Poslovni broj 33 Gž-3063/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

                                                                   Poslovni broj 33 Gž-3063/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja S. M., OIB: …, iz B., zastupane po punomoćnici – odvjetnici T. F.-G. iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Z. G., T. F. G. i H. M., sa sjedištem u B., protiv tuženika E.&S. b. d.d. R., OIB: …, zastupanog po punomoćniku D. M., odvjetniku Odvjetničkog društva M., K. & p. d.o.o. Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-58/2023-25 od 2. ožujka 2023., dana 7. studenoga 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I Prihvaća se žalba tuženika te se ukida rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-58/2023-25 od 2.ožujka 2023. i predmet vraća tom sudu na daljnji postupak.

 

II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove žalbenog postupka u iznosu od 310,94 eur[1]/2.342,77 kn, u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Citiranim rješenjem odlučeno je, da se određuje prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do dovršetka predmeta koji se vode pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod brojevima Rev-1096/2022 i Rev-586/2019. a postupak će se nastaviti kada Vrhovni sud Republike Hrvatske nakon zauzimanja konačnog pravnog stajališta u navedenim predmetima, donese meritorne odluke, odnosno kada ti predmeti budu dovršeni ili kada sud ocijeni da više ne postoje razlozi za prekid ovog postupka.

2. Protiv navedenog rješenja tuženik je podnio žalbu zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na daljnji postupak, te traži naknadu troška sastava žalbe.

 

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je, cijeneći okolnost da se u Republici Hrvatskoj vodilo i da se trenutno vodi izuzetno velik broj ovakvih parnica sa identičnim predmetom spora, kao u ovom slučaju, a kojima je zajednički nazivnik "švicarci s konverzijom" (bez obzira potražuje li se samo isplata preplaćenih iznosa ili i utvrđenje ništetnosti pojedinih odredaba ugovora o kreditu uz isplatu preplaćenih iznosa), zbog čega se na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i sada nalazi više predmeta u radu povodom revizija koje su podnesene u pojedinim parnicama protiv raznovrsnih – dijametralno suprotnih, a ne jednostranih drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud Republike Hrvatske je "na svojoj službenoj stranici", dana 21. prosinca 2022. godine, nakon održanih sjednica dana 13. i 20. prosinca 2022. godine (na kojima se pokušalo propisanom većinom glasova ishoditi u praksi primjenjiva pravna shvaćanja) objavio pravna shvaćanja u vezi pravnih učinaka konverzije, a koja pravna shvaćanja su artikulirana u formi triju opće poznatih različitih pravnih shvaćanja koja još sama za sebe, dakle svako shvaćanje zasebno, ali niti u svojoj cjelini još uvijek nisu prošla službenu evidenciju sudske prakse na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

 

6. Zato prvostupanjski sud smatra da je ponovo ispunjen zakonski uvjet za prekid ovoga postupka do okončanja predmeta koji se vode kod Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojevima Rev-1096/2022 i Rev-586/2019, a u kojim parničnim predmetima su različiti tužitelji u svojstvu oštećenih potrošača istakli u svojim tužbama, pravno istovrsne tužbene zahtjeve kao u slučaju ovo predmetne tužiteljice, a koji zahtjevi pojedinih tužitelja se u bitnome temelje na isplati preplaćenih novčanih iznosa, zbog ništetnosti pojedinih odredaba ugovora o kreditu u vezi valute i promjenjive kamate, unatoč tome što je provedena konverzija kredita iz valute CHF u valutu EURA.

 

7. Pri tom se sud pozvao na načelo ekonomičnosti, sukladno čl. 10. st. 1, čl. 12. st. 1., čl. 213. st. 1. t. 1., te čl. 215. st. 4. ZPP.

 

8. Naime, sud smatra da je od presudnog značaja za ovaj parnični predmet, ali i za sve ostale parnične predmete koji se praktički s istovrsnim predmetom spora i istim zajedničkim nazivnikom "švicarci s konverzijom", vode u Republici Hrvatskoj, konačno pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koje će biti izraženo u izreci pobijane odluke navedenim revizijskim predmetima, a koje se odnosi na pravno pitanje o tome pripada li tužiteljima pravo na isplatu preplaćenih iznosa zbog ništetnosti pojedinih odredaba ugovora o kreditu zaključenih u valuti CHF s promjenjivom kamatnom stopom, nakon što su ugovorne stranke sklopile ugovor o konverziji takvih ugovora u valutu eura, na način na koji su tužitelji u pojedinim parnicama istakli svoje novčane tražbine ili im to pravo ne pripada, a u tom kontekstu se svakako po uvjerenju suda radi o prethodnom pitanju za ovu parnicu jer se radi o praktički istovrsnim novčanim zahtjevima pojedinih tužitelja, utemeljenim na istoj pravnoj osnovi.

 

9. Ovo tim više što je sud dužan voditi računa da se cijeli parnični postupak provede sa što manje troškova, pa u slučaju zauzimanja pravnog stajališta od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske u navedenim revizijskim predmetima o tome da su konverzijom ugovora, potrošači pristali na pravne posljedice takvih konverzija i uskladili ujedno na taj način svoj ugovorni odnos kao da je od početka sklopljen ugovor o kreditu u valuti eura i da im zbog toga ne pripada pravo na nekakvu preplatu ili isplatu zbog ništetnosti pojedinih odredaba temeljnog ugovora o valuti i promjenjivoj kamati, na način kako su to tužitelji potraživali u svojim tužbama i tužbenim zahtjevima (a u vezi kojih tužbenih zahtjeva je trenutno u tijeku postupak kod VSRH pod brojem Rev-1096/2022 i Rev-586/2019, a u konačnici u vezi kakvog novčanog zahtjeva predmetne tužiteljice je u tijeku i ovaj parnični postupak), prvostupanjski sud u ovom postupku neće niti trebati vještačenjem utvrđivati visinu tužbenog zahtjeva jer će se raditi o pravno neosnovanom zahtjevu za isplatu preplaćenih iznosa s obzirom da tužiteljica nije svoj tužbeni zahtjev u ovome postupku niti istakla u smislu onog trećeg pravnog stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koje je javno objavljeno dana 21. prosinca 2022. godine, a koje pravno stajalište je dobilo potrebnu većinu glasova.

 

10. Činjenica jest da je čl. 12. st. 1. Zakona o parničnom postupku, propisano da sud "može" sam riješiti to pitanje kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo, a u ovom slučaju se radi o pravu na novčanu isplatu "preplaćenih iznosa" u opisanim okolnostima slučaja, međutim kako i sada ima u sudskoj praksi niže stupanjskih sudova potpuno različitih odluka (u nekima su tužbeni zahtjevi pojedinih tužitelja usvojeni, a u nekima odbijeni kao neosnovani, a takve pojedine različite odluke su u oba slučaja postale pravomoćne), navedeno dovodi do pravne nesigurnosti u državi  jer će u konačnici svi ti parnični predmeti, ako se nastavi donositi odluke suprotno konačnom pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju, završiti povodom revizija podnesenih protiv drugostupanjskih odluka kod Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a tada će odluke bez ikakve dvojbe biti donesene prema pravnom stajalištu tog najvišeg suda, koje pravno stajalište će tek morati proći službenu evidenciju sudske prakse na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (jer za sada nije prošlo tu evidenciju niti jedno od javno objavljenih triju pravnih stajališta tog suda). Naime, niti ovome sudu u ovome parničnom predmetu, niti bilo kojem drugom prvostupanjskom sudu u Republici Hrvatskoj nije i ne može biti u interesu pravna nesigurnost građana u situaciji sada postojećih potpuno različitih odluka o istom pravnom pitanju, a također nije u interesu niti besmisleno i nepotrebno stvaranje daljnjih parničnih troškova, odnosno troškova vještačenja.

 

11. Osnovani su žalbeni navodi kojima tuženica ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 213. st. 1. i 2. ZPP.

 

12. Odredbom čl. 213. ZPP-a propisano je, da će sud odrediti prekid postupka i ako je:

1)     odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.),

2)   odlučio podnijeti zahtjev Sudu Europske unije o tumačenju Ugovora Europske unije te valjanosti i tumačenju akata institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije.

Sud može odrediti prekid postupka:

1)    ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je li učinjen trgovački prijestup ili je li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je počinitelj i je li on odgovoran, a osobito kada se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lažna,

2)  ako je zahtjev Sudu Europske unije o tumačenju Ugovora Europske unije te valjanosti i tumačenju akata institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije već podnesen u drugom postupku, a odluka suda ovisi o rješenju tog zahtjeva,

3)   u postupku u kojemu odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja, kad se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava (glava tridesetdruga-b).

 

13. Budući da u predmetnom postupku ne postoji ni jedna od prethodno navedenih osnova za prekid postupka iz citirane odredbe iz čl. 213. ZPP-a, pobijano rješenje nije na zakonu osnovano.

 

14. Tuženik je uspio u žalbenom postupku, iz kojih razloga mu je dosuđen trošak sastava žalbe prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 248,85 eur/1.875,00 kn prema Tbr. 10. t. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) i PDV u iznosu od 62,19 eur/468,57 kn, ukupno 310,94 eru/2.342,77 kn.

 

15. Na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP, odlučeno kao u izreci.

 

 

U Zagrebu, 7. studenoga 2023.

 

 

                                                                                                                                            S u d a c:

                                                                                                  Gordana Bošković Majerović, v.r.