REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-22/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HTZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Ines Mošmondor, odvjetnici u Čakovcu, protiv tuženika Addiko Bank d.d., OIB: 14036333877, Slavonska avenija 6, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Iris Šanjug, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-898/2023-2 od 16. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-77/2022-36 od 28. ožujka 2023., u sjednici održanoj 9. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tuženika se odbija.

Obrazloženje

1. Pobijanom drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je utvrđeno je da su ništetne i bez pravnog učinka odredbe Ugovora o kreditu broj: 136-307/2006 od 4. listopada 2006., i to odredbe u kojima se spominje valutna klauzula, zatim u toč. II. izreke kojom je utvrđeno da su ništetne i bez pravnog učinka odredbe navedenog Ugovora u kojima se spominje izlazna naknada, kao i u toč. III. izreke kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici 2.645,61 € po osnovi ništetnih odredbi o valutnoj klauzuli i naknadi za privremenu otplatu kredita sa zateznom kamatom tekućom na pojedinačno određene iznose, te u toč. VI. izreke kojom je odbijen zahtjev tuženika za utvrđenjem njegovog potraživanja prema tužiteljici s osnove potplaćenih anuiteta, te je temeljem navedenog odbijen prigovor prijeboja s osnova odbijenih potraživanja tuženika. Prvostupanjska presuda je potvrđena u dijelu toč. IV izreke kojim je naloženo tuženiku da tužiteljici naknadi troškove postupka od 1.563,69 € sa zateznom kamatom tekućom od 28. ožujka 2023. pa do isplate, a u preostalom dijelu je toč. IV izreke prvostupanjske presude preinačena na način da je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom parničnih troškova od 782,08 €. U nepobijanom dijelu toč. V. izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu 2.345,77 € po osnovi ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi presuda je ostala neizmijenjena.

2. Protiv te presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd 3533/2024-2 od 10. rujna 2024. podnosi tuženik pobijajući odluku suda drugog stupnja u dijelu kojim je odbijena njegova žalba pozivom na čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja:

„Je li sud omogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenja u parnici ako nije prihvatio dokazni prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnost istaknutih prigovora na pisani nalaz i mišljenje ili je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP- a što presudu čini nezakonitom i nepravilnom?“

3. Predlaže da se revizija prihvati i pobijana presuda suda drugog stupnja ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija nije osnovana.

6. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu presudu u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu u dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu, naknadu za obradu kreditu i naknadu za prijevremenu otplatu kredita kako je opisano u toč. I. obrazloženja, te zahtjev za isplatnom iznosa koji je tužitelj tuženiku po ovim osnovama isplatio.

8. Povodom revizije spornim proizlazi je li okolnost što vještak nije usmeno saslušan na raspravi dovela do bitne povrede odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, odnosno je li ta okolnost imala za posljedicu da je pobijana presuda nezakonita ili nepravilna.

9. U konkretnom slučaju ostvarila se slijedeća procesna situacija.

10. Sud je vještaku rješenjem o provođenju vještačenja odredio zadatak prema kojem je vještak trebao izvršiti obračun razlike uplaćenih pojedinačnih mjesečnih iznosa korištenjem ugovorenog prosječnog tečaja u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu te početno ugovorene kamatne stope.

11. Tuženik je tijekom postupka osporavao nalaz vještaka, a koje navode ponavlja u žalbi protiv prvostupanjske presude, kao i u podnesenoj reviziji, međutim ne osporavajući matematički obračun koji je vještak izradio prema nalogu suda, već smatrajući da je vještaku trebalo odrediti drugačiji zadatak.

12. Naime, tuženikovi prigovori na nalaz i mišljenje vještaka se u bitnom svode na tvrdnju da je zadatkom vještaku trebalo naložiti da izvrši obračun eventualne razlike isplaćenih mjesečnih obroka rata kredita uzimajući u obzir promjenjivu kamatnu stopu u odnosu na kunske kredite koja je vrijedila u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu.

13. Ovi navodi tuženika sadržajno nisu primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, već se odnose na pravnu ocjenu koja se kamatna stopa treba primjenjivati u okolnostima kada se utvrdi da je odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi ništetna, što je pravno pitanje o kojem odlučuje sud.

14. U konkretnom slučaju sud je zauzeo pravno shvaćanje prema kojem je odredio zadatak vještaku te je vještak u skladu sa određenim zadatkom izradio nalaz i mišljenje koji matematički izračun nije bio osporavan.

15. Stoga u konkretnom slučaju nije ostvarena procesna situacija u kojoj su iznijete primjedbe na nalaz vještaka u smislu da nije izrađen prema zadatku koji mu je sud zadao, već je tuženik kroz iznijete primjedbe htio utjecati na sam tijek postupka i odluku suda u pogledu pravnog pitanja o kojem je sud zauzeo shvaćanje i prema kojem je vještak izradio nalaz.

16. Člankom 260. st. 1. ZPP je propisano da će sud odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ih podnijeti i pismeno prije rasprave. Sud će odrediti rok za pismeno podnošenje nalaza i mišljenja koji ne može biti duži od 60 dana. Stavkom drugim je propisano da vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje, a stavkom trećim da će sud dostaviti strankama pismeni nalaz i mišljenje najkasnije 15 dana prije ročišta na kojem će se o njima raspravljati.

17. U okolnostima konkretnog slučaja vještak je izradio nalaz i mišljenje u pismenom obliku koje je dostavljeno strankama, a primjedbe koje je tuženik na taj nalaz iznio nisu se odnosile na postupanje vještaka u odnosu na zadatak koji mu je odredio sud, već na pravnu ocjenu koji se tečaj i koja kamatna stopa trebala primijeniti (drugačija od one koju sud smatra pravno relevantnom).

18. Stoga time što vještak nije pozvan na raspravu nije bila od utjecaja na omogućavanje tuženika na raspravljanje, jer se u smislu pravnog pitanja (na koji se način treba odrediti zadatak vještaku) nije niti trebalo raspravljati, niti su postojale nejasnoće u nalazu vještaka koje bi se na raspravi trebale razjasniti, već bi u okviru iznijetih primjedbi tuženika na nalaz vještaka na raspravi predmet raspravljanja bilo samo pitanje koji se tečaj i kamatna stopa trebala primijeniti, o čemu se izjasnio sud prilikom određivanja zadatka vještaku.

19. Slijedom navedenog, opisano postupanje suda u okolnostima procesne situacije koja je u konkretnom predmetu ostvarena ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP niti pobijanu presudu čini nepravilnom i nezakonitom. Ovime je ujedno odgovoreno na postavljeno pravno pitanje.

20. Stoga je temeljem čl. 391. st. 6. ZPP odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 9. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek