Republika Hrvatska

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Pn-41/2024 -8

U  I M E R E P U B L I K E H R V A TS K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivici Grubišiću u pravnoj stvari tužitelja RE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku odvjetniku Marko Cvrković iz Vukovara, protiv tuženika Republika Hrvatska OIB: 52634238587, za Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 43664740219, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 17. ožujka 2025. u prisustvu punomoćnika parničnih stranaka, 10. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB 18683136487, da tužitelju RE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.080,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 24.07.2024.g., do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Ovršnog zakona.

II Odbija se tužitelj za preostali iznos od 1.220,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos, kao i zateznom kamatom od 24.02.2024. do 23.7.2024 na dosuđeni iznos.

III. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB 18683136487, da tužitelju RE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 678,17 eura.

Obrazloženje

1. Tužbom od 24. srpnja 2024. tužitelj zahtijeva od tuženika naknadu štete u iznosu od 2.300,00 eura na ime povrede prava osobnosti zbog neosnovanog lišenja slobode.

1.1. Tužitelji su prije pokretanja ovoga postupka podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora ODO Vukovar i Ministarstvu pravosuđa RH, s time da je Ministarstvo pravosuđa RH poslalo ponudu za sklapanje nagodbe u visini od 668,88 eura, odnosno iznos koji odgovara 20,00 eura za svaki dan neosnovanog lišenja slobode. S obzirom na neprimjereno niski ponuđeni iznos naknade štete, to tužitelj isti nije prihvatio.

Slijedom toga i podnosi ovu tužbu.

1.2. Tužitelj je lišen slobode na način da je uhićen dana 13.10.2023.g., te mu je određen istražni zatvor rješenjem Županijskog suda u Vukovaru posl. br. Kir-618/2023 od 14.10.2023.g., zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela iz čl. 139.st.3. KZ-a.

1.3. Postupak protiv tužitelja je okončan rješenjem posl. br. Kir-DO-128/2023 od 25.01.2024.g., kojim je odbačena kaznena prijava protiv okr. LE, ovdje tužitelja.

1.4. Dakle, tužitelj je neosnovano lišen slobode ukupno 23 dana. Na ime povrede prava osobnosti, tužitelj potražuje iznos od 2.300,00 eura, odnosno iznos od 100,00 eura za svaki dan neosnovanog lišenja slobode. Naime, tužitelj nema kriminalne prošlosti, nikada nije bio lišen slobode niti je bio u zatvoru. Vrijeme neosnovanog lišenja slobode proveo je u Zatvoru u Osijeku koja kaznena ustanova nema zadovoljavajući higijenski standard i prenapučena je s obzirom na svoje kapacitete. U samoj ustanovi u istim sobama su smještene osobe koje su optužene ili osuđene za teška kaznena djela, ovisnici o opijatima i alkoholu i psihički oboljele osobe. Navedeni uvjeti vrlo su lose djelovali na psihičko stanje podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva je dodatno bio u stresu jer nije viđao svoju djecu i jer je jedina zaposlena osoba u obitelji kao djelatna vojna osoba u Hrvatskoj vojsci. S obzirom na navedeno o rezultatu kaznenog postupka ovisilo je i njegovo daljnje zaposlenje u hrvatskoj vojsci. S druge strane kod prijatelja i rodbine, došlo je do informacije da je lišen slobode te je u srdini u kojoj živi etiketiran. Iz toga razloga prijatelji i rodbina su ga odbacili i ne žele nikakav kontakt s njim. Posljedično, ovakva situacija je na tužitelja djelovala na način da je postao anksiozan i depresivan, zbog čega rijetko izlazi iz kuće.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovan.

2.1. Tužitelj predmetnom tužbom potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.300,00 eura radi neosnovanog lišenja slobode iz razloga što je bio lišen slobode ukupno 23 dana na temelju rješenja Županijskog suda u Vukovaru broj:

Kir618/2023-3 od 14. listopada 2023., a rješenjem Županijskog suda u Vukovaru broj:

Kir-618/2023-11 od 30 listopada 2023. osumnjičenom LE, ovdje tužitelju, ukinut je istražni zatvor te je pušten na slobodu. Tuženik prvenstveno ističe da nema nikakve uzročno – posljedične veze između postupanja tijela javne vlasti, dakle tuženika i štete tužitelja jer su tijela javne vlasti u postupku, koji je prethodio ovom parničnom postupku, postupali isključivo na temelju prijave oštećene, supruge osumnjičenog, ovdje tužitelja za kazneno djelo prijetnje a na temelju čije prijave je tužitelju određen istražni zatvor. Dakle, da nije bilo prijave supruge osumnjičenog, ovdje tužitelja istom ne bi niti bio određen istražni zatvor iz čega proizlazi da je isključivo postupanjem bliske osobe tužitelja tužitelju nastala eventualna šteta, a ne postupanjem tijela javne vlasti, pa stoga nema niti odgovornosti Republike Hrvatske. Tim više jer je oštećena kao bliska osoba osumnjičenog ovdje tužitelja u daljnjem postupku istraživanja koristila blagodat ne svjedočenja te odbila ponoviti svoje navode iz kaznene prijave podnesene u policijskoj postaji.

2.2. Nadalje, u konkretnoj pravnoj stvari primjenjuju se odredbe glave XXX. Zakona o kaznenom postupku (NN, broj: 110/97, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 178/04, 115/06, dalje stari ZKP) koje propisuju postupak za naknadu štete i ostvarenje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba, a temeljem odredaba čl. 573. alineja 3. Zakon o kaznenom postupku (NN, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19). Članak 480. stavak 3. starog ZKP-a (glava XXX.) propisuje i slučajeve kada je isključeno pravo na naknadu štete, a o kojem slučaju je riječ u konkretnoj pravnoj stvari. Naime, navedeni čl. 480. st. 3. propisuje da je u slučaju iz toč. 1. st. 1. toga članka ("čl. 480 st. 1. Pravo na naknadu štete pripada i osobi: toč. 1. koja je bila u pritvoru, a nije došlo do pokretanja kaznenog postupka, ili je postupak obustavljen pravomoćnim rješenjem, ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, …") isključeno pravo na naknadu štete i ako su postojale okolnosti iz čl. 95. toga Zakona. Članak 95. toga Zakona propisuje: "St. 1. Redarstvene su vlasti ovlaštene uhititi osobu protiv koje izvršavaju dovedbeni nalog, te osobu protiv koje treba izvršiti rješenje o pritvoru. St. 2. Redarstvene su vlasti ovlaštene uhititi: toč. 1. Osobu zatečenu u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, toč. 2. Osobu za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, kad postoji neki od razloga za određivanje pritvora iz čl. 102. ovoga Zakona. Slijedom navedenog, proizlazi da tužitelj nema pravo na naknadu štete jer je isti uhićen na temelju prijave oštećene i na temelju čije prijave a po utvrđenju ispunjenja svih zakonom propisanih pretpostavki nadležni sud je protiv tužitelja odredio istražni zatvor, a u kojem slučaju je ostvarena pretpostavka iz čl. 480. st. 3. starog ZKP-a kada je isključeno pravo na naknadu štete.

2.3. Iz dokumentacije dostavljene uz tužbu, odnosno obrazloženja rješenja Županijskog suda u Vukovaru broj: Kir-618/2023-11 od 30. listopada 2023. i rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj: Kir-DO-128/2023-24 od 25. siječnja 2024., kojim je odbačena kaznena prijava protiv okrivljenog, ovdje tužitelja vidljivo je da je odbačena kaznena prijava protiv ovdje tužitelja iz razloga što je oštećenica koristila blagodat nesvjedočenja kao supruga osumnjičenog, ovdje tužitelja te nije svjedočila protiv osumnjičenog u tijeku postupka istraživanja kod Županijskog suda u Vukovaru, na koji način tijela državne vlasti a isključivo zbog postupanja oštećene, nisu mogla poduzimati daljnje pravne radnje protiv osumnjičenog, ovdje tužitelja.

2.4. Slijedom navedenoga vidljivo je da u konkretnoj pravnoj stvari nema nikakve uzročno posljedične veze u postupanjima državnih tijela i štete tužitelja, pa time nema ni odgovornosti Republike Hrvatske. Tuženik ističe da je isključivo ponašanjem oštećene u predmetnom kaznenom postupku, koja je prvo prijavila svog supruga za kazneno djelo prijetnje, ovdje tužitelja a zatim u tijeku postupka provođenja istraživanja koristila blagodat nesvjedočenja te odbila svjedočiti kod Županijskog suda u Vukovaru, odnosno nije ponovila svoje navode iznijete tijekom prijave u policijskoj postaji, a predmetno kazneno djelo je djelo za koje je potreban prijedlog oštećenika kao procesna pretpostavka za kazneni progon.

2.5. Nadalje pored toga što tuženik osporava osnov tužbenog zahtjeva, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva. Naime neosnovan je zahtjev tužitelja u odnosu na broj dana lišenja slobode jer isti u tužbi navodi da je bio lišen slobode ukupno 23 dana, dok iz dokaza priloženih uz tužbu proizlazi da je tužitelj bio lišen 18 dana (od 13. listopada 2023. do 30. listopada 2023.). Isto tako, neosnovan je iznos od 2.300,00 eura na ime naknade štete iz kojeg proizlazi da tužitelj potražuje naknadu od 100,00 eura po jednom danu lišenja slobode, dok iz dosadašnje sudske prakse proizlazi da su na ime naknade štete dosuđivani iznosi od 40,00 eura po danu (prije 300,00 kuna po danu). Pored svega navedenog neosnovan je tako previsoko postavljen iznos naknade štete jer tužitelj u tužbi samo paušalno navodi razloge (da nema kriminalne prošlosti, da nikada nije bio lišen slobode niti je bio u zatvoru, prouzročenje stresa) zbog koje mu je nastala šteta, a da pritom uz tužbu nije dostavio nikakve dokaze kojima potkrjepljuje navedene razloge. U odnosu na navode tužitelja kako je za vrijeme neosnovanog lišenja slobode proveo u Zatvoru u Osijeku pa nadalje opisuje uvjete smještaja u zatvoru, tuženik ističe da su ti navodi irelevantni i neosnovani jer je tužitelj podnio tužbu radi naknade neimovinske štete zbog neosnovanog lišenja slobode, a ne zbog uvjeta u zatvorskoj ustanovi koji je drugi osnov i zbog kojeg osnova tužitelj nije niti podnio zahtjev za mirno rješenje spora ovom državnom odvjetništvu niti nadležnom Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije .

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: zahtjev za naknadu štete odnosno očitovanje ministarstva na zahtjev za naknadu štete. i odgovor tužitelja, rješenje ODO broj Kir-DO-128/2023-24 od 25. siječnja 2024., rješenje ŽS u Vukovaru Kir-618/2023 -11 od 30.10.2023. rješenje ŽS u Vukovaru Kir-618/2023-3 od 14. listopada 2023., iskaz tužitelja.

4. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti zbog neosnovanog pritvaranja u iznosu od 2.300,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 24. veljače 2024.

5. Sporno je među parničnim strankama da li je šteta tužitelju nastupila zbog prijave oštećene, supruge osumnjičenog ovdje tužitelja, za kazneno djelo prijetnje na temelju čije prijave je tužitelju određen istražni zatvor koji je u daljnjem postupku istraživanja ukinut jer je supruga tužitelja koristila blagodat ne svjedočenja, odnosno odbila ponoviti svoje navode iz kaznene prijave podnesene u policijskoj postaji. Dakle, sporno je da li se konkretan slučaj može podvesti pod slučajeve iz čl. 480. st. 3. starog ZKP-a koji isključuju pravo na naknadu štete. Sporna je i visina štete, te koliko je tužitelj bio dana lišen slobode.

6. Nesporno je među parničnim strankama da je tužitelj po punomoćniku obratio se Ministarstvu pravosuđa i uprave sa zahtjevom za naknadu štete u iznosu od 3.300,00 eura i da je zahtjev ocijenjen osnovanim ali previsoko postavljenim. Naime tužitelju je ponuđen iznos od 668,88 eura na što tužitelj nije pristao, te je nesporno da nije došlo do mirnog rješenja spora, a niti isplate bilo kojeg iznosa naknade tužitelju. Kako se tužitelj sa svojim zahtjevom obratio navedenom ministarstvu prije podnošenja predmetne tužbe postupio je u skladu s čl. 477. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 110/1997).

7. Čitanjem rješenja Županijskog suda u Vukovaru poslovne oznake Kir- 618/2023-3 od 14. listopada 2023. sud je utvrdio da je prema osumnjičenom RE (ovdje tužitelju) određen istražni zatvor iz razloga navedenih u čl. 123. st. 1. t.2. ZKP/08 u trajanju od mjesec dana računajući od dana uhićenja 13. listopada 2023. Nastavno čitajući rješenje Županijskog suda u Vukovaru poslovne oznake Kir-618/2023-11 od 30. listopada 2023. sud je utvrdio da je osumnjičenom RE ukinut istražni zatvor, te je odmah pušten na slobodu. U obrazloženju se navodi da je istražni zatvor ukinut jer je Županijski sud u Vukovaru proveo dokazne radnje ispitivanja svjedoka TE i djeteta ŽE zbog kojih osumnjičeniku RE je bio određen istražni zatvor. Čitanjem rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj Kir-DO-128/2023-24 od 25. siječnja 2024. sud je utvrdio da se istim rješenjem odbacuje kaznena prijava protiv okrivljenog RE zbog kaznenog djela prijetnje počinjenog na štetu TE. U obrazloženju rješenja se navodi da je supruga okrivljenog TE kao i maloljetni sin BE prihvatili su blagodat ne svjedočenja i nisu svjedočili protiv okrivljenog RE, pa slijedom toga proizlazi da nema osnovane sumnje da je okrivljenik počinio prijavljeno kazneno djelo na štetu TE dok je u odnosu na kazneno djelo počinjeno na štetu maloljetnog ŽE utvrđeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti.

8. Saslušanjem tužitelja kao stranke u postupku sud je utvrdio da je dana 13. listopada 2023. uhićen zbog kaznenog djela prijetnje, a nakon toga pritvoren u istražni zatvor u Osijek temeljem rješenja suda. Tužitelj je uhićenje i pritvaranje doživio iznimno stresno jer je u tom trenutku smatrao da time gubi sve ono što je stvarao kroz život, obitelj i posao, da je pritvaranjem doživio stres jer je boravio u sobi sa osobama osumnjičenim ili osuđenim za razna kaznena djela iz raznih država. Pritvaranje za tužitelja imalo je i posljedice na radnom mjestu u hrvatskoj vojsci u kojoj je zaposlen na pola radnog vremena zbog dvoje bolesne djece jer je predmetnim pritvaranjem izgubio ugled. Po puštanju iz pritvora tužitelj se vratio obitelji u kojoj živi sa suprugom i četvero maloljetne djece.

9. U navedenim okvirima sud je prihvatio iskaz tužitelja kao logičan i uvjerljiv, dok nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem uspoređuje navedeno pritvaranje sa meksičkim favelama jer su meksičke i brazilske favele pod kontrolom kriminalnih organizacija i narko kartela dok se to nikako ne može reći za bilo koji istražni zatvor u Republici Hrvatskoj, što je opće poznato.

10. Odredbom čl. 25. st. 4. Ustava RH propisano je da svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odštetu i javnu ispriku. Nastavno čl. 22. Ustava propisano je da je čovjekova sloboda i osobnost nepovrediva, i nikome se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kad je to određeno zakonom o čemu odlučuje sud.

10.1. Navedeni Zakon o kaznenom postupku u čl. 480. st. 1. propisuje da pravo na naknadu štete pripada i osobi koja je bila u pritvoru, a nije došlo zbog pokretanja kaznenog postupka ili je postupak obustavljen pravomoćnim rješenjem ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe ili je optužba odbijena. Nastavno st. 2. istog članka propisano je da osobi koja je prema čl. 95. ovoga zakona uhićena bez zakonske osnove pripada pravo na naknadu štete ako protiv nje nije određen pritvor niti je vrijeme za koje je bila uhićena nije uračunato u izrečenu kaznu za kazneno djelo ili za prekršaj.

10.2. Člankom 480. st. 3. istog ZKP-a propisano je da naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedopuštenim postupcima prouzročila uhićenje. U slučajevima iz točke 1. st. 1. ovog članka isključeno je pravo na naknadu štete i ako su postojale okolnosti iz čl. 95. ovoga Zakona.

11. Iz navedenih dokaza proizlazi zaključak da je tužitelj bio uhićen i pritvoren, te pušten na slobodu nakon što su saslušani svjedoci jer je pritvor i bio određen kako bi se spriječio utjecaj tužitelja na svjedoke. Naime, takav zaključak proizlazi iz rješenja županijskog suda u Vukovar Kir-618/2023 -11 od 30. listopada 2023. u kojem se u obrazloženju navodi da je taj sud proveo dokazne radnje ispitivanja svjedoka "pa su stoga prestali razlozi predviđeni u čl. 123. st. 1. t. 2. ZKP-a/08 zbog kojih je osumnjičeniku RE bio određen istražni zatvor." Navedenim čl. 123. st. 1. t. 2. ZKP-a je propisano da se istražni zatvor može odrediti ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo i ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecaja na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače. Točno je da su svjedoci prihvatili blagodat ne svjedočenja ali ta činjenica je bila odlučna da Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru navedenim rješenjem odbaci kaznenu prijavu protiv tužitelja, a nije odlučna bila kod pritvaranja i puštanja na slobodu. Stoga, navedeno korištenje blagodati ne svjedočenja nije u uzročno posljedičnoj vezi s pritvaranjem tužitelja.

11.1. Supruga tužitelja prijavom za prijetnju jeste inicirala kazneni postupak, ali tužitelj ne može zahtijevati naknadu štete od supruge jer ista ne vodi kazneni postupak i ne određuje koje će radnje i mjere sud odrediti. U ponašanju tužitelja nije bilo okolnosti koje isključuju naknadu štete i odgovornost tužene i nije bilo nedopuštenih postupaka koji su prouzročili uhićenje. U pravu je tužitelj da bi takvi postupci bili npr. lažno priznanje kaznenog djela, izbjegavanje primitka poziva i ne odazivanje tijelima progona i sl., a čega u ponašanju tužitelja nije bilo.

12. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom, dok je odredbom st. 2. istog članka propisano da se pod pravima osobnosti razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast i dostojanstvo, ime, privatnost poslovnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, te st. 2. istog članka da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvane fizičke boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. S obzirom na sve bitne okolnosti o kojima ovisi visina pravične novčane naknade zbog pretrpljene duševne boli uslijed povrijeđenog prava osobnosti tužitelja na slobodu i vodeći pri tom računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli pri tom cijeneći duljinu trajanja pritvora od 18 dana, da je zbog pritvaranja tužitelj bio odvojen od obitelji posebno od četvero malodobne djece od kojih dvoje boluje od autizma pa im je potrebna svakodnevna pomoć roditelja, da ranije nikada nije bio kažnjavan i da je uhićenje i pritvaranje izazvalo opravdanu brigu za egzistenciju obitelji jer je po uhićenju tužitelj bio suspendiran na radnom mjestu, te cijeneći narav i težinu kaznenog djela koje mu se stavlja na teret prijetnje supruzi, te sa pritvaranjem povezanu reakciju i izgubljeno povjerenje u tužitelja u radnoj sredini, te stres i nelagodnosti koje svako pritvaranje samo po sebi uzrokuje kod pritvorenika pa i kod tužitelja, ovaj sud nalazi da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade tužitelju. Naknada se u ovakvim slučajevima dosuđuje u jednokratnom iznosu zbog neosnovanog lišenja slobode, a visinu štete sud je odredio na temelju čl. 223. Zakona o parničnom postupku i to po slobodnoj ocjeni iznos od 1.080,00 eura. Kako je tužitelj tužbenim zahtjevom zahtijevao naknadu od 2.300,00 eura valjalo je istog odbiti preko dosuđenog iznosa za iznos od 1.220,00 eura.

14. Na temelju čl. 1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom pisanog zahtijeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a kako u konkretnom slučaju tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz kada se obratio sa zahtjevom za sklapanje nagodbe ministarstvu to je sud u takvom slučaju, sukladno sudskoj praksi kad nije moguće utvrditi dan podnošenja zahtijeva, tužitelju dosudio kamatu od dana podnošenja tužbe 24. srpnja 2024. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a tužitelj je odbijen za zateznu kamatu od 24. veljače 2024. do 23. srpnja 2024.

15. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a.

Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.2., i čl. 164. ZPP-a. VPS je 2.300,00 eura

Obračun troškova prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a odvija se na način da se utvrđuje postotak s kojim je svaka stranka uspjela u sporu, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela u sporu oduzima se postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu i utvrđuje se razlika postotka. Sud utvrđuje svotu pojedinih radnji i svotu ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u sporu koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka i stranci koja je u većoj mjeri uspjela odmjerit će naknadu dijela ukupnih troškova. Za navesti je da sud nije dužan utvrđivati troškove stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu. Navedeno proizlazi i iz relevantne sudske prakse kad je u pitanju naknada troška kod djelomičnog uspjeha u sporu.

U pogledu pravne osnove spora tužitelj je uspio u omjeru od 100%, a po visini 46,95%, pa kad se zbroje oba postotka dobije se postotak od 146,95% koji kad se podijeli sa 2, dobije se 73,47% uspjeha tužitelja. Tuženik u pogledu pravne osnove spora nije uspio niti djelomično, dok je po visini uspio u omjeru od 53,05%., pa kad se taj postotak podijeli sa dva dobije se 26,52%. Na koncu nužno je postotak uspjeha tužitelja umanjiti za postotak uspjeha tuženika te se dobije postotak od 46,95% po kojem tužitelj ima pravo na naknadu troška.

Tužitelj zastupan po punomoćniku odvjetniku imao je trošak sastava zahtjeva Ministarstvu pravosuđa u iznosu od 200,00 eura, sastav tužbe 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 17.2.2025. iznos od 200,00 eura, ročište 17.3.2025. iznos od 200,00 eura, ročište 24.02.2025. 200,00 eura, ročište za objavu presude 100,00 eura, ukupno 1.100,00 eura, PDV 275,00 eura, sudska pristojba na tužbu 34,73 eura i na presudu 34,73 eura ukupno 1.444,46 eura x46,95%=678,17 eura.

Dakle tuženik je dužan tužitelju naknaditi trošak u iznosu od 678,17 eura.

U Vukovaru, 10. travnja 2025.

Sudac

Ivica Grubišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Županijski sud. Žalba se podnosi u tri primjerka u roku 15 dana od dana objave presude putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku odvjetniku Marko Cvrković

2. Tuženiku po Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru na broj P-DO- 175/2024