Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ob-19/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice IN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Krunoslav Jandriček, odvjetnik u Virovitici, Tomaša Masaryka 4, protiv protustranke LN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], povodom prijedloga predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-689/2024-4 od 12. veljače 2025., 9. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice IN kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-689/2024-4 od 12. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
"Prijedlog predlagateljice podnesen 2. prosinca 2024., a ispravljen i dopunjen podneskom od 6. veljače 2025., u ovoj pravnoj stvari se odbacuje."
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da je u prijedlogu i dopuni prijedloga jasno navela razlog za pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice, jer je protustranka za vrijeme trajanja te zajednice nekretnine koje su zajednički stekli upisala samo kao svoje vlasništvo, iako su one zajedničko vlasništvo stranaka. Ističe da je podnijela tužbu protiv protustranke radi stečevine u izvanbračnoj zajednici i taj postupak se vodi kod Općinskog suda u Bjelovaru u predmetu broj P Ob-389/2024. Isto tako, u izvanbračnoj zajednici stranaka rođeno je dvoje djece i predlagateljica ima pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice radi ostvarenja određenih prava koja pripadaju njihovoj malodobnoj djeci, kao što je postupak koji namjerava pokrenuti radi dodjele malodobne djece predlagateljici na odgoj, čuvanje i uzdržavanje te radi plaćanja uzdržavanja za djecu od strane protustranke. Predlaže da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači i donese rješenje o utvrđenju izvanbračne zajednice stranaka ili da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagateljice za utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i protustranke koja traje od rujna 2011. do podnošenja prijedloga.
5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbacio prijedlog predlagateljice, ispravljen i dopunjen podneskom od 6. veljače 2025., uz obrazloženje da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svog pravnog interesa za podnošenje predmetnog prijedloga budući da u prijedlogu nije navela nikakav valjani razlog da ima određeni pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice, a niti je posebnim propisom predviđen poseban postupak za takvo utvrđenje, pa kako nije ispunjena osnovna procesna pretpostavka za podnošenje prijedloga u smislu čl. 187. st. 2. u vezi čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje ZPP) i čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.), prijedlog je odbačen.
6. Predlagateljica ne konkretizira žalbeni razlog bitne povrede postupka, a ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP) na bitne povrede odredaba (izvanparničnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.
7. Odredbom čl. 187. st. 1. ZPP je propisano da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave, dok je stavkom 2. toga članka propisano da se takva tužba može podići kad je to posebnim propisom predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.
7.1. Cijeneći sadržaj citirane zakonske odredbe zaključuje se da se i određeni prijedlog u izvanparničnom postupku radi utvrđenja postojanja ili nepostojanja kakva prava ili pravnog odnosa može podnijeti samo kad je to posebnim propisima predviđeno i kad predlagatelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa.
8. U prijedlogu je predlagateljica navela da ima pravni interes da se utvrdi njezina izvanbračna zajednica s protustrankom jer su za vrijeme izvanbračne zajednice zajednički stjecali nekretnine na kojima je protustranka sama upisana kao vlasnik, kao i vrijedne pokretnine. Po rješenju prvostupanjskog suda broj R1 Ob-689/2024-2 od 29. siječnja 2025. kojim je predlagateljici prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice vraćen radi ispravka i dopune uz uputu da je u prijedlogu potrebno pravilno naznačiti, između ostalog, pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka kao i pravnu osnovu za vođenje postupka, predlagateljica je u podnesku od 6. veljače 2025. navela da su za vrijeme izvanbračne zajednice stranke kupovale određene nekretnine koje je protustranka upisala kao svoje vlasništvo te da ima pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice radi ostvarenja svojih prava na nekretninama koje su zajednički kupili.
9. Dakle, predlagateljica u prijedlogu i dopuni prijedloga nije navela konkretan razlog koji podupire pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice, niti je posebnim propisom predviđen zasebni izvanparnični postupak za takvo utvrđenje, a niti je predlagateljica pokrenula parnicu u imovinskom postupku između izvanbračnih drugova, u kojem postupku bi se kao prethodno pitanje utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice između stranaka, ako bi to pitanje bilo sporno, slijedom čega je prvostupanjski sud, i po pravnom shvaćanju ovog suda, pravilno odbacio njezin prijedlog kao nedopušten.
9.1. U vezi s time, prema pravnom shvaćanju zauzetom na zajedničkom sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika građanskih odjela županijskih sudova održanog 15. lipnja 2018., u izvanparničnom postupku se ne može tražiti utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u skladu s odredbama čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona, pa u takvim slučajevima treba prijedlog odbaciti.
10. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zadru 9. travnja 2025.
Sudac
Igor Delin
