P-1057/2022-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice:

HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Darko Stanić, odvjetnica iz Splita, Mažuranićevo šetalište 11, protiv tužene: ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik PA, odvjetnik iz [adresa], radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 25. veljače 2025. u prisutnosti tužiteljice HA, punomoćnika tužiteljice Darka Stanića, odvjetnika iz [adresa] i punomoćnika tužene PA, odvjetnika iz [adresa], **.**.2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla pravo suvlasništva u ½ dijela nekretnine označene na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine onog dijela koji je u nalazu i prijedlogu parcelacije sudskog vještaka za geodeziju Deana Palina od 11. studenog 2019. u mjerilu 1:100, izrađenog za potrebe ovog parničnog postupka, opisom i oznakama:

LiK-ABCFGHIA-obojan ljubičastom bojom koji je dio predmetne katastarske čestice zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (označene u DGU kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ima površinu 45 m2, neizgrađenog građevinskog zemljišta i u naravi predstavlja pješački prolaz do stambenih objekata u posjedu tužitelja i tuženice, i to kako je to prikazano po položaju, obliku i veličini prijedloga parcelacije koji je sastavnim dijelom izreke ove presude.

"2. Ovlašćuje se tužiteljica HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], provesti parcelaciju nekretnine označene kao katastarska čestica zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (označene u DGU kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na način da se iz navedene nekretnine izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dio i to baš onaj dio koji se u prijedlogu parcelacije sudskog vještaka za geodeziju Deana Palina od 11. studenog 2019. u mjerilu 1:200, koji je sastavni dio ove presude, označeni ljubičastom bojom i slovima LiK-ABCFGHIA, površine 45 m2, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s istim / novim brojem te se ovlašćuje provesti parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

" 3. Ovlašćuje se tužiteljica HA, OIB- [osobni identifikacijski broj], na temelju ove presude i prijavnog lista na temelju kojeg će se provesti parcelacija katastarske čestice zgade. 1246 k. o. [katastarska općina] (označene u DGU kao katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na način opisan u točci II. ove presude u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] izvršiti uknjižbu prava suvlasništva u ½ dijela nekretnine na toj novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listovima.

" 4. Nalaže se tuženoj ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati prouzročeni parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja na navedeni iznos parničnog troška teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, a u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 7.687,50 eura.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 1.062,50 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 3. lipnja 2015., se navodi kako je tužitelj ĆA upisan u zemljišne knjige kod Općinskog suda u Splitu u k. o. [katastarska općina], z. u. [broj ZK uloška] kao vlasnik č. zgr. [katastarska čestica] kuća, dvor sa 84 m2 (kuća 61 m2 i dvor 23 m2) od 6. rujna 2007. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao na temelju kupoprodajnog ugovora od TA i CA koji su na temelju rješenja pod poslovnim brojem Z- 8742/1997-VI od 23. listopada 2006. upisani u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu. Gorki BA kupoprodajnim ugovorom prodao je braći CA nekretnine koje su braća CA prodali tužitelju ĆA. Navedeni ugovor ovjeren je kod javnog bilježnika Zrinke Milić Štrkalj pod poslovnim brojem OV-3848/1997. od 9. rujna 1997. Gorki BA stekao je predmetnu nekretninu od svog prednika LA pok. BA, koji je pravo vlasništva stekao na temelju sudske nagodbe pod poslovnim brojem IR-96/1989. od 14. ožujka 1990. i upisa u zemljišne knjige Općinskog u Splitu pod poslovnim brojem z. u. [broj ZK uloška] od 20. kolovoza 1997. Navedenom nagodbom je ugovoren prihvat plana diobe zgrada i način korištenja zemljišta (zajedničko vlasništvo) po sudskom vještaku ing. Juri Malenici od 12. srpnja 1989. kojim je određeno da strankama na isključivo korištenje pripada dvorište oko objekta (kč. br. [katastarska čestica] zgr) na način da stranke uređuju način korištenja i to u skladu sa skicom lica mjesta i uređenim načinom korištenja zemljišta oko zgrade koju je izradio sudski vještak za geodeziju Marko Mišević od 5. srpnja 1989., istom nagodbom stranke mogu ishoditi pravo uknjižbe u zemljišnim knjigama. U kupoprodajnim ugovorima prenose se prava korištenja na zajedničkom vlasništvu k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno sudskoj nagodbi IR-96/1989. od 14. ožujka 1990. i skici sudskog vještaka za geodeziju. Iz stanja upisa povijesnog zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] č. zgr. [katastarska čestica] uličica 55 m2 dolazi između ostalih upis ZA ud. BA, prednik HAC BA i to u 29400/50400 dijela (više od ½ dijela). Nagodbom je razvrgnuta zajednica nekretnina i određeno da č. zgr. [katastarska čestica] uličica bude zajednički prolaz za sve vlasnike tih nekretnina do kojih u naravi nema nikakve veze sa javnim putem. Zajedničari su ovlašteni izvršavati vlasničke ovlasti i raspolagati zajedničkom stvari sukladno točki II. i V. sudska nagodbe. Sukladno istoj su izvršavali zajedničko vlasništvo od 14. ožujka 1990. do **.**.1997. HAC (kojeg je pravni sljednik LA), od 9. rujna 1997. do **.**.2007. TA i CA, od 21. kolovoza 2007. nadalje i danas tužitelj ĆA. Dakle, svi zajedno više od 25 godina u mirnom, poštenom i zakonitom posjedu, od nikoga ometani, na način da je zajedničar sukladno pravnim normama poslovima među živima valjano prenosio svoja prava. Primarna funkcija izvršavanja zajedničkog vlasništva po tužitelju kao zajedničaru i njegovim prednicima na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je prolaz i pješački, biciklom, invalidskim kolicima do zasebnih nekretnina. Na navedenoj nekretnini, na među su ulaz i prozor, oluci za odvod kišnice, tu se djeca igraju, ukućani sjede i odmaraju, suši se rublje (zajednički boravak). Nadalje, u tom prolazu, zajedničkoj nekretnini su položene instalacije struje, vode i kanalizacije i vrši se rekonstrukcija istih i popravak fasada, postoje i penjalice na toj nekretnini kao prilaz krovu nekretnine u vlasništvu tužitelja. Taj prolaz – uličica služi i kao vatrogasni pristup do svih građevina i njihovih otvora u vlasništvu tužitelja i tuženika te sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe kojima se omogućava da vatrogasna i spasilačka oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara. Kao vlasnik nekretnine č. zgr. [katastarska čestica] dolazi upisana ŽA koja je vlasništvo stekla na temelju rješenja Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Z-4927/2013. od 30. travnja 2013., a koje je donijeto u pojedinačnom ispravnom postupku predlagateljice, ovdje tužene. Prijedlogom sudu i rješenjem pod poslovnim brojem Z-2529/2014. od 11. ožujka 2014. upisuje se na temelju prijavnog lista od 30. kolovoza 2013. odobrenog od Ureda za katastar Split rješenjem od 4. veljače 2014. promjena kulture iz uličice u put i dvorište površine 55 m2 (dvorište 24 m2, put 31 m2). U navedenim postupcima tužitelj nije sudjelovao, niti je o istima imao saznanja, a nije niti dao punomoć tuženoj kao zajedničar u tim postupcima pred upravom i sudom da samostalno nastupa i rješava, stoga nije u dobroj vjeri upisala svoje pravo na nekretnini. Do današnjeg dana nikada nije sproveden upis prava vlasništva u zemljišne knjige na ime pravnih prednika ovdje tužitelja, a za koje postojanje prava u korist tužitelja i njegovih prednika je tužena znala i nije joj moglo ostati nepoznato, a što je razvidno osim iz sklopljene sudske nagodbe i iz činjenice da joj je tužitelj predlagao tabularnom ispravom da osnaži zajedničko vlasništvo. Tužena je navedenim radnjama upisala sebe kao isključivog vlasnika i promijenila kulturu iz uličice u dvorište i put, postupavši protivno ZV-u članku 59. stavak 1. i 4., upravljanje zajedničkom stvari članak 60. stavak 1. i 2., raspolaganje zajedničkom stvari članak 61. i time derogirala pravne učinke koji proizlaze iz sudske nagodbe. Naime, u času sklapanja nagodbe zemljišnoknjižna tijela su vršila upis: tijelo "zemljište bez zgrade", tijelo "zgrada bez zemljišta" dakle zemljište je bilo tada u društvenom vlasništvu, stoga se isto za potrebe korisnika dodjeljivalo na korištenje, tako da je č. zgr. [katastarska čestica] uličica dodijeljena kao dvorište - put "strankama na isključivo korištenje. Kako je promjenom članka 10. i 11. ZOVO-a ("Narodne novine" broj 53/1991.) na način da je riječ korištenje zamijenjena sa riječju vlasništvo, to je predlagateljima i predloženicima iz sudske nagodbe na č. zgr. [katastarska čestica] priznato pravo zajedničkog vlasništva na nepodijeljenoj stvari. Stoga je sukladno članku 127. stavak 1. i članka 59. stavak 4. ZV-a tužitelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. U pojedinačnom ispravnom postupku predlagateljica, ovdje tužena je imala pravni interes za pokretanje tog postupka, a koji interes je temeljen člankom 127. stavak 1. i člankom 59. stavak 4. ZV-a, stoga je prijedlogom za ispravni postupak morala navesti osobe – zajedničare ili njihove pravne slijednike u čiju se korist traži ispravak upisa u zemljišnoj knjizi. U tom prijedlogu zatajen je tužitelj kao zajedničar (suvlasnik) na navedenoj čestici i zatajeno je postojanje sudske nagodbe pod poslovnim brojem IR- 961989. od 114. ožujak 1990. (presuđena stvar) i s time je kao stranka u tom postupku raspolagala zahtjevom kojim ne može raspolagati, članak 3. stavak 3. ZPP- a.

Predlaže sudu donijeti presudu kojom će se:

- utvrditi da tužitelj ima zajedničko vlasništvo – suvlasništvo na nepodijeljenoj stvari k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] koje je stekao kupoprodajnim ugovorom, pravima koja proizlaze na toj čestici iz točke II. i V. sudske nagodbe pod poslovnim brojem IR- 96/1989. od 14. ožujka 1990. i priloga – situacije lica mjesta sa identifikacijom i uređenim načinom korištenja zemljišta oko zgrade koju je izradio sudski vještak za geodeziju Marko Mišević od 5. srpnja 1989.

- obvezati tuženu na priznanje navedenog zajedničkog vlasništva i da trpi brisanje prava samovlasništva stečenog zemljišnoknjižnim upisom pod poslovnim brojem Z-4927/2013. od 30. travnja 2013.

- Podredno obvezati tuženu na priznanje suvlasništva sa ĆA u jednakim dijelovima č. zgr. [katastarska čestica] i da trpi brisanje prava samovlasništva stečenog zemljišnoknjižnim upisom pod poslovnim brojem Z-4927/2013. od 30. travnja 2013.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 23. prosinca 2016., tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev kako glavni tako i podredno postavljeni te predložila sudu isti odbiti kao neosnovan uz obvezivanje tužitelja na podmirenje parničnog troška. Naime, točno je da je 14. ožujka 1990. u postupku Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IR-96/1989. zaključena sudska nagodba kojom su stranke u cijelosti prihvatile plan diobe zgrade sudskog vještaka Jure Malenice od 12. srpnja 1989. i to prema skici tlocrta objekta na način da je predlagatelju LA pok. HAC, pravnom predniku tužitelja u isključivo vlasništvo pripala stambena prizemnica oznake č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a predloženiku AA, pravnom predniku tužene u isključivo vlasništvo pripao je stan na I. katu stambene zgrade u [adresa], zajedno sa stepeništem i dijelom prizemlja iz kojeg stepenište vodi za stan na I. katu te potkrovlje iste zgrade oznake č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i pomoćni objekt – praona, oznake č zgr. 1247 z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je drugoj predloženici, tada mldb. GA koju je zastupala majka ČA u isključivo vlasništvo pripao stan u prizemlju zgrade oznake č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Istom nagodbom strankama je na isključivo korištenje pripalo dvorište oko objekta pa su uredile način njegova korištenja u skladu sa skicom sudskog vještaka Marka Miševića od 5. srpnja 1989. Prema toj skici sporna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostala je u zajedničkom vlasništvu stranaka, a one međusobne dogovorile da dio te nekretnine položen sjeverozapadno i sjeveroistočno ispred stana na I. katu i potkrovlju oznake č. zgr. [katastarska čestica] pripadne u isključivo korištenje AA, a preostali dio iste nekretnine položen u smjeru sjever – jug u naravi ima funkciju puta, odnosno prilaza objektu koji je pripao pravnom predniku tužitelja IA te tada mldb. GA, odnosno praoni u vlasništvu AA. Dakle, neovisno što je u skici lica mjesta predmetna nekretnina označena kao zajednička, stranke su odredile način njezina stvarnog korištenja i to prethodno opisani način, odnosno onaj dio zemljišta koji se proteže istok – zapad u naravi predstavlja dvorišni prostor ispred objekta tužene oznake č. zgr. [katastarska čestica] i pripao je tuženoj, odnosno njenom pravnom predniku AA, dok je preostali dio sporne nekretnine u pravcu sjever – jug bio jedini prilazni put do č. zgr. [katastarska čestica] sada vlasnik tužitelj, odnosno č. zgr. [katastarska čestica] sada vlasništvo tužene, a u naravi praona i objekt koji je pripao tada mldb. GA. Upravo na taj način prijeporna nekretnina se koristila od 1989. do danas i nikada nitko nije onemogućavao tuženu u korištenju predmetne nekretnine na način kako je to naprijed opisano. Tužena nikada nije osporavala pravo prolaza pješice do objekta tužitelja č. zgr. [katastarska čestica] ili GA do objekta č. zgr. [katastarska čestica], kao što nitko od njih nije polagao pravo na dio sporne nekretnine koji se proteže pravcem istok-zapad, a u naravi predstavlja isključivo dvorišni prostor objekta tužene, a ranije njenog pravnog prednika AA. Radi se o dijelu zemljišta koje pripada spomenutom objektu zbog čega nitko nikada od postizanja dogovora 1989. do danas tuženu, a prethodno njenog supruga nije onemogućavao, sprječavao, otežavao ili svojatao njena vlasnička prava na predmetnoj nekretnini, zbog čega je ista i vodila pojedinačni ispravni postupak u cilju ishođenja isključivog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, koju uknjižbu je ishodila rješenjem Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Z-4927/2013. od **.**.2013. HAC, pravni prednik tužitelja, prodao je nekretninu oznake č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] TA i CA kupoprodajnim ugovorom od 9. rujna 1997. Od kupnje te nekretnine do daljnje prodaje tužitelju **.**.2007. TA i CA ni na koji način nisu koristili spomenutu površinu nekretnine oznake č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je kupio nekretninu označenu č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i isti također nikada nije koristio spomenuti sjeveroistočni, odnosno sjeverozapadni dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga, na predmetnoj nekretnini ne postoji suvlasništvo tužitelja i tužene, a niti je to pravo stečeno sudskom nagodbom od 14. ožujka 1990. kako se pogrešno tvrdi. Spomenutom nagodbom je uređen način korištenja predmetne nekretnine koju su svi vlasnici okolnih stambenih objekata koristili isključivo kao pješački prilaz do svojih nekretnina, osim tužene, odnosno njenog pravnog prednika koji je isključivo za svoje potrebe koristio dvorišni prostor svoje kuće oznake č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U preostalom dijelu, nekretnina se koristila isključivo kao pješački prilaz do č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što nikada nitko od potpisivanja nagodbe nije osporavao ili onemogućavao. Stoga je neosnovan tužbeni zahtjev kojim se traži utvrditi suvlasništvo na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer to pravo tužitelj nije stekao kupoprodajnim ugovorom na koji se poziva, a niti sudskom nagodbom u postupku IR-96/1989. pa je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti jer ni po jednom pravnom osnovu tužitelj nije stekao ni zajedničko vlasništvo ni suvlasništvo na prijepornoj nekretnini. Dosljedno navedenom neosnovan je i tužbeni zahtjev kojim se traži da se tužena obveže na priznanje zajedničkog vlasništva na predmetnoj nekretnini te da trpi brisanje prava vlasništva za cijelo na istoj nekretnini koje je pravo ostvarila upisom pod poslovnim brojem Z-4927/2013. od 30. travnja 2013.Tužena se ne može obvezati na nikakvo priznanje i na trpljenje brisanja upisanog prava vlasništva jer je uknjižba izvršena u zakonito provedenom postupku, a tužena nikome ne može priznati pravo koje ne postoji, odnosno koje tužitelj ne ostvaruje ni po jednom pravom osnovu. Ujedno, a budući je tužba u ovom sporu nazvana brisovna tužba ističe se i prigovor zastare jer brisovne tužbe zastarijevaju u roku od 3 godine od kada je bio zatražen prednikov upis, s tim da onaj tko je o neistinitom prednikovom upisu bio uredno obaviješten može zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za žalbu zatražio zabilježbu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnio tužbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u zemljišnu knjigu (članak 123. ZV-a). U konkretnom slučaju, tužena je zatražila uknjižbu pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka koji je bio okončan rješenjem suda od 30. travnja 2013., što znači da je od podnošenja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka proteklo više od 3 godine, a jednako tako protekao je i rok propisan citiranom zakonskom odredbom s obzirom ne postoji zabilježba vezana za predmetni upis. Također, neosnovan je i podredno postavljeni tužbeni zahtjev kojim se traži da se tužena obveže na priznanje suvlasništva tužitelju u jednakim dijelovima na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da trpi brisanje uknjiženog prava vlasništva za cijelo na istoj nekretnini koju je stekla uknjižbu pod poslovnim brojem Z-4927/2013. od 30. travnja 2013. Budući je riječ o brisovnoj tužbi i ovdje se u prvom redu ističe prigovor zastare, a dodatno se ističe da ne postoji nikakav osnov da se tužitelju prizna suvlasništvo prijeporne nekretnine za ½ dijela jer je riječ o nekretnini koja je isključivo vlasništvo tužene koja tužitelju jednako kao ni njegovim pravnim prednicima nikada nije osporavala pravo prolaza preko iste do ulaznih vrata njegove č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preko koje se ujedno dolazi do objekta izgrađenog na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te do kuće tužene č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga je neosnovano i traženje da se tužena obveže na priznanje suvlasništva tužitelju tim prije jer priznanje suvlasništva ne proizlazi ni iz jednog pravnog osnova, što čini neosnovanim i traženje da tužena trpi brisanje suvlasničkog prava tužitelju sa svog imena budući to pravo tužitelj ne ostvaruje, a nastupila je i zastara prava tražiti trpljenje brisanja uknjižbe. Dosljedno navedenom, tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti se ukazuje neosnovanim pa se kao takvog predlaže sudu isti odbiti, a tužitelja obvezati na podmirenje troškova spora.

3. Podneskom od 13. listopada 2019. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev i isti je konačno postavila podneskom od 6. veljače 2024. na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

4. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem P-8304/2015-56 od 13. svibnja 2021. utvrđen je prekid postupka zbog smrti ĆA, a koji postupak je nastavljen rješenjem od 4. veljače 2022. te je pozvana nasljednica pok. ĆA i to HA na preuzimanje postupka.

5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem kupoprodajnog ugovora od 9. rujna 1997. ovjeren kod javnog bilježnika Zrinke Milić Štrkalj iz Splita pod poslovnim brojem OV-3848/1997. od 9. rujna 1997., kupoprodajnog ugovora od 21. kolovoza 2007. ovjeren kod javnog bilježnika Nansi Kopić iz Pule pod poslovnim brojem OV- 14337/2007. od 21. kolovoza 2007., aneksa kupoprodajnom ugovoru od 21. kolovoza 2007. sklopljenog 1. travnja 2010. ovjeren kod javnog bilježnika Nansi Kopić iz Pule pod poslovnim brojem OV-4005/2010. od 1. travnja 2010., povijesnog zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], posjedovnog lista broj 17339 k. o. [katastarska općina], spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem RZ-86/2010. (Z- 6123/2010.), spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IR-96/1989., rješenja o uvjetima građenja Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjeka za prostorno uređenje Klasa: UP/I 361-03/13-01/00098, Ur. broj: 2181/01- 03-01/04-15-0031 od 12. ožujka 2015., potvrde Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za prostorno uređenje Klasa: 361-05/17-02/08, Ur. broj: 2181/01-03-01/04-17-2 od 18. srpnja 2017., potvrde Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za prostorno uređenje Klasa: 361-08/17- 01/175, Ur. broj: 2181/01-03-01/04-17-3 od 12. listopada 2017., zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 4. siječnja 2019., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 21. listopada 2019., saslušanjem tužiteljice i tužene u svojstvu stranke, svjedoka JA, EA, ČA, VA i OA.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prema odredbi članak 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012. i 152/2014.; dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

8. Čitanjem kupoprodajnog ugovora od 9. rujna 1997. ovjeren kod javnog bilježnika Zrinke Milić Štrkalj iz Splita pod poslovnim brojem OV-3848/1997. od 9. rujna 1997. utvrđeno je:

- da je isti sklopljen između H BA kao prodavatelja i TA i CA kao kupaca

- da istim prodavatelj prodaje, a kupci kupuju stambenu prizemnicu u [adresa], površine 40,35 m2 koja se sastoji od jednosobnog stana 22,31 m2 i poslovnog prostora 18,04 m2 te dvora 25 m2. Sa sjeverne strane prizemnice prema skici od 5. srpnja 1989. koja je sastavni dio nagodbe pod poslovnim brojem IR- 96/1989. od 14. ožujka 1990. zajednički se koristi prolaz oko kuće. [katastarska općina]

- da je prodavatelj stekao pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom na temelju sudske nagodbe IR-96/1989. od 14. ožujka 1990. i upisa u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu pod brojem z. u. [broj ZK uloška] od 20. kolovoza 1997.

- da je ugovorena kupoprodajna cijena od 284.000,00 kuna, odnosno protuvrijednost od 80.000,00 DEM

- danom potpisivanja ugovora prodavatelj uvodi kupce u posjed te ih ovlašćuje da na osnovu ovog ugovora, a bez njegovog daljnjeg sudjelovanja ishode u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva kupljene nekretnine na svoje ime.

9. Čitanjem kupoprodajnog ugovora od 21. kolovoza 2007. ovjeren kod javnog bilježnika Nansi Kopić iz Pule pod poslovnim brojem OV-14337/2007. od 21. kolovoza 2007. utvrđeno je:

- da je isti sklopljen između TA i CA kao prodavatelja i ĆA kao kupca

[katastarska općina]

- da je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 100.000,00 eura, odnosno 730.000,00 kuna

- da kupac preuzima posjed i vlasništvo neposredno nakon uplate potpune kupoprodajne cijene

- da prodavatelji ovlašćuju kupca da pred nadležnim Općinskim sudom u Splitu prenesu vlasništvo na svoje ime i u svoje isključivo vlasništvo.

10. Čitanjem aneksa kupoprodajnom ugovoru od 21. kolovoza 2007. sklopljenog 1. travnja 2010. ovjeren kod javnog bilježnika Nansi Kopić iz Pule pod poslovnim brojem OV-4005/2010. od 1. travnja 2010. utvrđeno je:

- da je isti sklopljen između TA i CA kao prodavatelja i ĆA kao kupca

- da ugovorne stranke složno utvrđuju da su prodavatelji vlasnici stambene prizemnice u [adresa], površine 40,35 m2, a koja se sastoji od jednosobnog stana 22,31 m2 i poslovnog prostora 18,04 m2 te dvora 25 m2. Sa sjeverne strane prizemnice prema skici od 5. srpnja 1989. koja je sastavni dio sudske nagodbe pod poslovnim brojem IR-96/1989. od 14. ožujka 1990. zajednički se koristi prolaz oko kuće

[katastarska općina]

11. Čitanjem zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnica na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica] za cijelo upisana ŽA.

12. Čitanjem posjedovnog lista broj 17339 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao posjednica na kat. čest. [katastarska čestica] upisana ŽA ud. Matka za cijelo.

13. Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem RZ-86/2010. (Z-6123/2010.) utvrđeno je:

- da je predlagateljica ŽA **.**.2010. podnijela prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka kojim traži donošenje rješenja kojim se dozvoljava uknjižba prava vlasništva za cijelo na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] i č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te izvrši brisanje prava vlasništva pogrešno uknjiženih trećih osoba (DA žena ĐA, UA, NA, ĐA pok. Ž, FA žena P, KA žena MA, RA pok. ŠA, MA pok. NA, ŠA pok. NA, SA pok. Ć, HS rođ. SA, ŽS pok. SA, DA žena ĐA, PS pok. SA, ĆS pok. SA, TS pok. SA, CS rođ. TS, BS, LS rođena TS, ZS ud. UA, AS pok. T, GS ud. C, ČS pok. C, IS pok. C, JS pok. C i ES pok. C i VS rođ. B

- da je rješenjem pod poslovnim brojem RZ-86/2010. (Z-4927/2013.) od 30. travnja 2013. usvojen prijedlog predlagateljice te se istim ispravlja zemljišnoknjižno stanje glede č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] te č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da se predlagateljica upisuje kao vlasnica istih za cijelo uz istodobno brisanje tog prava sa imena do sada upisani vlasnika.

14. Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem IR-96/1989. utvrđeno je:

- da je predlagatelj LA podnio prijedlog radi diobe nasljedničke zajednice i uređenja prava korištenja protiv predloženika AA, OS ud. DS, L. OS pok. DS i [adresa]

- da je 14. ožujka 1990. sklopljena nagodba kojom je:

[katastarska općina]

b) predloženiku pod 1. AA pok. IS u isključivo vlasništvo pripada stan na I. katu stambene zgrade u [adresa], zajedno sa stepeništem i dijelom prizemlja iz kojeg ovo stepenište vodi za stan na I. katu te potkrovlje zgrade, označeno kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te pomoćni objekat – praona koja nosi oznaku č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k.o. Split

c) predloženici pod 2. mal. GA u isključivo vlasništvo pripada stan u prizemlju stambene zgrade u [adresa], označena kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k.o. Split

d) strankama na isključivo korištenje pripada dvorište oko objekta na način da stranke uređuju način korištenja i to u skladu sa skicom lica mjesta i uređenim načinom korištenja zemljišta oko zgrade koju je izradio sudski vještak Marko Miševac 5. srpnja 1989.

15. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zvonimira Rubića od 4. siječnja 2019. kako je na temelju izvršenog očevida na kojem su stranke pokazale predmet spora te izvršeno geodetsko premjeravanje i uvid u službenu dokumentaciju Ureda za katastarsko geodetske poslove i Zemljišnoknjižni odjel u Splitu vještak izradio skicu lica mjesta na kojoj je:

- lik A-B-C-D-E-F-G-H-I-A obojan žutom bojom sporna nekretnina koju su stranke na očevidu pokazale, u naravi predstavlja prolazno dvorište u koje se pristupa iz [adresa] za prilaz pješice do stambenih objekata zgrade anagrafske oznake [adresa] u posjedu tuženice i zgrade anagrafske oznake [adresa] u posjedu tužitelja

[katastarska općina]

- lik C-D-E-F-C na skici lica mjesta šrafiran kosim linijama je dio predmetne č. zgr. [katastarska čestica] (dio kat. čest. zem. [katastarska čestica]), površine 10 m2 i u naravi predstavlja verandu u sklopu stambenog objekta tužene na koju se može pristupiti isključivo iz stambenog objekta tužene

- lik A-B-C-F-G-H-I-A na skici lica mjesta obojan žutom bojom je dio predmetne č. zgr. [katastarska čestica] (dio kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 45 m2 i u naravi predstavlja pješački prolaz do stambenih objekata u posjedu stranaka.

16. Iz iskaza tužiteljice HA proizlazi kako je njen pok. suprug ĆA 2007. kupio parcelu, kuću koja se sastojala od stambenog i poslovnog prostora od braće CA, TA i CA. Prilikom kupoprodaje braća su jasno rekla suprugu da je predmetni prostor koji je prikazan na skici vještva list 62 spisa i označen slovima A- B-C-F-G-H-I-A zajednički te isti predstavlja jedini ulaz za stambeni dio kuće, a za poslovni dio jedan od dva ulaza s obzirom na to da se u poslovni dio može ući sa [adresa]. Nakon što joj je predočena navedena skica i na upit uredujuće sutkinje što je sa dijelom koji je označen slovima C-D-E-F-C tzv. veranda odgovorila je da taj dio nikada nisu koristili te da bi isti pripadao tuženoj. Međutim, da je tužena uknjižena kao vlasnica na cijeloj nekretnini, dakle i na onome što je trebalo biti zajedničko, saznali su iz izvatka iz zemljišne knjige. Nitko niti od strane tužene niti bilo tko drugi nije nikada osporavao pravo korištenja spornog dijela. U taj prolaz, odnosno sporni dio postavljena je infrastruktura dakle kablovi za struju, kanalizacija, telefon, sve za njenu kuću. 2010. braća CA su i potpisala da je prolaz zajednički. Prilikom ishođenja građevinske dozvole saznali su da im je tužena pokušala zatvoriti ulaz na sporni prolaz smatrajući da imaju ulaz u stambeni dio kroz poslovni prostor. Ishodili su građevinsku dozvolu za njihov objekat. Tužena im nikada nije fizički branila prolaz predmetnim dijelom.

17. Svjedokinja JA je navela kako su se još davne 1985. podijelili njen otac AA s jedne strane i s druge strane njegov brat ĐS te kćer i supruga pok. brata DS i to GA i GA OS. Sjeća se da je otac došao nakon te podjele, što je cijeli život i ponavljao i rekao da se podijelio sa svojom braćom, odnosno nasljednicima drugog brata DS, da je u toj podjeli dvor na skici vještva list 62 spisa i označen slovima A-B-C-F-G-H-I-A pripao njima, a da druga dva brata, odnosno nasljednici od DS i ĐS imaju pravo prolaza tim dvorom do ulaznih vrata svako svoga stana. Tada je u toj podjeli stan u prizemlju na čest. zem. [katastarska čestica] pripao GA i OS isto kao i dio koji je na skici vještva označen slovima C-D-E-F-C tzv. veranda, kao i pola čest. zem. [katastarska čestica]. Druga polovina čest. zem. [katastarska čestica] pripala je njenom ocu, ostatak objekta u kojoj je GA i njenoj majci stan i jedna praona. Od trenutka podjele pa sve do danas upravo u skladu s navedenom podjelom su se koristile predmetne nekretnine te nitko nikada nije postavljao pitanje niti dovodio u pitanje tu diobu. Cijeli život živi na predmetnoj adresi. Nakon nekog vremena OS je njenoj majci prodala stan u prizemlju o kojem je govorila, a nakon čega je majka isti nastavila koristit zajedno sa dijelom označenim kao veranda. Nakon što je majka kupila stan u prizemlju odlučila je srediti i zemljišnoknjižno stanje te se uknjižila kao vlasnica za cijelo na cijelom dijelu. Poznato joj je da je druga strana tj. njen stric i rodica, odnosno njena majka OS prodavala ono što je dobila diobom najprije Z, a od kojeg je tužiteljica, odnosno njen suprug kupio kuću koja se tu nalazi. I dok je suprug tužiteljice bio živ, a kasnije i sama tužiteljica nikada nije bilo nikakvih problema, osim što je tužiteljica, a i prije njen suprug smatrao da imaju pravo vlasništva, a ne prolaska. Niti majka, niti bilo tko od njenih nasljednika nije osporavao tužiteljici pravo prolaska spornim dijelom do njenog stambenog prostora. Ne samo da nisu osporavali nego su im rekli da mogu postaviti u spornom dijelu cijevi za vodu i kanalizaciju što su i napravili. Ishodili su i pravomoćnu građevinsku i uporabnu dozvolu za svoj objekt. Ne zna zašto tužiteljica smatra da ima pravo vlasništva, odnosno udio na spornom dijelu jer je od početka jasno da je isto vlasništvo njene majke. Što u papirima piše ne zna, ali zna da se vlasništvo izvršavalo upravo onako kako je opisala. Moguće da je vidjela sudsku nagodbu, ali je navela kako ona nije tumač, niti je istu tumačila, niti sebi niti bilo kome drugome. Majka je sve papire dala odvjetniku za postupak koji je pokrenula radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja, a što je u njima sve bilo nije se mogla sjetiti. Nije sudjelovali u postupku uknjižbe prava vlasništva 2010., znala je za tijek postupka, majka se uknjižila.

18. Svjedok EA je naveo kako se vjenčao za JA, kćer tužene te da je u kući u [adresa] uredno dolazio od 1990. U to vrijeme punac AA još uvijek je bio živ te se sjeća da mu je često ponavljao da se podijelio sa svojom braćom, odnosno jedan brat je ranije preminuo pa su u toj diobi sudjelovali njegovi nasljednici kćer i supruga. U toj podjeli stan u prizemlju kuće je pripao L, kao i tzv. veranda ispred stana. Kasnije je punica kupila taj stan od L tako da je on danas njeno vlasništvo uključujući i verandu ispred stana. Punac je govorio da je ostatak, odnosno dvor na skici vještva list 62 spisa i označen slovima A-B-C-F-G-H-I-A pripao puncu, a ostatak familije, odnosno drugi brat i nasljednici od pok. brata su tu imali pravo nesmetanog prolaza. Nitko, koliko mu je poznato, nije dovodio u pitanje takvu podjelu među braćom, to je bio jedini pristup svima do stambenog dijela. Upoznao je tužiteljicu, kao i njenog supruga. Sjeća se da je suprug tužiteljice pitao može li postaviti skelu na ovaj sporni prostor kada je sređivao kuću, kada su postavljali instalacije koje su trebale proći kroz prolaz. Nije mu poznato da je pok. punac vodio postupak sa svojom braćom. Nikada nije znao da bi se prepirali oko bilo čega. Postoji ulaz s [adresa], a koji vodi u poslovni prostor, a u stambeni prostor je jedini prolaz ovaj sporni. Tužiteljica do svog stambenog dijela dolazi preko dijela koji je označen slovima B-C-F-G-H-I-A-B i šrafiran žutom bojom.

19. Tužena je izjavila da se 1970. vjenčala za svog supruga US koji je imao 2 brata H i DS. Tri brata, odnosno nasljednice iza pok. DS i to L i OS su dugi niz godina koristili dio koji je prikazan na skici vještva list 62 spisa i to tako da je dio označen slovima A-B-C-F-G-H-I-A pripao njenom suprugu, a druga dva brata su tim dijelom imali pravo prolaza i to svako do ulaznih vrata svog stana. Sve ovog stoga jer su se davnih godina podijelili te je u toj podjeli dio koji je na skici vještva označen slovima C-D-E-F-C tzv. veranda pripao pok. DS, a kasnije njegovim nasljednicima GA i OS. Naknadno je kupila od OS i njene kćeri L, stan u prizemlju na čest. zem. [katastarska čestica] i dvor koji se nalazi na čest.zem. prikazanoj na skici vještva i označeno kao čest. zem. [katastarska čestica]. Prije nekih 10-ak godina tužiteljica, odnosno njen pok. suprug su kupili od njenog djevera NS poslovni prostor i stan te su od tada pa do danas imali pravo nesmetanog prolaska spornim dijelom što im nitko nikada nije niti osporavao. Njoj osobno prije ove tužbe i ovog sudskog postupka niti tužiteljica niti njen suprug nisu isticali niti spominjali da bi im pripadalo pravo suvlasništva. Nitko treći nije dovodio u pitanje dogovor između braće i stanja na terenu. Nije joj poznato da bi između braće bila potpisana sudska nagodba vezano za predmetne nekretnine u nekom drugom postupku.

20. Svjedokinja ČA je navela da se 1972. vjenčala za svog pok. supruga FS koji je preminuo 1974. te su svega 10-ak dana nakon njegove smrti tada mldb. kćer L i ona otišle iz [adresa]. Vladao je obiteljski nesklad. ZA, baka njene kćeri je preminula 1978. te je njena kćer kao direktna nasljednica postala njenom nasljednicom, a s obzirom da je njen suprug preminuo prije svoje majke za 1/3 dijela njene cjelokupne imovine. ĐS (LA) i AA su htjeli na svoju ruku podijeliti imovinu po njenom mišljenju da se umanji dio koji je pripao njenoj kćeri. U sudskom postupku koji se vodio, a u kojem je zastupala svoju tada mldb. kćer, sklopljena je nagodba na koju je pristala, a prema kojoj nagodbi je dio koji je prikazan na skici vještva list 62 spisa i koji je označen žutom bojom u obliku slova "T" trebao biti zajednički. Sjeća se da je tada LA inzistirao na tome da ima prolaz ovim spornim dijelom, a kako bi mogao pristupiti na krov kuće koje je danas vlasnica tužiteljica. Nije joj poznato da bi eventualno braća AA i HAC nakon ove sudske nagodbe dogovorili između sebe da se na nekakav drugačiji način koriste spornim dijelom. Isto tako, naglasila je da je morala pokrenuti novi sudski postupak kako bi njena kćer dobila u posjed ono što joj po zakonu pripada pa su kao rezultat tog novog sudskog postupka stupili u posjed stana u prizemlju koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica]. Na upit je li u tom sudskom postupku dobila i verandu izjavile je da ne može reći ni ne, ni da s obzirom na to da se u postupku koji se vodio radi materijalne diobe, a koji je okončan sudskom nagodbom, koliko se sjeća, mjerilo od kuće, a ne od verande. Žuti dio u obliku slova "T" ostao je u zajedničkom vlasništvu nakon diobe. Kako se danas tko koristi spornim dijelom nije joj poznato, tužiteljicu ne poznaje.

21. Svjedokinja VA je navela da je njen pok. otac HAC imao 2 brata pok. DS i AA. Što se tiče skice vještva list 62 spisa i sporni dio koji je označen žutom bojom, sjeća se da joj je otac još dok je bila cura rekao da je u dogovoru sa svojom braćom ocu pripao dvor s ulaza [adresa] i stan sa frizerskim salonom koji je bio na čest. zem. [katastarska čestica]. Otac je tada rekao da imaju pravo prolaza do ulaznih vrata njihovog stana, a koji prolaz je počinjao od Ulice Radnica put sjevera, dakle dijelom čest. zem. [katastarska čestica]. Tada joj je rekao da na ostali dio ne smijem ići, da je ostalo pripalo ostaloj braći, odnosno nasljednicama pok. DS. Koliko se sjeća nitko bar ne s njihove strane nije dovodio u pitanje takav dogovor. Međutim, otac je kasnije to prodao. Na upit je li se radilo o dogovoru ispred suda ili eventualno izvan suda mislim da se radilo o sudskom dogovoru, ali nije sigurna. Tužiteljicu ne poznajem.

22. Iz iskaza svjedoka OA proizlazi da mu je pok. ĆA rođak. Poznato mu je da je njegov rođak od KS kupio prizemnicu sa poslovnim prostorom, stanom i dvorištem 2007. Sjeća se da je osobno bio prisutan nakon potpisivanja ugovora kada je CA rekao njegovom rođaku da je dvorište, a koje je prikazano na skici vještva list 62 spisa i označeno slovima A-B-C-F-G-H-I-A zajedničko, odnosno da pripada zajednički nasljednicima pok. BA. Koliko mu je poznato rođak se uredno koristio spornim dijelom s obzirom da mu je to jedini pristup do stana u kući. Rođak mu je rekao i to da se tužena upisala kao vlasnica za cijelo, neosnovano, da su mu nudili pravo služnosti što nije prihvatio.

23. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava suvlasništva na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

24. Za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo je utvrditi odlučne, a među strankama sporne činjenice u pogledu pitanja:

- je li između pok. AA, NS i slijednica pok. FS L i ČA, kćeri i supruge, nakon Nagodbe IR-96/1989. od 14. ožujka 1990. kojom je ugovorena dioba objekta i način korištenja zemljišta oko objekta u [adresa] u [adresa], izvršena daljnja dioba, odnosno određen način stvarnog korištenja zemljišta oko objekta

- je li tužiteljica po bilo kojoj osnovi stekla pravo vlasništva nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište

25. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno ovaj sud tužbeni zahtjev smatra neosnovanim.

26. Tako, sud je utvrdio:

- da su LA pok BA, kao predlagatelj, AA i ČA i GA (kao nasljednice FS) vodili sudski postupak materijalne diobe, uređenja i načina korištenja objekta i zemljišta oko objekta u [adresa] u [adresa] (diobe nasljedničke zajednice) u kojem postupku je 14. ožujka 1990. sklopljena nagodba kojom je:

[katastarska općina]

b) predloženiku pod 1. AA pok. BA u isključivo vlasništvo je pripao stan na I. katu stambene zgrade u [adresa], zajedno sa stepeništem i dijelom prizemlja iz kojeg ovo stepenište vodi za stan na I. katu te potkrovlje zgrade, označeno kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te pomoćni objekt – praona koja nosi oznaku č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k.o. Split

c) predloženici pod 2. mal. GA u isključivo vlasništvo je pripao stan u prizemlju stambene zgrade u [adresa], označena kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k.o. Split

d) strankama je na isključivo korištenje pripalo dvorište oko objekta na način da stranke uređuju način korištenja i to u skladu sa skicom lica mjesta i uređenim načinom korištenja zemljišta oko zgrade koju je izradio sudski vještak Marko Miševac 5. srpnja 1989.

- da je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Zvonimira Rubića lik C-D-E-F- C na skici lica mjesta šrafiran kosim linijama dio predmetne č. zgr. [katastarska čestica] (dio kat. čest. zem. [katastarska čestica]), površine 10 m2 i u naravi predstavlja verandu u sklopu stambenog objekta tužene na koju se može pristupiti isključivo iz stambenog objekta tužene, a lik A-B-C-F-G-H-I-A na skici lica mjesta obojan žutom bojom je dio predmetne č. zgr. [katastarska čestica] (dio kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 45 m2 i u naravi predstavlja pješački prolaz do stambenih objekata u posjedu stranaka

- da su braća AA i LA nakon Nagodbe iz 1990. izvršili daljnju usmenu podjelu prema kojoj dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je na skici vještva sudskog vještaka Zvonimira Rubića označen slovima A-B-C-F-G-H-I-A pripao AA, a druga dva brata LA i pok. FS imaju pravo prolaza tim dvorom do ulaznih vrata svojeg stana, a dio označen slovima C-D-E-F-C tzv. veranda stanu u prizemlju na č. zgr. [katastarska čestica] k.o. Split

- da je pok. FS preminuo 1974., a kratko nakon njegove smrti njegova udovica i kćer su se odselile iz [adresa]

- da ČA, udovici pok. FS, nije ništa poznato o tome da bi se nakon sudske Nagodbe iz 1990. braća AA i LA dogovorili o drugačijem načinu korištenja sporne nekretnine u odnosu na ono kako je to određeno Nagodbom

- da odnosi između braće AA i LA i nasljednica pok. FS nisu bili dobri zbog čega su se ČA i GA i odselile iz [adresa], odnosno da je između obitelji vladao nesklad

- da su GA i OS morale pokrenuti sudski postupak da bi GA dobila u posjed stan u prizemlju koji joj je pripao sudskom Nagodbom iz 1990.

- da je LA prodao 9. rujna 1997. braći TA i CA stambenu prizemnicu u [adresa], površine 40,35 m2 koja se sastoji od jednosobnog stana 22,31 m2 i poslovnog prostora 18,04 m2 te dvora 25 m2 na č. zgr [katastarska čestica].

- da je u ugovoru od 9. rujna 1997. navedeno da se sa sjeverne strane prizemnice prema skici od 5. srpnja 1989. koja je sastavni dio nagodbe pod poslovnim brojem IR-96/1989. od 14. ožujka 1990. zajednički koristi prolaz oko kuće.

- da su TA i CA prodali nekretninu koju su kupili od LA predniku tužiteljice 2007.

- da je tužena ŽA uknjižena kao vlasnica za cijelo na predmetnoj nekretnini u pojedinačnom ispravnom postupku 30. travnja 2013., a u kojem postupku nije sudjelovala tužena

- da tužiteljici nitko nikada nije osporavao pravo korištenja spornog dijela 26.1. Sve navedeno jasno proizlazi iz svih citiranih i analiziranih dokaza.

27. Naknadna dioba, odnosno dogovor oko načina korištenja predmetne nekretnine, one koja je na skici sudskog Zvonimira Rubića označena žutom bojom postignut je između braće AA i LA. ČA, udovici pok. FS, nije ništa poznato o dogovoru između AA i LA o drugačijem korištenju spornog dijela u odnosu na Nagodbu iz 1990. Svjedokinja ČA nema razloga iskazivati neistinito, prije više od 40 godina odselila je iz [adresa], tužiteljicu ne poznaje, radi čega se njen iskaz u cijelosti i prihvaća.

28. Sud smatra utvrđenim da su se dva brata AA i LA ( gorki) LA doista podijelili između sebe nakon Nagodbe iz 1990. O tome su iskazivali i tužena i njena kćer, zet. JA, kći tužene, doduše spominje podjelu iz 1985, a Nagodba je iz 1990., tako da dioba nije mogla biti 1985. I svjedokinja VA govori o podjeli i dogovoru prema kojem je njen otac pok. LA imao pravo prolaza do ulaznih vrata stana, ali da joj je uvijek govorio da na ostali dio ne smije ići, da je pripao ostaloj braći. Udovica pok. FS i njena kćer otišle su iz [adresa]. tako da su se ostala dva brata i njihove obitelji mogli ponašati kakao su se i dogovorili nakon Nagodbe, a dogovor su postigli bez L i OS koje su morale pokrenuti sudski postupak da bi dobile u posjed stan koji im je pripao nagodbom. Svjedokinja ČA je izjavila da ne može reći ni da ni ne na pitanje je li u tom postupku dobila i verandu jer se u postupku koji je okončan sudskom nagodbom mjerilo od kuće a ne od verande.

29. Međutim, sva tri brata u konkretnom slučaju su bili nužni suparničari. U postupku razvrgnuća, odnosno daljnje diobe za koju nasljednici dvojice braće tvrde da se dogodila, trebala su sudjelovati sva trojica braće odnosno njihovi slijednici jer na temelju takvog dogovora stječu pravo vlasništva i/ili neko drugo pravo izvodeći ga iz onog dijela s kojim je sudjelovao u diobi, a koji mu istodobno prestaje. Kako navedeni uvjet nije ispunjen nije niti moglo doći do daljnje diobe.

30. Isto tako, tužiteljica odnosno njen prednik je kupoprodajnim ugovorom iz 2007. mogla steći samo pravo korištenja dvorišta oko kuće i to u skladu sa skicom i uređenim načinom korištenja oko zgrade koju je izradio vještak za geodeziju Marko Mišević, a koju je preslikanu potvrdio vještak Zvonimir Rubić u ovom postupku, a nikako pravo vlasništva za koje tvrdi da joj pripada. Nalaz i mišljenje Zvonimira Rubića u cijelosti prihvaća i ovaj sud kao stručan a niti stranke u konačnici nisu imale primjedbi na isto. Isto se odnosi i na braću LA i AA jer je sporni dio ostao u zajedničkom vlasništvu stranaka. Prednik tužiteljice nije mogao steći pravo vlasništva sudskom nagodbom iz 1990. jer je istom uređen način korištenja sporne nekretnine.

31. Osim toga, nije jasno kako to tužiteljica misli biti suvlasnica na realno geometrijski točno određenom dijelu nekretnine. Naime, suvlasništvo postoji ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari (članak 36. stavak 1 ZV-a). To znači ako je jedna osoba vlasnik točno određenog dijela nekretnine, onda ona ne može biti istodobno i suvlasnik idealnog dijela te nekretnine jer je suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na istoj nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno određeni. Kad se stvar nalazi u suvlasništvu niti jedan suvlasnik ne može tvrditi da je on isključivi vlasnik bilo kojeg realnog dijela stvari jer pojam suvlasništva isključuje pravo na realnom dijelu. Kako tužiteljica tvrdi da je vlasnica točno određenog dijela predmetne nekretnine koje je u naravi dio dvora, tada ona ne može istodobno sa tim utvrđenjem tražiti pravo suvlasništva jer se ta dva prava međusobno isključuju. O svojevremenom izuzetku može se govoriti kod etažnog vlasništva o čemu ovdje nije riječ.

32. Slijedom svih prednjih utvrđenja trebalo je u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

33. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 250 bodova, zastupanja na ročištima od 15. ožujka 2017., 9. svibnja 2017., 19. ožujka 2018., 17. listopada 2018., 21. listopada 2019., 6. veljače 2024., 9. travnja 2024., 2. srpnja 2024. i 25. veljače 2025. po 250 bodova, za sastav podnesaka od 13. ožujka 2019. 250 bodova, za zastupanje na ročištima od 29. siječnja 2018. i 26. studenog 2024. po 125 bodova te za zastupanje na ročištu od 22. veljače 2021. 75 bodova, odnosno ukupno 3075 bodova, što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 2,00 eura daje iznos od 6.150,00 eura. Navedeni iznos trebalo je uvećati za 25 % PDV-a u iznosu od 1.537,50 eura pa se dobije iznos od 7.687,50 eura.

( Nije priznat trošak sudske pristojbe jer je isti i neodređen a i tužena nije obveznik plaćanja pristojbe presude. Pristojba odgovora na tužbu se plaća ovisno o uspjehu u sporu a i zastarjela je).

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 1.062,50 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

34. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 9. travnja 2025.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis