1

Poslovni broj: 23 Gž-3917/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 23 Gž-3917/2023-2

 

                                         

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

             

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Horvat Mataić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. S., OIB …, N. V., zastupana po punomoćniku M. K., odvjetniku u N. V., protiv tužene I. M., OIB …, N. V., zastupana po punomoćnicima iz odvjetničkog društva R. V. i p., radi isplate i utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-219/2019 od 30. ožujka 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj 7. studenoga 2023. godine

 

r i j e š i o   j e 

 

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-219/2019 od 30. ožujka 2023. godine i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

         II. Nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

 

        III. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu izjavljenog pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženoj I. M., OIB: …, N. V., isplatiti tužiteljici B. S., OIB: …, N. V., iznos od 53.089,12 eura / 400.000,00 kuna na ime ulaganja koja je tužiteljica izvršila u svrhu adaptacije nekretnine u naravi kuća, koja se nalazi na kč.br. 418/2 upisana u zk.ul.br. 3202 k.o. N., zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos počevši od dana presuđenja, sve to u roku od 15 dana, kao i naknaditi joj parnični trošak."

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je na temelju ulaganja tužiteljice B. S., OIB: …, N. V., koja ulaganja je tužiteljica izvršila u svrhu adaptacije nekretnine, u naravi kuća, koja se nalazi na kč.br. 418/2 upisana u zk.ul.br. 3202 k.o. N., na istoj nekretnini stekla pravo vlasništva 1⁄2 idealnog dijela tužene I. M., OIB: …, N. V., što joj je tužena I. M. dužna priznati, i trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na 1⁄2 idealnog dijela tužiteljice na istoj nekretnini, kao i naknaditi joj parnični trošak, sve to u roku od 15 dana."

III Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 9.950,00 eura / 74.968,28 kuna u roku od 15 dana."

2. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predloživši sudu da pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, podredno preinači u smislu žalbenih navoda Potražuje trošak žalbenog postupka.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13,  89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) a na koju povredu ukazuje žaliteljica. Pobijana presuda ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno razlozi su nejasni i proturječni.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 53.089,12 eura/400.000,00 kuna na ime ulaganja koja je tužiteljica izvršila u nekretninu kč. br. 418/2 upisanu u zk. ul. 3202 k.o. N. Tužiteljica eventualno kumuliranim zahtjevom traži utvrđenje da je tužiteljica adaptacijom nekretnine stekla ½ vlasništva idealnog dijela tužene na predmetnoj nekretnini.

6. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

 

- da su tužiteljica i tužena suvlasnice sporne nekretnine kč.br. 418/2 upisana u zk.ul.br. 3202 k.o. N., svaka u ½ dijela,

 

- da je tužiteljica u isključivom posjedu predmetne nekretnine, te da je prije nje u posjedu nekretnine bila majka tužiteljice, a teta tužene, E. A.,

 

- da je E. A. u predmetnoj nekretnini živjela do svoje smrti ... te da je vršila ulaganja u predmetnu nekretninu, obnovila je krov i uređivala unutarnje prostorije, uvela je struju, vodu i kanalizaciju,

 

- da je tužiteljica 15 do 20 godina živjela i radila u A. te se vratila živjeti u predmetnoj nekretnini 2011.-2012. godine, a prethodno je izvršila ulaganja u nekretninu i istu je obnovila između 2008. i 2012. godine,

 

- da tužiteljica nije pitala tuženu za dozvolu radi obnove nekretnine niti ju je obavijestila o radovima,

 

- da je tužena znala da tužiteljica vrši radove na obnovi nekretnine.

7. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica predmetne radove poduzela a da nije pitala tuženu za suglasnost i da je nije obavijestila o radovima, pa da je radove tužiteljica poduzela samovlasno, bez prethodnog dogovora sa tužiteljicom, protivno odredbama čl. 39. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima.

8. Zaključak prvostupanjskog suda za sada ne može prihvatiti i ovaj drugostupanjski sud jer nema razloga o činjenicama odlučnim za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

9. Odredbom članka 39. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. Stavkom 2. istog članka propisano je kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.

10. Odredbom članka 1121. (Zakona o obveznim odnosima Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022) propisano je da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

11. U smislu citiranih odredbi ZVDSP i ZOO, za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari potrebno je utvrditi je li tužena znala za ulaganja koja je vršila tužiteljica i da li se ulaganjima protivila.

12. Prvostupanjski sud u pobijanoj odluci nepotrebno i opširno reproducira sadržaj dokaza, konkretno isprava te iskaza  parničnih stranaka i saslušanih svjedoka, međutim propušta ocijeniti dokaze u smislu odredbe članka 8. ZPP.

 

13. Kako iz suglasnih iskaza parničnih stranka proizlazi da je tužena znala da tužiteljica izvodi radove (sama tužena je iskazala da je njena majka bila 2008. vidjeti koje radove tužiteljica izvodi na predmetnoj nekretnini), te da tužena tužiteljici nikada nije zabranila izvođenje radova (tužena je iskazala da je sinu tužiteljice za vrijeme izvođenja radova rekla neka kuću uređuje, neka nju isplati i radi sa kućom što hoće), ovaj sud smatra da nije sporna činjenica da je tužiteljica ulaganja u nekretninu vršila bez suglasnosti tužene, ali uz njeno znanje, te da se tužena radovima nije protivila.

 

14. Slijedom iznijetog, tužiteljica, koja je ulaganja u nekretninu vršila bez izričite suglasnosti tužene, ali uz znanje tužene koja se nije protivila ulaganjima, ima pravo koje ima poslovođa bez naloga, odnosno ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova za nekretninu u suvlasništvu stranaka prema cijenama u vrijeme kada su troškovi izvršeni (tako i VSRH, Rev-413/10 od 20. ožujka 2012.).

 

15. Prvostupanjski sud, iako nepotrebno i opširno reproducira iskaza svjedoka, nije ocijenio iskaze i utvrdio koje je radove tužiteljica izvodila na predmetnoj nekretnini i u kojem razdoblju.

 

16. Nadalje, prvostupanjski sud nije prihvatio dokazni prijedlog za izvođenjem dokaza građevinskim vještačenjem na okolnost utvrđenja činjenice koje su radovi izvedeni na predmetnoj nekretnini i radi li se o nužnim i korisnim troškovima za spornu nekretninu. Pri tome se ukazuje da je potrebno utvrditi jesu li troškovi bili neophodni za funkcionalno korištenje nekretnine kako bi se udovoljilo uobičajenim standardima za održavanje i korištenje.

 

17. U odnosu na eventualno kumulirani zahtjev tužiteljice prvostupanjski sud se pravilno poziva na primjenu odredbe članka 156. st. 1. ZVDSP-a kojom je propisano da dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.

 

18. U smislu citirane odredbe čl. 156. st 1. ZVDSP-a adaptacijom, dogradnjom i nadogradnjom na tuđem ili suvlasničkom objektu ne može se u pravilu steći pravo vlasništva. Međutim, izuzetak od tog pravila vezan je za savjesnost graditelja (ako je postojala suglasnost suvlasnika nekretnine za radove) i nastanak nove stvari kao rezultata izvršenih građevinskih radova odnosno konkretno adaptacije.

 

19. Kako prvostupanjski sud nije ocijenio iskaze stranaka i svjedoka na okolnost radova izvedenih po prednici tužiteljice, te nije prihvatio dokazni prijedlog za provođenjem građevinskog vještačenja, propustio je utvrditi je li radovima adaptacije nekretnine izvršenim od strane tužiteljice, ali i od stane njezine prednice E. A. nastala nova stvar i jesu li prednica tužiteljice i tužiteljica bile savjesne. Kod donošenja odluke je li adaptacijom stečeno pravo vlasništva, u slučaju da su ispune uvjeti savjesnosti graditelja i da je nastala nova stvar, potrebno je uzeti u obzir i one radove koji su izvedeni od pravne prednice tužiteljice. Naime, stjecanje prava vlasništva građenjem je originarno stjecanje prava vlasništva kod kojeg se pravo vlasništva stječe  u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki.

 

20. Kako pobijana presuda nema  razloga o odlučnim činjenicama jesu li radovi izvedeni od strane tužiteljice nužni i korisni, te je li adaptacijom nekretnine od stane tužiteljice i njezine prednice nastala nova stvar i jesu li one bile savjesne, to je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

 

21. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbi čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak.

 

22. Primjenom čl. 371. ZPP odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

 

23. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će ocjenom iskaza svjedoka i stranka te građevinskim vještačenjem utvrditi opseg izvedenih radova, radi li se o korisnim i nužnim troškovima, te je li adaptacijom nastala nova stvar, u slučaju da su tužiteljica i njena prednica bile savjesni graditelji.

 

24. Prvostupanjski sud će donijeti novu odluku tek nakon što ocjeni izvedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je uzeo utvrđenu i koju činjenicu i zašto, kojem dokazu vjeruje, a kojem ne i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto, jesu li koji dokazi nevažni i zašto, a zatim će navesti i propise na kojima temelji svoju odluku.

 

25. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, radi pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. ZPP valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku (točka III. izreke prvostupanjske odluke), primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a , dok se odluka o troškovima nastalim u postupku u povodu žalbe temelji na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

 

 

U Zagrebu, 7. studenoga 2023.

 

                                                                      Predsjednik vijeća:

  Ivica Veselić, v.r.