Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-652/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Borisu Mazalinu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-404/2021-36 od 20. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 404/2021-36 od 20. lipnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke te se predmet u navedenom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1) Nalaže se tuženiku, CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju, PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 2.860,18 eur/21.550,00 kn zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 15.02.2020. pa do isplate. 2) Nalaže se tuženiku, CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, naknaditi tužitelju, PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate."
II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom troškova parničnog postupka."
2. Navedenu presudu, sadržajno u dijelu u kojem je njegov zahtjev odbijen pod točkom I. izreke pobija tužitelj iz svih žalbenih razloga, a posebice zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje i naknadu troška žalbenog postupka za sastav žalbe od 312,50 eur i sudsku pristojbu na žalbu od 150,00 eur.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako se pobijana presuda ne može ispitati jer u istoj nisu navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama, dok su navedeni razlozi presude nejasni i proturječni sadržaju zapisnika i isprava danih u postupku, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na što osnovano ukazuje tužitelj u svojoj žalbi.
5. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi kako sud ne prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka kao i tužitelja u pogledu načina nastanka štete na plovilu tužitelja dovodeći iste u vezu s podacima pribavljenim od Državnog hidrometeorološkog zavoda iz kojih podataka zaključuje kako dana za koji tužitelj tvrdi da se dogodila nezgoda nije bilo pojave valova i oborinskih pojava koje svjedoci i tužitelj navodi, a koji su mogli uzrokovati štetu na plovilu tužitelja.
5.1. Iz obrazloženja pobijane presude nadalje proizlazi kako prvostupanjski sud navodi kako je odredbom čl. 27. st. 2. Uvjeta osiguranja tuženika, propisano da je osiguranik obvezan kod nastupa osiguranog slučaja prijaviti pomorsku nezgodu pomorskim vlastima, a što tužitelj nije učinio. Nadalje, prvostupanjski sud navodi kako je odredbom čl. 941. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) (očito citirajući sadržaj st. 1.) propisano da je osiguranik dužan obavijestiti osiguratelja o nastupu osiguranog slučaja najdalje u roku od tri dana otkad je to saznao, a kako je tužitelj štetu prijavio znatno kasnije, 31. siječnja 2020., a štetni događaj se po njegovim navodima dogodio 7. srpnja 2019., zaključuje da je osiguratelja obavijestio o nastupu osiguranog slučaja nakon proteka više od pola godine od saznanja za isti. Zbog tih razloga utvrđuje kako tužitelj nije postupao sukladno svojim obavezama iz Ugovora o osiguranju čiji su sastavni dio Uvjeti za osiguranje brodica i jahti, pa nije nastupila niti obveza tuženika iz predmetne police i Uvjeta osiguranja.
6. Osnovano tužitelj u žalbi ukazuje kako nije jasno na temelju kojih to stručnih znanja prvostupanjski sud utvrđuje vremenske prilike koje su na dan za koji tužitelj tvrdi da je naslala šteta vladale na području gdje se plovilo nalazilo. Osim toga, osnovano tužitelj ukazuje kako je prvostupanjski sud u postupku prihvatio njegov dokazni prijedlog i odredio izvođenje meteorološkog vještačenja na ročištu od 6. rujna 2021., a koji dokaz nije izveden, a za što sud nije naveo bilo kakve razloge.
7. Nadalje, nejasni su i proturječni razlozi temeljem kojih prvostupanjski sud utvrđuje kako je tužitelj izgubio prava na osigurninu posljedično utvrđenju prvostupanjskog suda kako tužitelj nije u roku od 3 dana prijavio nastanak osiguranog slučaja u smislu odredbe čl. 941. st. 1. ZOO kada iz odredbe čl. 942. ZOO (na koju se tijekom cijelog postupka pozivao tužitelj) jasno proizlazi ništetnost takvih ugovornih odredbi, a navedeno bi se odnosilo i na odredbu čl. 27. st. 2. Uvjeta osiguranja tuženika, na koju se poziva prvostupanjski sud.
8. Odlučujući na navedeni način prvostupanjski sud čini utvrđenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke te predmet u navedenom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
9. Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je da će se o trošku žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
10. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otkloniti će počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja je utvrđena ovom drugostupanjskom odlukom, te će cijeniti i ostale žalbene navode tužitelja te će nakon toga biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku. Pri tome će prvostupanjski sud imati u vidu ukazanu mu činjenicu kako nema stručnih znanja temeljem kojih bi samo na temelju podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda mogao utvrđivati stanje mora i vremenske prilike koje su bile na dan za koji tužitelj navodi da se dogodio štetni događaj.
11. U ne pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, prvostupanjska presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).
U Velikoj Gorici 9. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Verica Kos
