- 1 -              Rev 6/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 6/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja J. B. iz S. B., OIB: … i drugotužiteljice V. V. iz S. B., OIB: …, koje zastupaju punomoćnici M. B. i K. B., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu M. B. i K. B. iz S. B., protiv tuženika Grada S. B., OIB: …, kojeg zastupa I. Đ. V., odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu I. Đ. V. i K. B. iz S. B., radi utvrđenja naknade i isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-964/2019-2 od 9. studenoga 2020. kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Pn-26/2018-15 od 19. travnja 2019., u sjednici održanoj 7. studenoga 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

              Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljima iznos od po 109.000,00 kuna svakome sa zateznim kamatama tekućim od 6. veljače 2018. do isplate te im naknaditi parnični trošak u iznosu od 13.151,25 kuna u roku od 15 dana.

 

2.              Drugostupanjskom presudom žalba tuženika odbijena je kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda, odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe u iznosu od 9.687,50 kuna i zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu u iznosu od 4.395,00 kuna.

 

3.              Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-1228/2021-2 od 16. lipnja 2021., tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-964/2019-2 od 9. studenoga 2020. zbog sljedećeg pravnog pitanja:

 

              "U primjeni Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14 – dalje: Zakon) od kada neka nekretnina stječe karakter nerazvrstane ceste, je li to od nastanka, odnosno stjecanja mogućnosti korištenja za promet vozila po bilo kojoj osnovi i kada ona postane pristupačna većem broj korisnika, dakle općom uporabom (a koja nije razvrstana kao javna cesta u smislu ovog Zakona), ili to svojstvo stječe izgradnjom, asfaltiranjem, ostalim opremanjem, evidentiranjem u katastru, odnosno aktom nadležnog javnopravnog tijela (pravomoćnošću uporabne dozvole ili izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu), odnosno od kada jedinica lokalne uprave i samouprave upiše svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama, a s tim u vezi od kada bivšem vlasniku teče zastarni rok za isplatu neisplaćene naknade za oduzetu nekretninu?"

 

4.              Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženik je pozivom na čl. 382. Zakona o parničnom postupku podnio reviziju zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i ukine drugostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

5.              Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

6.              Revizija nije osnovana.

 

7.              U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

8.              U revizijskom stadiju postupka sporno je pitanje zastare potraživanja tužitelja za naknadu štete zbog neovlaštenog oduzimanja zemljišta koje predstavlja cestu od strane tuženika.

 

9.              U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su sljedeće činjenice:

 

- da su tužitelji bili upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjigama na jednake dijelove čest. zem. kč.br. 931/8 i 932/2,

 

- da je kč.br. 931/8 put formirana parcelacijom tijekom 1995. kada su tužitelji kao vlasnici kč.br. 931/1 istu odlučili parcelirati na način da je osnovano pet čestica (u naravi neizgrađeno građevinsko zemljište – "plac") koje su morale imati pristup na put te je 1995. izdana lokacijska dozvola za zahvat u prostoru: parcelacija zemljišta za formiranje prometnice, ali prometnica tada nije formirana,

 

- da su svoje "placeve" tužitelji prodali te su dozvolili uknjižbu prava služnosti prolaza preko kč. br. 931/8 i 932/2 fizičkim osobama koje su kupile njihove "placeve",

 

- da su se vlasnici obiteljskih kuća koje su izgrađene na tim "placevima" nesmetano koristili prolazom preko tih čestica,

 

- da su se tužitelji u više navrata obraćali tuženiku da se riješi pitanje puta, a u Gradu im je rečeno da put neće asfaltirati jer Grad nije vlasnika puta, već da se radi o putu koji je u privatnom vlasništvu,

 

- da su tužitelji 2010. poslali ponudu Gradu s prijedlogom da tuženik od njih otkupi put ili da im da drugo zamjensko zemljište, a od Grada su dobili obavijest da isti nije zainteresiran za otkup,

 

- da su Zaključkom o izmjenama i dopunama popisa nerazvrstanih cesta Grada S. B. K. 340-01/16-01/130 Ur. broj 2178/01-07-11 od 8. svibnja 2017. (dalje: Zaključak) donesene izmjene i dopune popisa nerazvrstanih cesta tako da je popis nadopunjen česticama br. 931/8 i 932/2- … ulica

 

- da se očitovanjem Upravnog odjela za graditeljstvo Grada S. B. Klasa: 940-01/17-01/234, Ur.broj 2178/01-05-17-7 od 30. svibnja 2017. (dalje: Očitovanje) radi provedbe Elaborata izvedenog stanja kojeg je predmet sporna nerazvrstana cesta o statusu nerazvrstane ceste – … ulica, tuženik za potrebe provedbe elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste očitovao da je predmet geodetskog elaborata nerazvrstana cesta – … ulica, da geodetski elaborat izvedenog stanja prema novom stanju odgovara izvedenom stanju ceste kao i da je predmetna cesta izgrađena do stupanja na snagu zakona,

 

- da je nakon ishođenja tehničke dokumentacije tuženik izgradio cestu tijekom svibnja odnosno lipnja 2017.,

 

- da je na temelju prijavnog lista Državne geodetske uprave izvršena promjena kulture i površine koja je sada kč. br. 931/8 - nerazvrstana cesta … ulica,

 

- da je nekretnina u zemljišnim knjigama nakon provedbe prijavnog lista upisana kao javno dobro u općoj uporabi neotuđivo vlasništvo – Grad S. B..

 

10.              Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi su primjenom čl. 1046. u vezi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) prihvatili tužbeni zahtjev, a primjenom čl. 215. st. 1. ZOO te čl. 230. ZOO otklonili su prigovor zastare.

 

10.1.              Iz obrazloženja presude drugostupanjskog suda proizlazi njegov zaključak da je sporna cesta status nerazvrstane ceste stekla tek 2017. nakon donošenja Zaključka o izmjenama i dopunama popisa nerazvrstanih cesta Grada S. B. od 8. svibnja 2017. kada se popis nerazvrstanih cesta dopunio i s katastarskim česticama – … ulica – kč. br. 914/52, 932/2 i 931/8, nakon Očitovanja od 30. svibnja 2017. radi provedbe Elaborata izvedenog stanja kojeg je predmet nerazvrstana cesta – … ulica u Gradu S. B. kč. br. 931/8 k.o. S. B. te naposljetku provedbe Prijavnog lista 7. lipnja 2017. kada je ista zemljišna čestica (sada objedinjena) uknjižena u zk. ul. 13631 k.o. S. B. kao javno dobro u općoj uporabi neotuđivo vlasništvo – Grad S. B. i kada je tuženik izgradio predmetnu cestu tijekom svibnja odnosno lipnja 2017. koja ima status izgrađene asfaltne nerazvrstane ceste tuženika – dio … ulice, opremljene za odvijanje dvosmjernog prometa s položenim betonskim rubnjacima bez pješačkih staza i s uređenom odvodnjom na zelenu površinu. Dakle, iz obrazloženja drugostupanjskog suda proizlazi da taj sud smatra da je sporna cesta stekla status nerazvrstane ceste tek kada je tuženik tu cestu izgradio 2017. kao asfaltiranu prometnicu. Nadalje, taj sud smatra da je sporna čestica donošenjem lokacijske dozvole za zahvat u prostoru od 25. srpnja 1995. bila predviđena za prometnicu, ali da ona tada nije stekla takav status, jer da u tom razdoblju pa do 2017. na predmetnim nekretninama nije bila izgrađena cesta koja bi služila za javni promet i koja bi bila na upravljanju i održavanju tuženika pa da se u vrijeme donošenja Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 - dalje: ZoC) koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. nije moglo smatrati da su predmetne nekretnine postale nerazvrstana cesta kao javno dobro u općoj uporabi. To stoga jer su nekretnine bile upisane u zemljišnu knjigu kao put što su i faktično predstavljale i koje su bile u faktičnoj vlasti tužitelja i na kojima je osnovano pravo služnosti provoza i prolaza u korist vlasnika nekretnina koji su na okolnim nekretninama izgradili kuće, kao ovlaštenika toga stvarnog prava koje su im dopustili tužitelji te se o izvršavanju istoga i brinuli, a povremeno i vlasnici tih nekretnina (posipavanjem puta šljunkom).

 

11.              Ovakvo shvaćanje nižestupanjskih sudova je pravilno.

 

12.              Mjerodavne odredbe u ovoj pravnoj stvari su:

 

              Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)

 

              Članak 230.

 

              (1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

 

              (2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

 

              Zakon o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

 

              Članak 98.

 

              (1) Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:

 

– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),

– ceste koje povezuju naselja,

– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

– druge ceste na području naselja i gradova.

 

              Članak 131.

 

              (1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

 

              (2) Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave.

 

              (3) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.

 

              (4) Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista.

 

              (6) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

 

              (7) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

 

              Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 143/13, 152/14 - dalje: ZVDSP)

 

              Članak 186.

 

              (1)              Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

 

              Članak 190.

 

              (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.

 

13.              U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-807/2016-3 od 6. listopada 2020. izraženo je pravno shvaćanje da je rok zastare za naknadu štete za oduzeto zemljište započeo teći kada je tužitelju zemljište faktično oduzeto bez mogućnosti da mu se vrati i bez konačnog rješenja o izvlaštenju ili bez valjanog akta o oduzimanju, odnosno kada je stekao saznanje da nekretninu ne može vratiti u posjed i takvu je zadržati, ali i kada je raspolagao ili mogao raspolagati svim relevantnim podacima dostatnim za spoznaju o elementima štete i o osobi odgovornoj za ovu štetu. Nadalje, u istoj odluci je navedeno da se početak računanja toga roka ne može vezivati samo uz uporabnu dozvolu za izgrađenu prometnicu jer je on u svakom slučaju započeo teći prije nego je autocesta završena, odnosno započeo je kada je cesta dovedena u stanje prema kojemu je i tužitelj sa sigurnošću mogao zaključiti da mu je nekretnina nepovratno oduzeta.

 

14.              Iz navedene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da je za početak tijeka zastarnog roka odlučan trenutak kada je zemljište tužitelju faktično oduzeto bez mogućnosti da mu se vrati.

 

15.              Nadalje, iz odredbe čl. 98. st. 1. ZoC proizlazi da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti iz čega proizlazi da te ceste moraju biti dostupne svakome.

 

16.              Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da do 2017. sporne čestice nisu bile dostupne svakome da se njima slobodno mogu koristiti jer su te čestice bile u privatnom vlasništvu tužitelja i na njima su do izgradnje ceste 2017. samo vlasnici povlasnog dobra tj. vlasnici zemljišta uz cestu imali pravo služnosti puta. Dakle, korištenje tim putom bilo je ograničeno samo na vlasnike susjednih nekretnina kako bi oni imali pristup do svojih nekretnina i na osobe koje oni puštaju k sebi sukladno čl. 190. ZVDSP.

 

17.              Nadalje, sporna cesta je tek Zaključkom tuženika iz svibnja 2017. svrstana u popis nerazvrstanih cesta te je u istom periodu (svibanj, lipanj 2017.) i izgrađena kao javna cesta te je izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem privedena svrsi tj. da služi svima za promet. Tek je tada cesta kao javna prometnica postala dostupna svima, a izgradnjom ceste tužitelji su konačno mogli znati da spornu česticu više nije moguće vratiti u posjed pa im od tada počinje teći zastarni rok za naknadu štete zbog trajno oduzetog zemljišta.

 

18.              Stoga odgovor na postavljeno pitanje glasi: U primjeni Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14) nekretnina stječe karakter nerazvrstane ceste od trenutka kada postane dostupna svima za korištenje (promet), dakle općom uporabom, a ne u trenutku kada su samo pojedine osobe putem prava služnosti imale mogućnost njezinog korištenja. Svojstvo ceste stječe se izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem ceste pa zastarni rok teče od trenutka kada cesta kao javna prometnica postane dostupna svima.

 

19.              Budući da je sporna nekretnina postala cestom izgradnjom, asfaltiranjem i opremanjem 2017. te da je tek tada postala dostupna svima, a ne samo ograničenom broju korisnika koji su imali služnost puta, tužitelju je zastarni rok počeo teći u svibnju/lipnju 2017. pa kako je tužba podnesena 6. veljače 2018., tužba je podnesena unutar zastarnog roka od 3 godine iz čl. 230. st. 1. ZOO.

 

20.              Slijedom navedenog, nižestupanjski sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kada su prihvatili tužbeni zahtjev.

 

21.              Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe članka 393. st. 1. ZPP-a reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 7. studenoga 2023.