Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1723/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu ,kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja VERBRIEFUNG & Co. d.o.o., Zagreb, Hribarov prilaz 6/A, OIB: 50053576872, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Remenar & Remenar, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenice MĐ (ranije M) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ante Karlović, odvjetnik u Rijeci, radi ovrhe odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Poli, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, posl. broj Ovr-137/2021 od 29. kolovoza 2024., dana 9. travnja 2025.

r i j e š i o je

I Ukida se rješenje Općinskog suda u Puli-Poli, Stalna služba u Rovinju- Rovigno, posl. broj Ovr-137/2021 od 29. kolovoza 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeće rješenje:

I. Odgađa se provedba ovrhe određena rješenjem o ovrsi posl.br. Ovr-137/2021 do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda pod posl.br. P-384/2024.

II. Odgađa se javna dražba koja se vodi kod Agencije.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud prihvati žalbu ovrhovoditelja te preinači pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima ovrhovoditelja podredno isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje: OZ) međutim osnovano ukazuje ovrhovoditelj na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati jer nema razloga o odlučnim činjenicama.

5. Ovrhovoditelj u žalbenim navodima u bitnome ističe da je sud pogrešno utvrdio da su kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodom ovrhe a kako to propisuje čl.65. OZ-a jer je za svoje utvrđenje dao nepotpuno i površno obrazloženje koje je šturo i nedostatno do te mjere da se svodi samo na isticanje navoda ovršenika da bi prodajom nekretnine došlo do gubitka doma bez ikakvog obrazloženja suda i konkretnog zaključka suda u čemu bi se sastojala teško nenadoknadiva šteta .

6. Nadalje ovrhovoditelj ističe da gubitak vlastite nekretnine sam po sebi ne predstavlja razlog nenadoknadive štete jer se nužni stambeni prostor može osigurati i na druge načine a upravo ovakav pravni stav je izražen u recentnoj sudskoj praksi .

7. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki. Prva pretpostavka je vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje dok je druga pretpostavka postojanje, u čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a taksativno određenih okolnosti koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće :

-da je ovdje ovršenica predložila odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod prvostupanjskog suda pod posl. br. P-384/2024 zbog proglašenja ovrhe nedopuštenom,

-da ovršenica navodi u prijedlogu za odgodom ovrhe da nekretnina koja je predmet ovog postupka njezin jedini dom stoga ističe povredu prava na dom jer bi prodajom nekretnine došlo nepovratno do gubitka doma za ovršenicu i njezinu obitelj.

9. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je u ovom konkretnom slučaju ovršenica podnošenjem tužbe 13. lipnja 2024. kod prvostupanjskog suda pod posl. br. P- 384/2024 protiv tuženika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom dokazala da je ispunjen uvjet iz čl. 65. st. 1. t. 5. OZ-a dakle jedan od kumulativno propisnih uvjeta iz čl. 65. st. 1. OZ-a.

10. Međutim ovdje osnovano ukazuje ovrhovoditelj da sud nije obrazložio konkretne razloge da bi ovršenica provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno vjerojatnost da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

11. Naime ovdje ovršenica u prijedlogu za ovrhu samo navodi da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu štetu a što sud automatizmom prihvaća ne ulazeći u konkretne razloge nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete pa stoga po mišljenu ovog suda pobijano rješenje ne sadrži valjane razloge za odgodu ovrhe.

12. Osnovano ukazuje ovrhovoditelj da gubitak vlastite nekretnine sam po sebi ne predstavlja razlog nenadoknadive štete jer se nužni stambeni prostor može osigurati i na druge načine pa isto ne predstavlja pravnorelevantnu štetu u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a a na što ukazuje recentna sudska praksa u istovrsnim predmetima u kojima ovršenik ističe povredu prava na dom.

13. Dakle nije dovoljno povredu prava na dom isticati paušalnim navodima kao što je to u ovom konkretnom slučaju.

14. Također ovdje treba navesti da je u ovršnim ispravama zasnovano založno pravo na nekretnini koja je predmet ovog ovršnog postupka a radi osiguranja novčane tražbine prednika ovrhovoditelja te je ovršenik dao suglasnost ovrhovoditelju da za slučaj neisplate te tražbine neposredno provede prisilnu ovrhu na založenoj nekretnini a za koju ovršenik sada navodi da je koristi za stanovanje .

15. Prema tome ovdje je ovršenik svojevoljno ugovorio založno pravo na nekretnini koja je predmet ovog postupka sa svim pravnim i faktičnim posljedicama tog raspolaganja koje su za njega poslije takvog ugovaranja nastupile.

16. Također prema mišljenju ovog suda prvostupanjski sud nije konkretno utvrdio bi li ovršenica, u slučaju da se ovrha proglasi nedopuštenom, bila u nemogućnosti regresno se namiriti od ovrhovoditelja, za slučaj uspješnosti u parnici proglašenja ovrhe nedopuštenom jer kod ispitivanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi nastupila za ovršenika provedbom ovrhe težište ispitivanja je prvenstveno na imovinskim prilikama ovrhovoditelja i mogućnosti ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja a ovršenica u prijedlogu za ovrhu ne navodi konkretne razloge u tom pravcu.

17. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a, a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke te će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku otkloniti uočene nepravilnosti te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

18. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

U Zagrebu 9. travnja 2025.

Sudac:

Ines Kovačević