REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Kž-308/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrana Pavelića, kao predsjednika vijeća, te sudaca Silvije Sajfert i Mirka Svirčevića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marije Živković, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆĆ, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama koje su protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj K-298/2020-79 od 1. kolovoza 2022. podnijeli optuženi ĆĆ po braniteljici Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici iz Zaboka i Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba optuženog ĆĆ, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II. Uslijed odluke pod točkom I., žalba Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zlataru proglasio je krivim optuženog ĆĆ zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, pa je na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 6 /šest/ mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11 izrečena kazna zatvora se neće izvršiti ako optuženi u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju članka 73. stavak 1. KZ/11 optuženom je izrečena sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja prema oštećenoj ČĆ na udaljenost od najmanje 10 metara, koja sigurnosna mjera na temelju članka 73. stavak 2. i 4. KZ/11 traje najdulje 3 (tri) godine.

1.2. Na temelju članka 68. stavak 1. KZ/11 optuženom je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja u trajanju od 3 (tri) godine) koja se izvršava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju uz upozorenje da se uvjetna osuda može opozvati ako optuženi ne bude izvršavao izrečenu mu sigurnosnu mjeru.

1.3. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 optuženi je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka koji padaju na teret suda.

2. Protiv te presude žalbe su podnijeli optuženi ĆĆ po braniteljici Nataliji Đuran Tršinski, odvjetnici iz Zaboka i državni odvjetnik.

2.1. Optuženi ĆĆ uvodno najavljuje žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žalba podnosi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Predlaže da je pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak, odnosno da se preinači na način da se optuženik oslobodi optužbe.

2.2. Državni odvjetnik podnio je žalbu zbog odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presudu preinači i optuženiku izrekne bezuvjetna kazna zatvora.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Županijski državni odvjetnik kojemu je spis u smislu članka 474 stavka 1. ZKP/08 dostavljen radi razgledavanja, vratio je isti na nadležno postupanje.

5. Žalba optuženog ŽĆ je osnovana.

6. U žalbi optuženog ističe se kako je počinjenja bitna povreda odredba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1.točka 11. ZKP/08 jer je izreka pobijane presude u suprotnosti sa sadržajem dokaza izvedenih u postupku na okolnost postojanja odlučnih činjenica. Ističe se da je sud u dokaznom postupku ispitao svjedoka GĆ, a u obrazloženju presude izostalo je bilo kakvo tumačenje i ocjena iskaza tog svjedoka. Nadalje se ističe da se iz činjeničnog opisa djela koje se optuženiku stavlja na teret ne može razaznati da bi optuženik zaista prijetio i u čemu se ta prijetnja konkretno sastoji. Ističe i da je izostala ocjena dokaznog postupka kao i iskaza ispitanih svjedoka, koje iskaze je sud samo prepisao, da ih nije ocijenio, dok iskaz svjedoka GĆ nije ni prepisao. Smatra da zaključak kojeg je sud izveo na temelju provedenog dokaznog postupka i iskazima svjedoka ne proizlazi iz istih, a zbog svega navedenog se presuda ne može ispitati. Ističe se da ponašanje optuženog objektivno nije bilo takvo da bi kod oštećene izazvalo osjećaj osobne ugroženosti jer je kaznenu prijavu podnijela s vremenskim odmakom od tjedna i više dana od događaja, nastavila je raditi, a u obrazloženju presude izostalo je obrazloženje tih činjenica pa se presuda ne može u tom dijelu ispitati. Nadalje navodi da je izostalo obrazloženje zašto se prepričavanje nečeg što je optuženik čuo na radiju smatra prijetnjom prema oštećenoj. Povredu kaznenog zakona vidi u činjenici da se optuženiku stavlja na teret da je govorio da su sve institucije banda, a kako se kazneno djelo prijetnje ne može počiniti na štetu institucije u tome vidi pogrešnu primjenu kaznenog zakona.

7. S pravom optuženik u svojoj žalbi tvrdi da je pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. To iz razloga što pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a obrazloženje pobijane presude svodi se samo na iznošenje postupovnog materijala, prepisivanje sadržaja iskaza ispitanih svjedoka ČĆ, ZĆ, SĆ i ĆĆA bez ikakve ocjene dokazne građe, s tim da kako je to optuženik u žalbi i naveo iskaz svjedoka UĆ nije niti prepisan niti se na njegov iskaz prvostupanjski sud uopće osvrnuo. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude uopće nije dao ocjenu sadržaja obrane optuženog. Nadalje, obranu optuženog, te iskaze svjedoka ČĆ, ZĆ, SĆ i ĆĆA, koji iskazi su prepisani kao i iskaz svjedoka UĆ koji se u obrazloženju presude niti ne spominje prvostupanjski sud je propustio dovesti u vezu i nije ih podvrgnuo ikakvoj ocjeni. Na taj način prvostupanjski sud je postupio protivno odredbi članka 450. stavak 2. ZKP/08, kojom je propisano da je sud dužan savjesno cijeniti svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, te na temelju takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana, a samim time pobijana odluka nema razloga o odlučnim činjenicama o ocjeni provedenih dokaza, na koji način je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka. 11. ZKP/08.

7.1. Iskaz svjedoka UĆ, koji bi kako to proizlazi iz njegova iskaza, ali i iskaza oštećene ČĆ bio očevidac događaja, prvostupanjski sud niti spominje niti ocjenjuje, a s obzirom na sadržaj iskaza navedenog svjedoka danog na raspravi, kada je naveo da je čuo cijeli razgovor socijalne radnice ČĆ i optuženika, i da nije čuo da bi joj on prijetio, niti je čuo da je optuženik socijalnoj radnici spominjao Đakovo, u suprotnosti je pak sa sadržajem iskaza svjedoka oštećene ČĆ, a prvostupanjski sud je bio dužan dati ocjenu sadržaja njihovih iskaza što nije učinio tako da su izostali razlozi o odlučnim činjenicama. Također je potrebno razjasniti proturječnosti u iskazu svjedoka GĆ kojeg je prvo dao pred policijskim istražiteljem, a potom na raspravi.

7.2. Nesporno je da svjedoci ZĆ, SĆ i ĆĆA nisu bili očevici događaja, ali iz njihovih iskaza proizlazi da su upoznati sa optuženikovim ponašanjem koje on demonstrira kada dolazi u Centar u koji dolazi već duži niz godina. Iz iskaza ZĆ proizlazi da je i njoj spominjao Đakovo.

7.3. Kazneno djelo prijetnje čini tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio i može se počiniti samo sa izravnom namjerom. Prijetnja se može odnositi na bilo kakvo zlo i može se izražavati na različite načine, a kod izražavanja prijetnji bitno je da je po karakteru i s obzirom na okolnosti prikladna za stvaranje straha, nespokojstva, osobne ugroženosti neovisno o tome kojim se sredstvom ili načinom prijeti.

7.4. S obzirom na sadržaj obrane optuženika (da je spominjao ono što je čuo na radiju) te sadržaj iskaza ispitanih svjedoka (koji su opisivali optuženikovi ponašanje od ranije i stil kojim se obraća djelatnicima Centra) prvostupanjski sud će cijeniti jesu li inkriminirane riječi opisane u činjeničnom dijelu optužnice predstavljale ozbiljnu prijetnju i jesu li one izgovorne upravo u namjeri da kod socijalne radnice ČĆ izazovu osjećaj straha i osobne ugroženosti ili su one izgovorene kao rezultat slobodnog tijeka misli prepričavanjem onoga što je čuo na radiju.

8. S obzirom da je osnovana žalba okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, drugostupanjski sud je na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08. ukinuo pobijanu presudu, te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

9. Kako je prvostupanjska presuda ukinuta zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka sukladno odredbi članka 487. stavak 4. ZKP/08 drugostupanjski sud je dužan dati i kratku ocjenu žalbenih navoda zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnoga stanja. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda iz, po prvostupanjskom sudu, provedenih dokaza za sada proizlazi zaključak da je okrivljenik izgovorio riječi navedene u činjeničnom opisu optužnice, ali prvostupanjski sud treba utvrditi jesu li one imale prijeteći sadržaj, jesu li one izgovorene s namjerom da kod socijalne radnice ČĆ izazovu osjećaj straha i osobne ugroženosti.

10. Prilikom novoga suđenja prvostupanjski sud će izvesti sve dokaze koje je proveo i u prethodnom postupku, te donijeti novu odluku koju će valjano obrazložiti navodeći valjane razloge za sve odlučne činjenice iz izreke koje čine bitna obilježja kaznenog djela.

U Slavonskom Brodu, 10. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Vedran Pavelić