Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-138/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlasti Feuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s trenutnim boravištem na adresi [adresa], koju zastupa punomoćnica Ana Hrabar, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hrabar & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i protustranke LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Hrvoje Jukić i Bojan Opačić, odvjetnici u Zagrebu, Vodnikova 8, uz sudjelovanje posebne skrbnice mlt. djece, IS OIB: [osobni identifikacijski broj], djelatnice Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, radi prijedloga za određivanjem privremene mjere o ostvarivanju roditeljske skrbi, osobnih odnosa s mlt. djetetom i uzdržavanja, odlučujući o žalbi protustranke, protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovi broj R1 Ob-315/2024-47 od 20. veljače 2025., dana 9. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovi broj R1 Ob-315/2024-47 od 20. veljače 2025. u dijelu pod točkama I., II., III., IV., VII., VIII., X. i XI. izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I./ Određuje se privremena mjera koja glasi:

"I./ Mldb. TS, rođen **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj] živjet će s majkom AS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi

[adresa], 10040 Zagreb.

II./ Osobni odnosi mldb. NS, rođenog **.**.2023. OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odvijat će se dva puta tjedno i to utorkom i četvrtkom od 17,00 do 18,00 sati te svaku drugu subotu od 16,00 do 18,00 sati ili u drugačijim terminima prema dogovoru roditelja s voditeljicom nadzora, na javnom mjestu u blizini djetetova boravišta, pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb.

III./ Otac će za uzdržavanje mldb. NS, rođenog **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečno iznos od 200,00 Eur počam od 20.02.2025. pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti do 15. u mjesecu za tekući mjesec na račun majke koji se vodi kod Zagrebačke banke d.d., IBAN:

[broj bankovnog računa], s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena.

IV./ Ova privremena mjera ostaje na snazi do drugačije odluke suda.

V./ Predlagateljica AS je dužna u roku koji ne smije biti duži od tri mjeseca opravdati privremenu mjeru pokretanjem postupka.

VI./ Ako predlagateljica AS u navedenom roku iz toč. VI. ovog rješenja ne pokrene postupak za opravdanje privremene mjere, sud će donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

VII./ Žalba ne odgađa provedbu rješenja.

VIII./ Nalaže se protustranci LS naknaditi predlagateljici AS

LS parnične troškove u iznosu od 200,00 Eura u roku od 15 dana.

IX./ Odbija se kao neosnovan prijedlog za donošenje privremene mjere predlagateljice AS u dijelu koji glasi:

„Zabranjuju se osobni odnosi oca LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s mldb. TS, rođenim **.**.2023. OIB: [osobni identifikacijski broj]. „

X./ Odbija se kao neosnovan prijedlog za donošenje privremene mjere oca

LS od 30.04.2024. koji glasi:

„1. Mldb. TS, rođen **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj], živjet će sa ocem LS na adresi oca.

2. Osobni odnosi mldb TS sa majkom AS odvijati će se prema dogovoru roditelja, a ako isti izostane svakog drugog vikenda od petka u 15:00 sati do nedjelje u 15:00 sati, uz osiguravanje prisutnosti treće osobe prilikom ostvarivanja odnosa , a koju će zajednički odabrati roditelji, u tjednu kada dijete nije vikendom sa majkom utorkom i četvrtkom od 15: sati do 18:00 sati, a u tjednu kada dijete provodi vikend sa majkom srijedom od 15:00 sati do 18:00 sati, također uz prisutnost treće osobe koju će zajednički dogovoriti roditelji.

3. Otac će u slučaju potrebe i platiti treću osobu koja će biti prisutna ostvarivanju odnosa majke sa djetetom, kako bi ista mogla pomoći majci i djetetu u slučaju napadaja na strani majke.

4. Majka će za uzdržavanje mldb. NS, rođenog **.**.2023., OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečno sveukupni iznos od 100,00 (slovima: dvijestotine) EURA do 15. u mjesecu, za tekući mjesec, na račun oca, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena, pod prijetnjom ovrhe.

5. Ova privremena mjera ostaje na snazi do drugačije odluke suda.

6. Žalba ne odgađa provedbu rješenja."

XI./ Odbija se kao neosnovan prijedlog za donošenje privremene mjere oca

LS od 14.01.2025. koji glasi:

"I./ Mldb TS ostvarivati osobne odnose s ocem LS na sljedeći način:

- prvi mjesec dana od dana donošenja ove privremene mjere, na način da majka svaki utorak i četvrtak preda dijete ocu u 11:00 sati te ga otac u 15:00 sati vrati na adresu majke.

- drugi mjesec dana od dana donošenja ove privremene mjere, na način da prva dva tjedna svaki utorak i četvrtak majka preda dijete ocu u 11:00 sati te ga otac u 18:00 sati vrati na adresu majke, kao i subotom od 10:00 sati do 18:00 sati na način da preuzme dijete na adresi majke te ga na adresu majke vrati

- drugu polovicu drugog mjeseca trajanja ove mjere, na način da na način otac ostvaruje kontakt sa djetetom svaki utorak i četvrtak od 11:00 sati do 15: sati uz jedno prespavljivanje u trećem tjednu drugog mjeseca trajanja mjere, od subote u 12:00 sati do nedjelje u 12:00 sati

- Od trećeg mjeseca pa sve dok je ova mjera na snazi, mldb TS ostvarivati osobne odnose s ocem LS svaki drugi vikend od petka u 18:00 sati do nedjelje u 18:00 sati, u tjednu kada dijete ne boravi vikendom sa ocem utorkom i četvrtkom od 14:00 sati d0 18:00 sati, a kada boravi vikendom sa ocem srijedom od 14:00 sati do 18:00 sati, svaki drugi vjerski i državni blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj te polovicu svih ljetnih, zimskih i proljetnih praznika.

II./ Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka ili do drugačije odluke suda, te ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijene tako da mjera više nije potrebna.

III./ Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere."

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu pod točkama I., II., III., IV., VII., VIII., X. i XI. izreke žali se protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i pobijano rješenje ukine, odnosno isto preinači na način da se odredi privremena mjera ostvarivanja osobnih kontakata bez nadzora.

3. Predlagateljica u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbe protustranke.

4. Žalba protustranke je neosnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima protustranke, nisu pobijanim rješenjem, niti postupkom koji mu je prethodio, počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 58/93, 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.

- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08, 123/08., 57/11., 148/11, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP), a na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP) u svezi čl. 381. ZPP.

6. Za svoju odluku sud je naveo jasne i razumljive razloge koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, pa utoliko nije osnovan istaknuti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na kojeg upire žalba. Pobijano rješenje nema nedostatke radi kojih se ne bi moglo ispitati. Izreka pobijanog rješenja je razumljiva i nije u proturječnosti s jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju.

7. Protustranka u žalbi navodi da mu je rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., dalje Ustav RH) i člankom 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., i 1/06., dalje Konvencija).

7.1. Člankom 29. st. 1. Ustava RH propisano je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

7.2. Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, u osporenom rješenju navedeni su jasni, dostatni i valjano obrazloženi razlozi za djelomičnim prihvaćanjem privremene mjere predlagateljice i odbijanjem prijedloga protustranke za određivanjem privremene mjere, a u primjeni i tumačenju mjerodavnog prava nije utvrđena arbitrarnost ili samovoljnost te nepristranost, pa slijedom navedenoga ovaj sud ocjenjuje da protustranci, u konkretnom slučaju, nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava, a ujedno i temeljno ljudsko pravo na pošteno suđenje iz čl. 6. st. 1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda koje je kao takvo zagarantirano i čl. 29. st. 1. Ustava, a imajući pri tome u vidu vrijeme donošenja odluke, kao i složenost obiteljskih odnosa.

8. Polazeći od utvrđenja da je mlt. TS star godinu i šest mjeseci, da ga majka još uvijek doji što dokazuje njihovu prisnost i povezanost, da se majka uglavnom brinula o mlt. djetetu, dok su još roditelji s mlt. djetetom živjeli zajedno, kao i da se majka nakon prestanka faktične bračne zajednice nastavila brinuti o djetetu i da isto vrši odgovorno i požrtvovno, da vodi računa o djetetovu zdravlju, da je obavijestila oca kada je djetetovo zdravstveno stanje bilo loše, iako je na snazi bila mjera zabrane pristupa oca njoj, da je odvela mlt. dijete u bolnicu, pratila upute liječnika i boravila s djetetom u bolnici, dok je istovremeno utvrđeno da otac, iako nesporno ima dobar odnos s mlt. djetetom, a što ne osporava niti majka, s obzirom na počinjeno obiteljsko nasilje (verbalno) od strane oca u odnosu na majku u prisustvu mlt. djeteta, činjenicu da je otac pokazivao neprimjerene (pornografske) sadržaje djetetu, da iskazuje nezrele obrasce ponašanja, primarnu usmjerenost na sebe i vlastite ciljeve, umanjenu sposobnost razumijevanja tuđe perspektive i otežano postizanje suradnje s okolinom, da iskazuje ljutnju, nepovjerljivost i ogorčenost te da je potrebno oca naučiti kontrolirati ljutnju i razviti njegove roditeljske kompetencije, sud prvoga stupnja je prihvativši mišljenje stručnog tima Zavoda odlučio da mlt. dijete stanuje s majkom te je odredio osobne odnose oca s mlt. djetetom pod nazorom i obvezao ga da doprinosi uzdržavanju djeteta, a kako je to riješeno u točkama I., II. i III. izreke.

9. U ovom drugostupanjskom postupku po žalbi protustranke koja se žali u odnosu na prihvaćeni prijedlog predlagateljice, a odbijeni prijedlog protustranke, sadržajno sporna je odluka o osobnim odnosima zbog odvijanja istog pod nadzorom stručne osobe.

10. Odredbom čl. 536. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje: ObZ), propisano je da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta koja se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

11. Nadalje, prema odredbi čl. 96. st. 2. ObZ-a propisano je da su roditelji dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

12. Odredbom čl. 95. ObZ, propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom, a odredbom čl. 119. st. 1. ObZ propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi.

13. Ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti i to Konvencija o pravima djeteta iz 1989. (Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori br. 15-65/90, Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991.), Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 18-120/97, dalje: EKLJP) i Konvencija o kontaktima s djecom (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 7-113/08).

14. Konvencija o pravima djeteta u članku 9. st. 3. jamči pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba roditelja da održava osobne odnose i neposredne kontakte s oba roditelja na stalnoj osnovi, osim ako je to u suprotnosti s najboljim interesima djeteta. Naime, osim ako je roditelj štetan po zdravlje, život i sigurnost djeteta, najbolji interes djeteta ostvaruje se kroz dostupnost oba roditelja, aktivno poticanje od strane oba roditelja da dijete ima slobodan odnos s drugim roditeljem.

14.1. U smislu odredbe čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom dijete i njegovi roditelji imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata pri čemu je potrebno pronaći pravičnu ravnotežu između prava roditelja koji ne živi u obiteljskoj zajednici izvršavati svoju roditeljsku skrb preko druženja i susreta s djetetom i prava djeteta da se razvija u okolnostima koje neće biti stresne za razvoj, a istovremeno omogućiti djetetu emotivno zbližavanje s roditeljem koji ne živi u obiteljskoj zajednici, u konkretnom slučaju s ocem.

15. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu temeljem odredbe članka 8. EKLJP jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala te prava i sloboda drugih osoba.

16. Iz mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb od 4. lipnja 2024. proizlazi da s obzirom na narušene i kompleksne odnose između roditelja AS i LS, a posebno uzimajući u obzir presudu radi počinjenja nasilja te prirodu počinjenog djela, da je u interesu mlt. djeteta da se aktualno roditeljska skrb uredi privremenom mjerom na način da dijete živi s majkom, a susrete s ocem ostvaruje pod nadzorom stručne osobe, kako bi se stekao uvid u kvalitetu očevog pristupa i odnosa prema mlt. djetetu.

17. Protustranka je odbijala prihvatiti rezultate dobivene objektivnim testovima te je na iste prigovarao, nakon čega je u sudski spis dostavio privatno izrađeni nalaz i mišljenje, tvrdeći da pobija sva utvrđenja Zavoda.

18. U odnosu na žalbeni navod da je Zavod sačinio mišljenje bez da je ikada vidio njega i predlagateljicu, za ukazati je da je Zavod 4. lipnja 2024. donio prijedlog i mišljenje upravo na temelju razgovora sa predlagateljicom i protustrankom, kao i materijalnom dokumentacijom, kojim predlaže da dijete stanuje s predlagateljicom, a da s protustrankom ostvaruje osobne odnose pod nadzorom, a na koje mišljenje je protustranka prigovorila.

18.1. Sukladno nalogu suda Zavod je proveo psihologijsku obradu stranaka na temelju koje obrade je donio prijedlog i mišljenje iz kojeg proizlazi da predlažu da malodobno dijete stanuje s majkom, a da se osobni odnosi između oca i djeteta odvijaju pod nadzorom.

18.2. Na prigovor protustranke Zavod je proveo daljnju obradu stranaka i ponovno donio prijedlog i mišljenje kojim predlaže da dijete živi s majkom, a da susrete s ocem ostvaruje pod nadzorom stručne osobe. Detaljnom obradom Zavod je utvrdio rizične čimbenike na strani protustranke, slijedom čega je utvrdio da je oca nužno uputiti na dugotrajni psihoterapijski tretman.

19. Iz mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb (dalje: Zavod) od 14. kolovoza 2024. koji je proveo psihološku obradu roditelja i pribavio socijalnu anamnezu, proizlazi da je stručni tim mišljenja da je u interesu da mlt. TS treba živjeti s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose pod nadzorom stručne osobe, kao i da je oca potrebno uputiti na uključivanje na psihoterapijski tretman.

20. Pravilno sud prvog stupnja nije prihvatio privatno sačinjen nalaz i mišljenje, već je odluku pravilno temeljio na prijedlogu i mišljenju Zavoda.

21. Nadalje na ročištu 9. siječnja 2025. psiholog Zavoda usmeno se očitovala na prigovore i primjedbe iznesene od strane protustranke te je iskazala da Zavod u cijelosti ostaje kod danog prijedloga.

22. Slijedom navedenoga, suprotno žalbenim navodima Zavod je proveo obiteljsku obradu te jasno naznačio iz kojih razloga smatra da je u interesu malodobnog djeteta TS da stanuje s majkom, a da se osobni odnos s ocem ostvaruju pod nadzorom.

23. Odredbom čl. 413. st. 1. ObZ propisano je da će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta, između ostalog, odlukom kojom se utvrđuje da se brak razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja, a sud može odlukom iz stavka 1. ovoga članka ograničiti ili zabraniti ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem sukladno članku 123. ovoga Zakona ili odrediti da se osobni odnosi s djetetom ostvaruju pod nadzorom stručne osobe sukladno članku 124. ovoga Zakona, odnosno izreći mjeru za zaštitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima slučaja potrebno.

24. Odredbom čl. 124. st. 1. ObZ propisano je da sud može, između ostalog odrediti da se osobni odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad. Prema stavku 2. u odluci kojom određuje mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud određuje vrijeme te mjesto ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a može se odrediti i nazočnost drugog roditelja ili druge punoljetne osobe iz članka 120. ovoga Zakona. Prema stavku 3. mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa, a prema stavku 4. u iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem iz stavka 3. ovoga članka može se produžiti do šest mjeseci, a ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa djeteta do dodatnih šest mjeseci. Nadalje, prema stavku 5. na temelju ovršne odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta pod nadzorom Hrvatski zavod za socijalni rad rješenjem će imenovati stručnu osobu (voditelja nadzora) pod čijim će se nadzorom ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem.

25. Odredbom čl. 417. st. 1. ObZ propisano je da je u postupcima u kojima se odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud dužan upozoriti roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za djetetovu dobrobit, poticati roditelje na postizanje sporazuma i sudjelovanje u postupku obiteljske medijacije, osim u slučajevima obiteljskog nasilja i ako izostane sporazum voditi računa da mjesto na kojem će se ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem bude prikladno za dijete, uzimajući u obzir istodobno stvarne prostorne i vremenske mogućnosti roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. Prema stavku 2. odluka suda mora sadržati detaljne podatke o načinu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, a po potrebi i troškovima ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s djetetom, a prema stavku 3. sud će u obrazloženje odluke unijeti pisano upozorenje o pravnim posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

26. Suprotno žalbenim navodima protustranke, pravilno je sud prvoga stupnja odredio odvijanje osobnih odnosa oca sa mlt. djetetom sukladno citiranim normativnim okvirima i to čl. 124. ObZ, pod nadzorom stručne osobe radi zaštite prava i interesa djeteta, imajući u vidu da protustranka i dugo vremensko razdoblje nije vidio dijete, odnosno ne održavaju odnose od 21. travnja 2024., pa će se na ovaj način uspostaviti odnos oca i djeteta. Prisutnost stručne osobe i prema stavu ovog suda je nužna zbog izostanka redovitog kontakta djeteta i oca, ali i činjenice da obzirom na počinjeno obiteljsko nasilje (verbalno) od strane oca u odnosu na majku u prisustvu mlt. djeteta, da je otac pokazivao neprimjerene (pornografske) sadržaje djetetu, da iskazuje nezrele obrasce ponašanja, primarnu usmjerenost na sebe i vlastite ciljeve, umanjenu sposobnost razumijevanja tuđe perspektive i otežano postizanje suradnje s okolinom, da iskazuje ljutnju, nepovjerljivost i ogorčenost te da je potrebno oca naučiti kontrolirati ljutnju i razviti njegove roditeljske kompetencije s ciljem pozitivnog utjecaja na roditeljsku suradnju te omogućavanje očeve prisutnosti u Marovom životu kao pozitivnog razvojnog utjecaja. Ujedno, ovaj sud cijeni i pozitivan stav majke u odnosu na aktivnu uključenost oba roditelja u Marov život i primjerenu roditeljsku suradnju, što je u skladu s djetetovim potrebama i najboljim interesom. Zavod je ujedno utvrdio da ne nalazi značajne propuste u majčinoj roditeljskoj skrbi, niti stavove ili osobine koji bi se mogli povezati s rizikom od ugrožavanja razvojnih potreba djeteta.

27. Stoga neosnovani su prigovor i protustranke da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka time što je sud prvog stupnja prihvatio prijedlog i mišljenje Zavoda, kao stručan i objektivan.

28. Slijedom svega navedenoga, a budući je i stručni tim Zavoda mišljenja te je u tri navrata isticao i navodio razloge zbog čega smatra da je to u interesu djeteta, a u usmenom očitovanju otklonio prigovore protustranke, a s kojim je suglasan i ovaj sud drugog stupnja da je u interesu mlt. TS odrediti da stanuje s majkom AS, a da se osobni odnosi odvijaju pod nadzorom stručne osobe, ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi protustranke, niti je moguće odluku suda temeljiti na privatno naručenom i dostavljenom mišljenju vještaka, a kako je to gore obrazloženo.

29. Protustranci valja ukazati da se u konkretnom slučaju radi o donošenju privremene mjere kojom se pravni odnos stranaka rješava u jednom kraćem razdoblju, da se radi o odluci o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati do donošenja konačne odluke o tome, pa i o regulaciji osobnih odnosa s drugim roditeljem.

30. Protustranka je žalbu podnijela u odnosu na prihvaćeni prijedlog predlagateljice i odbijeni prijedlog protustranke za donošenje privremene mjere, pa iako sadržajno žalba upire na odvijanje osobnih odnosa protustranke s djetetom, valja odgovoriti i na preostali dio prihvaćenog prijedloga za određivanjem privremene mjere kojom je utvrđena visina uzdržavanja za mlt. dijete.

31. Odredbom čl. 538. st. 1. ObZ-a propisano je da se privremena mjera radi uzdržavanja može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese, ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja. U st. 2. istog članka je propisano da se smatra da postoji opasnost za osobne i druge važne interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdržavanja određuju u korist djeteta.

32. Sukladno odredbi čl. 288. st. 1. ObZ-a roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.

33. Odredbom čl. 311. st. 1. ObZ-a propisano je da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanje, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, dok je st. 2. istog čl. propisano da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanje.

34. U odnosu na potrebe mlt. TS pravilno je sud prvoga stupnja utvrdio da je TS u vrijeme donošenja privremene mjere bio star godinu i 6 mjeseci, da ga majka još uvijek doji, da mlt. TS uzima lijekove za aritmiju koje dobije na recept, da ne ide u vrtić te da stanuje s majkom kod njezinih roditelja, pa imajući u vidu troškove prehrane, odjeće, obuće, higijenskih potrepština pravilno je utvrdio da mjesečne potrebne mlt. TS iznose najmanje 200,00 Eur mjesečno.

35. Slijedom iznesenog, budući da je među strankama nesporno da protustranka ne doprinosi ništa za uzdržavanje mlt. TS od 11. travnja 2024. kada je majka s mlt. djetetom napustila zajedničko kućanstvo, a da predlagateljica predlaže odrediti uzdržavanje u iznosu od 200,00 Eura mjesečno, što je samo neznatno više od propisanog minimalnog zakonskog novčanog iznosa za uzdržavanje propisanog Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike („Narodne novine“ broj: 49/24) prema kojom je za dijete do 6 godina propisan mjesečni iznos od 195,16 Eura, vodeći računa o mjesečnim prihodima protustranke činjenici da je osoba mlađe životne dobi, zdrav, pravilno je sud prvoga stupnja prihvatio zahtjev predlagateljice i naložiti ocu da na ime uzdržavanja mlt. TS plaća mjesečno počam od 20. veljače 2025. iznos od 200,00 Eura do svakog 15.-og u mjesecu za tekući mjesec na tekući račun majke i zz AS, sve sa pripadajućom zateznom kamatom sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22 i 155/23).

36. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu te na temelju odredbe iz čl. 380. toč. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 9. travnja 2025.

Sutkinja:

Vlasta Feuš