciti tužbu kod nesporne činjenice da se tužitelj prije podnošenja tužbe nije obratio tuženici Republici Hrvatskoj radi mirnog rješenja spora, pa je imajući u vidu navedeno, a na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, žalbu tužitelja trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, zbog čega je riješeno kao u izreci ove odluke.
Split, 10. travnja 2025.
S U T K I N J A
Sonja Meštrović
