Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-681/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović, kao predsjednice vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đorđa Benussi, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grad Opatija , Maršala Tita 3, Opatija, OIB: 99455464348, kojeg zastupa punomoćnik Petar Petrinić, odvjetnik iz Rijeke protiv tuženika: 1. ĐFK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĐF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Martini Gajski, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i partneri iz Zagreba, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj: P-736/2022-26 od 05. srpnja 2023., u sjednici održanoj 09. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana, te se u pobijanom dijelu (točka I i II izreke) potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj: P-736/2022- 26 od 05. srpnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj: P-736/2022-26 od 05. srpnja 2023., suđeno je:

" I-Nalaže se tuženicima predati u posjed tužitelju nekretninu koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Opatija upisana u zk. ulošku [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i označena kao k. č. br. [katastarska čestica], HF, uređeno zemljište ukupne površine 205 m2 slobodnu od svih osoba i stvari, u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II-Nalaže se tuženicima da naknade tužitelju prouzročeni parnični trošak u visini od 1.151,06 € / 8.672,66 kn (slovima: tisuću sto pedeset i jedan euro i 06 centi / osam tisuća šesto sedamdeset i dvije kune i šezdeset i šest lipa) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

III-Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška, sve preko iznosa utvrđenog u točki II izreke ove presude".

2. Protiv navedene presude žalbu su izjavili tuženici i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu preinači i odbije zahtjev tužitelja, podredno ukine i vrati na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica]. z. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], površine 205m².

6. Tužitelj je u ovom postupku zatražio vindikatornu zaštitu propisanu člankom 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu: ZV). Tom zakonskom odredbom propisano je da vlasnik može tužbom zahtijevati povrat individualne određene stvari s time da mora dokazati da na stvari čiji povrat traži ima pravo vlasništva, te da se stvar nalazi u faktičnoj vlasti tuženika. Prema tome tužitelj je u ovom postupku trebao dokazati svoje vlasništvo i posjed tuženika.

7. Zahtjevu tužitelja tuženici su suprotstavili prigovor prava na posjed (članak 163. ZV) tvrdeći da su pravo vlasništva predmetne nekretnine stekli dosjelošću.

8. U postupku je utvrđeno:

- da je sporna nekretnina uknjižena na tužitelja, a u posjedu je tuženika koji je koriste kao parkiralište za svoja vozila

- da sporna kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] graniči sa kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] koja predstavlja stambenu zgradu i dvorište ukupne površine 296 m² u suvlasništvu je tuženika koji su vlasnici posebnih dijelova zgrade,

- da je 2008. godine Gradsko poglavarstvo Grada Opatije donijelo zaključak kojim se udovoljava zahtjevu društva MPB d.o.o. za korištenjem predmetne nekretnine kao parkirališta, te je dopisom 2009. godine upravitelj zgrade dostavio popis vlasnika i stanova koji će prihvatiti ponuđeni mjesečni zakup po parkirnom mjestu,

- da iz iskaza saslušanih svjedoka koji su vlasnici stanova u zgradi koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica]. proizlazi da su isti parkirali na spornoj nekretnini dugi niz godina, a neki još od 1950. godine, te im nikada nitko nije osporavao korištenje predmetne parcele,

- da su tuženici putem predstavnika stanara dopisom upućenom tužitelju od 09. lipnja 2020. izrazili zainteresiranost za kupnju predmetne nekretnine, a sa čim se tadašnji gradonačelnik grada [adresa] bio suglasio i odredio im rok za ishodovanje rješenja za formiranje građevinske parcele,

- da je tužitelj 07. veljače 2022. obavijestio tuženika da neće prodavati predmetnu nekretninu, nego će istom raspolagati, pa je odbio davanje suglasnosti na dostavljeni elaborat.

9. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud u obrazloženju odluke naveo da su tuženici i njihovi pravni prednici znali da predmetna nekretnina nije njihovo vlasništvo, na što upućuje i činjenica da im je tadašnje stambeno poduzeće dalo na korištenje predmetnu nekretninu. Iako je nedvojbeno da su stranke bile u pregovorima oko kupnje predmetne nekretnine, isto tako je nedvojbeno da do realizacije tog pravnog posla nije došlo, pa tuženici i na taj način nisu stekli pravo vlasništva koje se stječe uknjižbom u zemljišnoj knjizi. Kako na strani tuženika nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva nekretnine kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] dosjelošću prvostupanjski je sud prihvatio zahtjev tužitelja pozivajući se na članak 161. ZV. Tvrdnja tuženika da suglasnost za korištenje nekretnine nije opozvana, protivna je priloženoj dokumentaciji, a i činjenici da se vodi predmetni postupak.

10. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju članka 354. stavak 2. ZPP nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP, niti je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

11. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer prvostupanjski sud bitne činjenice o kojima ovisi osnovnost zahtjeva analizirao i cijenio na način propisan odredbom članka 8. ZPP, te na osnovu pravilne ocjene provedenih dokaza i rezultata raspravljanja potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje. Za svoja činjenična utvrđenja i pravne zaključke je naveo jasne i prihvatljive razloge koje prihvaća i ovaj sud i kojim žalbenim navodima tuženika nisu dovedeni u sumnju.

12. Žalitelji osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane presude tvrdeći da se nalaze u dugogodišnjem mirnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, pa u odnosu na ove navode treba reći da je u postupku pravilno utvrđeno da tuženici iako su bili u dugogodišnjem posjedu nisu mogli steći pravo vlasništva dosjelošću jer isti nisu bili pošteni posjednici.

13. Činjenica da je tužitelj još 2008. godine na traženje upravitelja zgrade čija nekretnina graniči sa predmetnom odobrio tuženima daljnje korištenje predmetne nekretnine u svrhu parkiranja vozila kao i plaćanje zakupa po parkiranom mjestu ukazuje da posjed tuženika nije bio pošten, jer su tuženici čitavo vrijeme znali da koriste nekretninu koja nije njihovo vlasništvo, pa nisu niti mogli dosjelošću steći pravo vlasništva. Naime prema članku 159. sadašnjeg ZV, a i prema odredbama ranijih propisa, za stjecanje prava dosjelošću potreban je pošten (savjestan) posjed, a takav posjed postoji kada posjednik nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Nepošten posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje, bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

14. Tuženici su tek u žalbi istaknuli prigovor prava zadržanja iz članka 164. stavak 2. ZV, a u žalbi se prema članku 352. stavak 1. ZPP ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

15. Kako žalba nije osnovana odlučeno je kao u izreci temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

U Dubrovniku, 09. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Josita Begović