REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz-44/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u upravnom sporu tužitelja PU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Mate Knezović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo branitelja), Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravnom odjelu, Split, Gundulićeva 29a, radi oglašavanja rješenja ništavim, odlučujući o tužiteljevom zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1668/2024-2 od 3. listopada 2024. kojom su poništene točke I. i III. izreke presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-3079/2023-19 od 27. ožujka 2024., na sjednici održanoj 9. travnja 2025.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se zahtjev tužitelja za izvanredno preispitivanje zakonitosti presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1668/2024-2 od 3. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Odjela hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji Grada Zagreba i Županije zagrebačke, Područne jedinice Centar, KLASA: UP/I-562-02/99-01/545, URBROJ 519-110-99-2 od 25. kolovoza 1999. tužitelju je priznat status ratnog vojnog invalida privremeno s osnove ranjavanja na „Južnom bojištu“ s pravom na osobnu invalidninu te ortopedski i posebni doplatak.
2. Rješenjem tuženika UP/II-562-02/13-0015/45, URBROJ 522-05/2-13-2 od 30. srpnja 2013. oglašeno je ništavim citirano prvostupanjsko rješenje.
3. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-3079/2023-19 od 27. ožujka 2024. poništeno je rješenje Ministarstva branitelja, UP/II-562-02/13-0015/45, URBROJ 522-05/2-13-2 od 30. srpnja 2013. (t. I. izreke), odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu štete (t. II. izreke) te je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.812,50 € u roku 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima, dok se za više zatraženi trošak zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan (t. III. izreke).
4. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž- 1668/2024-2 od 3. listopada 2024. suđeno je:
"I. Poništavaju se točke I. i III. izreke presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-3079/2023-19 od 27. ožujka 2024.
II. Odbija se tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zahtijevao oglašivanje ništavim ili poništavanje rješenja Ministarstva branitelja KLASA: UP/II-562-02/13-0015/45, URBROJ: 522-04/2-13-2 od 30. srpnja 2013., ostavljanja na snazi rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Odjel hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji Grada Zagreba i Županije zagrebačke, Područna jedinica Centar, KLASA: UP/I-562-02/99-01/545, URBROJ: 519-110-99-2 od 25. kolovoza 1999. kao i nalaganje tuženiku da omogući tužitelju ostvarivanje svih prava koja mu pripadaju po rješenjem od 25. kolovoza 1999.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora."
5. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio putem punomoćnika - odvjetnika zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene pravomoćne presude, s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske usvojiti zahtjev, preinačiti (poništiti) presudu Visokog upravnog suda, naložiti tuženiku naknaditi tužitelju troškove sastavljanja zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.
6. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude je nedopušten.
7. Prema odredbi čl. 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS/24), a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano je:
1. Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog Zakona.
2. Iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS/10).
8. Mjerodavne odredbe za tumačenje smisla i dosega odredbe čl. 169. st. 2. ZUS o tome što podrazumijeva pojam "zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona", i o tome koji se zakon u ovom slučaju primjenjuje glase:
"Članak 7.
(1) U upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.
(2) Sud može odlučiti u upravnom sporu bez održavanja rasprave samo u slučajevima propisanim ovim Zakonom.
Članak 54.
(1) U sporovima koje rješava vijeće dokazi na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.
Članak 89.
(1) Ročište za raspravu zakazuje sudac pojedinac, a u sporovima u kojima sudi vijeće raspravu priprema i zakazuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad kao predsjednik vijeća, koji je ovlašten donositi sve odluke i poduzimati sve radnje koje je tijekom pripremanja rasprave ovlašten donositi odnosno poduzimati sudac pojedinac. (5) Sudac, u pravilu, zakazuje jedno ročište za raspravu radi izvođenja svih dokaza.
Članak 92.
(1) Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe.
(2) U daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja.
Članak 96.
(1) Kad sudac zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac će priopćiti da je rasprava zaključena. U sporovima u kojima sudi, vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.
(2) Sudac odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.
Članak 134.
(1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti.
(2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.
(3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke."
9. Iz sadržaja navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, dok Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.
10. Kako je navedeno, prema odredbi čl. 134. st. 1. ZUS/24, Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, s tim da razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. Prema stavku drugom te odredbe Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, s tim da taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke (st. 3.). Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe, a u daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja (čl. 92. ZUS/24).
11. U ovom je upravnom sporu drugostupanjska presuda donesena na sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2024., dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS/24), dok je prvostupanjska presuda donesena 27. ožujka 2024., slijedom čega proizlazi da se predmetni spor ima dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 s danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).
12. Mjerodavnom odredbom čl. 78. ZUS/10 propisano je:
"(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda.
(2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti. (3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.
(4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.
(5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.
(6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.
(7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.
(8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.".
13. Iz naprijed navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može ovom sudu podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a ne i sama stranka.
14. Stoga je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu koji je podnijela neovlaštena osoba, pa je na temelju odredbe čl. 78. st. 4. ZUS/10 odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 9. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, Vrbanićeva 20
2. Tuženiku po ŽDO Split
3. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
4. Visoki upravni sud Republike Hrvatske
