Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Kž-218/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Pavlica, predsjednika vijeća, te Rajka Kipkea i Mirne Mavriček, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog CJ, zbog kaznenih djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ-a) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj: Kov-79/2025-9 od 25. ožujka 2025., u sjednici održanoj 10. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog CJ.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinski sud u Varaždinu je na temelju čl. 131. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP-a) protiv okrivljenog CJ produljio istražni zatvor po zakonskoj osnovi iz čl. 123. st. 1. t. 3. ZKP-a, a koji mu teče od 25. siječnja 2025.

2. Protiv tog rješenja je okrivljeni CJ putem branitelja Davorina Kapustića, odvjetnika, pravovremeno podnio žalbu zbog „povrede kaznenog prava“, s prijedlogom da vijeće Županijskog suda u Varaždinu ukine pobijano rješenje, a podredno da ga preinači na način da istražni zatvor okrivljeniku zamijeni s jednom ili više mjera opreza odnosno istražnim zatvorom u domu.

3. U smislu čl. 495. u svezi s čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-248/2025 od 9. travnja 2025. vraćen ovom sudu drugog stupnja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Okrivljenik smatra da je pobijanim rješenjem povrijeđeno načelo razmjernosti, jer se u konkretnom slučaju radi o osnovanoj sumnji da je počinio kazneno djelo prijetnje i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari, dakle, nasilna kaznena djela koja nisu takva da bi zahtijevala njegovo daljnje zadržavanje u istražnom zatvoru. Zatim se poziva na nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka, koji na temelju postavljene dijagnoze okrivljeniku (poremećaj ličnosti miješanog tipa) predlaže samo izricanje obveznog pohađanja psihosocijalnog tretmana, te se na kraju poziva da se u istražnom zatvoru nalazi već više od dva mjeseca, što je svakako djelovalo na način da je shvatio sve posljedice svog protupravnog postupanja.

6. Pored nesporne osnovane sumnje da je okrivljenik počinio predmetna dva kaznena djela za koja se tereti, sud prvog stupnja je također pravilno utvrdio i drugu odlučnu činjenicu – istražno-zatvorsku osnovu iz čl. 123. st. 1. t. 3. ZKP-a, koju nalazi u neprijepornoj činjenici da su, uz ovaj kazneni postupak, protiv okrivljenika aktualna još tri potvrđene optužnice, sve odreda zbog kaznenih djela s nasilničkim elementima (oštećenje tuđe stvari, prisila prema službenoj osobi, teška tjelesna ozljeda, prijetnja, nametljivo ponašanja), što na razini osnovane sumnje upućuje na opravdani zaključak prvostupanjskog suda o okrivljenikovoj sklonosti takvim oblicima agresivnog ponašanja i činjenju kaznenih djela s nasilničkim obilježjima. To su pak i prema ocjeni ovoga žalbenog suda one osobite okolnosti iz kojih proizlazi objektivna i razumno predvidiva opasnost od okrivljenikova ponavljanja istih ili istovrsnih kaznenih djela u slučaju njegova puštanja na slobodu.

7. Upravo taj intenzitet i izraženiji stupanj kriminalne aktivnosti za koji se okrivljenik osnovano sumnjiči, a koji ukazuje i na veću dozu upornosti i odlučnosti u takvoj vrsti protupravnog i kažnjivog ponašanja, ujedno upućuje i na nužnost daljnje primjene upravo ove najteže mjere procesne prisile, jer u postojećim okolnostima blaže zakonske mjere (mjere opreza, istražni zatvor u domu) ne pružaju dovoljno sigurno i pouzdano jamstvo u prevenciji utvrđene istražno-zatvorske osnove iz čl. 123. st. 1. t. 3. ZKP-a.

8. Sud prvog stupnja također je u pravu kada u točki 7. obrazloženja pobijanog rješenja konstatira i argumentira da u konkretnom slučaju u ovom času nije narušeno načelo razmjernosti iz čl. 122. st. 2. ZKP-a.

9. Slijedom iznijetog valjalo je na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja, s time da je osporeno rješenje ispitano u skladu s obvezom iz čl. 494. st. 4. ZKP-a, pri čemu nisu uočene povrede zakon na koje se u žalbenom postupku protiv rješenja pazi po službenoj dužnosti.

U Varaždinu 10. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Igor Pavlic