Broj: Ppž-8501/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog JT, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) odlučujući o žalbi okrivljenog JT podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, broj: Pp-1972/2024-13 od 4. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okrivljenog JT, a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), okrivljeni ĆT (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi:
dana 10. kolovoza 2024. oko 21.30 sati počinio psihičko nasilje obitelji na štetu svoje supruge MT i kćeri GT na način da je najprije ispred zgrade na adresi [adresa], vikao na navedene zbog toga što nije mogao ući u stan na navedenoj adresi, pa je zatim nastavio sa vikom i galamom u stanu, kojom prilikom je kćer GT stala u obranu majci, da bi se okrivljeni ustao te krenuo prema svojoj kćeri GT te na istu počeo vikati i galamiti, što je kod iste izazvalo osjećaj uznemirenosti,
dakle, počinio psihičko nasilje prema supruzi MT
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
II. Uslijed gornje odluke, žalba okrivljenog JT je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, broj: Pp-1972/2024-13 od 4. rujna 2024. okrivljeni ĆT je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 300,00 eura, a u koju kaznu je na temelju članka 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme oduzimanja slobode, pa mu je preostalo za platiti 220,36 eura novčane kazne. Preostali iznos kazne okrivljenik je dužan platiti u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtava nasilja supruge MT i kćeri GT u trajanju od dva mjeseca. Također, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 20,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno osobno podnio okrivljenik.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, a jednako je i u optužbi, po propisu nije prekršaj.
5. Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, najprije ispred zgrade vikao na suprugu MT i kćer GT, pa da je zatim nastavio sa vikom i galamom u stanu, i naposljetku da je, nakon što je kćer GT stala u obranu majke, na istu počeo vikati i galamiti.
5. 1. Kod takvog načina počinjenja ovog prekršaja, verbalnom komunikacijom, odlučan je sadržaj izgovorenih riječi, jer se tek iz konkretnih izraza i riječi može utvrditi radi li se o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Budući da je pobijanom presudom okrivljenik proglašen krivim da je na suprugu i kćer vikao odnosno vikao i galamio, pri čemu sadržaj te komunikacije nije naznačen, to u ovom dijelu nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kažnjivog po članku 22. stavku 1. istog Zakona.
6. Isto tako, okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio psihičko nasilje prema supruzi.
6. 1. Međutim, odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u točki 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
6. 2. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.
6. 3. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi ponašanje okrivljenika prema supruzi prouzročilo bilo koju zakonom propisanu posljedicu (povredu dostojanstva ili uznemirenost žrtve), slijedom čega, i u ovom dijelu, i to samo u odnosu na suprugu, proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.
7. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, a jednako je i u optužbi, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.
8. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno u skladu s odredbom članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u točki III. izreke ove drugostupanjske presude.
9. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 9. travnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Mladen Budiša, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Sisku u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, žrtve i tužitelja.
