REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1337/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Slunjski, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2241/2024-2 od 18. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P- 530/2023-24 od 1. ožujka 2024., u sjednici održanoj 9. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2241/2024-2 od 18. prosinca 2024., zbog pravnog pitanja:
Da li za HZMO u parničnom postupku u kojem potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 01. siječnja 2014. godine, stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine sukladno članku 161. ZOMO (NN RH br. 57/13) ili štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene invalidske mirovine i pretpostavljenog iznosa mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu sukladno članku 27. ZOOP-a (NN RH br. 151/05).
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2241/2024-2 od 18. prosinca 2024., zbog pitanja koja tužitelj smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„Da li su za odluku o sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime invalidske mirovine mjerodavne odredbe ZOMO (NN RH br. 57/13) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, odnosno kada je nastao obveznopravni odnos između stranaka, ili su mjerodavne odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu (NN RH br. 151/05)?
Da li za HZMO u parničnom postupku u kojem potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 01. siječnja 2014. (pogrešno napisano 2024.) godine, stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine sukladno članku 161. ZOMO (NN RH br. 57/13) ili štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene invalidske mirovine i pretpostavljenog iznosa mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu sukladno članku 27. ZOOP-a (NN RH br. 151/05)“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da je pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa nižestupanjskih sudova nije jedinstvena (primjerice odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-401/2022 od 25. travnja 2024. i Gž-215/2022 od 25. travnja 2024. na koje se kao razlog važnosti tužitelj poziva).
4. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u izreci ovog rješenja navedeno je u odnosu na koje pravno pitanje se dopušta podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude, a u svezi drugog naznačenog pravnog pitanja na temelju iste zakonske odredbe ima se smatrati da je prijedlog povučen.
Zagreb, 9. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
