REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1461/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja LO, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Mirna Peršić Kučalo, odvjetnica u Zagrebu, protiv I. protivnika osiguranja ČO, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. protivnika osiguranja Adria štedionica d.o.o. u stečaju, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37/a, kojeg zastupa punomoćnik Petar Ćubela, odvjetnik u Zagrebu, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o prijedlogu predlagatelja osiguranja za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-2527/2024-2 od 3. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-123/2023-7 od 23. travnja 2024., u sjednici održanoj 9. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2527/2024-2 od 3. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-123/2023-7 od 23. travnja 2024.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi koja glase:
1. Da li nesporna činjenica što je prijenos vlasništva nekretnine već izvršen za vrijeme dok su na snazi bile dvije mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja iste nekretnine (upisane u zemljišnu knjigu), od kojih je jednu pravomoćno ishodio isti predlagatelj osiguranja, predstavlja vjerojatnost da je predložena mjera potrebna i zakonski utemeljena kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje tražbine, tj. kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta?
2. Da li je zadovoljena zakonska pretpostavka vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete koja prijeti predlagatelju osiguranja ako je protivnik osiguranja u zemljišnoj knjizi upisan kao jedini vlasnik nekretnine?
3. Ima li fizička ili pravna osoba, koja nema ulogu stranke u postupku osiguranja, pravo na naknadu parničnog troška za odgovor na prijedlog za osiguranje donošenjem privremene mjere samim time što je isti prijedlog podnesen uz tužbu radi utvrđenja ništetnosti pravnih poslova u kojima je ista stranka (kao jedan od tuženika) sudjelovala kao ugovaratelj (potpisnik) pa ima ulogu jednog od tuženika, a protivnik osiguranja je druga fizička ili pravna osoba?
Kao razloge važnosti pitanja navodi rješenje Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Gž Ovr-1752/2023 od 09.10.2023.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Polazeći od odredbe čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Prije svega valja napomenuti da je prijedlog odbijen prvenstveno zbog toga što predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine. Osim toga, odgovor na prvo i drugo pitanje ovisi o svim činjeničnim okolnostima svakog konkretnog slučaja na koja se ne može dati univerzalan odgovor. Stoga niti sudska praksa koja se prilaže nije od utjecaja. U odnosu na treće pitanje, osim što ne dostavlja razloge važnosti, predlagatelj osiguranja istim izražava nezadovoljstvo odlukom o trošku što samo po sebi ne može biti razlog važnosti postavljenog pitanja. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a u vezi s čl. 400. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 9. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
