REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1243/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivo Farčić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prvotuženice NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dario Jozić, odvjetnik u Zagrebu i drugotuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Damir Salahović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tužiteljičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-405/2024-3 od 23. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5797/14-143 od 8. siječnja 2024., u sjednici održanoj 9. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljeno pitanje odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-405/2024-3 od 23. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5797/14-143 od 8. siječnja 2024., s time da je u prijedlogu naznačila pitanje koje smatra važnim pravnim pitanjem za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koje glasi:
"Može li prvostupanjski sud ograničiti načelo saslušanja stranaka i pravo na kontradiktorno raspravljanje, odnosno samostalno odlučiti da je medicinska dokumentacija nedostatna i odustati od dokaza saslušanja stranaka iako je stranka izričito zahtijevala biti saslušana u vlastitom parničnom postupku?".
2. Nadalje, tužiteljica ističe da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena prava iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – dalje: Ustav) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99-proč. tekst, 8/99-ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 – dalje: Konvencija).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
– dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, iz sadržaja pitanja naznačenog u prijedlogu za dopuštenje revizije proizlazi da tužiteljica istim opetovano ukazuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, time što nije saslušana u svojstvu stranke. Međutim, drugostupanjski sud je otklonio navedeni prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka u bitnom uz obrazloženje da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da tužiteljica nije opravdala svoj izostanak, jer takvo što ne proizlazi iz medicinske dokumentacije koju je tužiteljica priložila uz zahtjev za odgodu ročišta (toč. 11. i 12. obrazloženja drugostupanjske presude), slijedom čega je pravilno postupio kada je zaključio glavnu raspravu bez provođenja dokaza njezinim saslušanjem, Prema tome nižestupanjski sudovi nisu "ograničili načelo saslušanja stranaka i pravo na kontradiktorno raspravljanje, odnosno samostalno odlučili da je medicinska dokumentacija nedostatna i odustali od dokaza saslušanjem stranaka iako je stranka izričito zahtijevala biti saslušana u vlastitom parničnom postupku", a kako se to sugerira postavljenim pitanjem. Zbog navedenog, u odnosu na pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga i dopuštenje revizije.
5. Stoga je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno kao u st. I. izreke.
6. S tim u vezi, ovaj sud ne nalazi da je tužiteljica učinila vjerojatnim da joj je zbog teške povrede odredaba parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava i čl. 6. toč. 1. Konvencije, a kako to tvrdi u prijedlogu. Stoga, niti po ovoj osnovi (čl. 385.a st. 2. ZPP), nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije.
7. Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. II. izreke.
Zagreb, 9. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
