Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: P-1852/2021-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Sonji Miljak, u pravnoj stvari tužiteljica pod 1) AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 3) IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sve zastupane po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku u Zadru, protiv tužene TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], A [adresa], zastupane po punomoćniku ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 24. veljače 2025. godine u prisutnosti tužiteljica od 1) do 3) osobno i s punomoćnikom te punomoćnika tuženice i nakon objave presude dana 9. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], da plati tužiteljicama i to: 1. AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. i 3. IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], niže označene novčane iznose i to svakoj od tužiteljica pojedinačno, kako slijedi:

- za period od 20. 10. 2019. godine, do 31. 10. 2019. godine novčani

iznos od po 31,91 € (240,33 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. 10. 2019. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 11. 2019. godine, do 30. 11. 2019. godine novčani

iznos od po 95,75 € (720,99 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 11. 2019. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 12. 2019. godine, do 31. 12. 2019. godine novčani

iznos od po 95,75 € (720,99 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 12. 2019. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 01. 2020. godine, do 31. 01. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 01. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 02. 2020. godine, do 29. 02. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 02. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 03. 2020. godine, do 31. 03. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 03. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 04. 2020. godine, do 30. 04. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 04. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 05. 2020. godine, do 31. 05. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 05. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 06. 2020. godine, do 30. 06. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 06. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 07. 2020. godine, do 31. 07. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 07. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 08. 2020. godine, do 31. 08. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 08. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 09. 2020. godine, do 30. 09. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 09. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 10. 2020. godine, do 31. 10. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 10. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 11. 2020. godine, do 30. 11. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 11. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 12. 2020. godine, do 31. 12. 2020. godine novčani

iznos od po 100,75 € (758,64 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 12. 2020. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 01. 2021. godine, do 31. 01. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 01. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 02. 2021. godine, do 28. 02. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 02. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 03. 2021. godine, do 31. 03. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 03. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 04. 2021. godine, do 30. 04. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 04. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 05. 2021. godine, do 31. 05. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 05. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 06. 2021. godine, do 30. 06. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 06. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 07. 2021. godine, do 31. 07. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 07. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 08. 2021. godine, do 31. 08. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 08. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 09. 2021. godine, do 30. 09. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 09. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 10. 2021. godine, do 31. 10. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 10. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 11. 2021. godine, do 30. 11. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 11. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 12. 2021. godine, do 31. 12. 2021. godine novčani

iznos od po 109,00 € (820,77 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 12. 2021. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 01. 2022. godine, do 31. 01. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 01. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 02. 2022. godine, do 28. 02. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 02. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 03. 2022. godine, do 31. 03. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 03. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 04. 2022. godine, do 30. 04. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 04. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 05. 2022. godine, do 31. 05. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 05. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 06. 2022. godine, do 30. 06. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 06. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 07. 2022. godine, do 31. 07. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 07. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 08. 2022. godine, do 31. 08. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 08. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 09. 2022. godine, do 30. 09. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 09. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 10. 2022. godine, do 31. 10. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 10. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 11. 2022. godine, do 30. 11. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 11. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 12. 2022. godine, do 31. 12. 2022. godine novčani

iznos od po 122,25 € (920,54 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 12. 2022. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 01. 2023. godine, do 31. 01. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 01. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 02. 2023. godine, do 28. 02. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 02. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 03. 2023. godine, do 31. 03. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 03. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 04. 2023. godine, do 30. 04. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 04. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 05. 2023. godine, do 31. 05. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 05. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 06. 2023. godine, do 30. 06. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 06. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 07. 2023. godine, do 31. 07. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 07. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 08. 2023. godine, do 31. 08. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 08. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 09. 2023. godine, do 30. 09. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 09. 2023. godine, pa do isplate,

- za period od 01. 10. 2023. godine, do 31. 10. 2023. godine novčani

iznos od po 132,50 € (997,72 kn), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. 10. 2023. godine, pa do isplate, odnosno za vremensko razdoblje od 20. listopada 2019. godine, pa do zaključno 31. listopada 2023. godine, novčani iznos od ukupno po 5.527,50 €, svakoj od tužiteljica pojedinačno, kao i zakonske zatezne kamate koje na svaki pojedinačni navedeni iznos teku od dana dospijeća, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, kao i novčani iznos od po 132,50 € (997,72 kn) mjesečno svakoj od tužiteljica pojedinačno, počev od dana 01. studenog 2023. godine, pa ubuduće do predaje nekretnine oznake čest.br. 5707/2, u naravi dvorište, stambena zgrada, pomoćna zgrada, ukupne površine 645 m2, opisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u nesmetan suposjed tužiteljicama, odnosno do dovršenog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice iste nekretnine, kao i zakonske zatezne kamate, koje na svaki pojedinačni navedeni iznos teku od dana dospijeća, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II Dužna je tužena TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], uplatiti tužiteljicama prouzročene troškove parničnog postupka u iznosu od 6.180,51 EUR, kao i zakonske zatezne kamate koje na dosuđeni iznos parničnih troškova teku od dana objave presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su stranke tužbe sestre, a ujedno i nasljednice sada pok. majke HT ud. Ž, iza čije je smrti proveden ostavinski postupak pred javnim bilježnikom Verom Marčina u [adresa] kao povjerenikom tog suda pod posl.br. O- 1533/2019, u kojem je postupku doneseno rješenje o nasljeđivanju dana 17. listopada 2019. godine, te koje je postalo pravomoćno dana 18. listopada 2019. godine. Prema rješenju o nasljeđivanju svu imovinu ostaviteljice HT ud. Ž, pa tako među inim u izreci rješenja i pod toč. I./1./A, odnosno nekretninu oznake čest.br. 5707/2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], naslijedile su sve stranke na jednake dijelove, odnosno svaka za po 1/4 dijela. Navedeno rješenje o nasljeđivanju provedeno je i upisom u zemljišnu knjigu na označenoj nekretnini u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na imena svih stranaka iz uvoda tužbe, svake za po 1/4 dijela. Tužiteljicama nije odgovaralo postojanje suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini koju nekretninu isključivo u svom posjedu drži tužena sa svojom obitelji, pa su tužiteljice predlagale tuženoj razvrgnuće suvlasničke zajednice na toj nekretnini mirnim putem, čemu se tužena protivila. Nakon toga su tužiteljice u tom pravcu dopisom od 20. kolovoza 2020. godine pozvale tuženu da pokušaju postići sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice navedene nekretnine, ali nakon zakazanog sastanka u prostorijama odvjetničkog društva Franko Kotlar, GT i dr. u [adresa] dana 07. rujna 2020. godine, do sporazuma nije došlo, nakon čega su tužiteljice, u svojstvu predlagateljica, pokrenule pred tim sudom izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice dana 09. rujna 2020. godine, koji je prijedlog predlagateljica dobio oznaku poslovnog broja R1-254/2020. Međutim, i u tom postupku tužena je istakla prigovore, zbog kojih je prigovora došlo do obustave tog postupka i upućivanja tužiteljica na pokretanje parničnog postupka, kojeg su tužiteljice pokrenule pred tim sudom pod posl.br. P- 2066/2020. U svakom slučaju, tužena je nepošten posjednik označene nekretnine najkasnije od dana nastupa pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju odnosno od 18. listopada 2019. godine, jer drži u isključivom posjedu označenu nekretninu, iako je suvlasnica na toj nekretnini za 1/4 dijela. Prema odredbi iz članka 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP) tuženica nije pošten posjednik, jer je znala da joj ne pripada pravo na posjed označene nekretnine za cijelo. S obzirom da je tužena nepošteni posjednik dijela čest.br. 5707/2 k. o. [katastarska općina], i to za 3/4 dijela, tužena je u obvezi tužiteljicama isplatiti naknadu na ime najamnine koju bi ostvarile tužiteljice, odnosno koju nisu primile tuženice od iznajmljivanja dijela označene nekretnine. Stoga sud o osnovanosti zahtjeva tužiteljica odlučuje primjenom čl. 164. st. 1., čl. 165. i čl. 18. st. 3. ZVDSP, a u skladu i sa zaključcima Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 26. listopada 2009. godine. Iznajmljivanjem cijele nekretnine ostvarila bi se najamnina u iznosu od 4.000,00 kn mjesečno, s obzirom da se radi o obiteljskoj kući katnici, tlocrtne površine 131 m2 sa ograđenim dvorištem površine 471 m2, a prema odredbi iz članka 165. ZVDSP tužena mora naknaditi svu štetu koja joj je nastala i sve koristi koje je tužena imala za vrijeme svojeg posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemarila. Predlaže se prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženica navodi da je točno je da su stranke nasljednici po rješenju o nasljeđivanju iza pok. HT, te upravo to rješenje daje pravo na posjed tuženoj, koji posjed je ista na isti način izvršavala i prije smrti prednice HT, slijedom čega je ista pošteni posjednik. Naime, da je netočno da bi tužena bila nepoštena posjednica, a kamoli od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, jer da ista drži u isključivom posjedu predmetnu nekretninu. Tužitelji nemaju pravo na isplatu naknade po čl. 165. ZVDSP-a, obzirom da prema odredbama ZVDSP samo je nepošteni posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Nadalje, tužena ničim ne onemogućava posjed tužiteljima, a tužiteljima je poznato da ista cijeli svoj život živi u prizemlju kuće po dozvoli svojih roditelja ranijih suvlasnika, te da se predmetna kuća upravo i koristila na taj način odnosno da je tužena živjela u prizemlju kako je s istima i dogovoreno. Kako su se upravo pojedini dijelovi predmetne kuće koristili na opisani način, te su tako i podijeljeni u smislu posjedovanja, upravo stranke koje su stupile u pravnu poziciju svojih prednika (roditelja) tako su stupile i u poziciju dogovora koji je postignut oko korištenja predmetne kuće. Sukladno odluci Vrhovnog suda Rev-1981/2017-3 zauzet je stav da kada postoji dogovor o načinu posjedovanja neovisno o tome što neki od suvlasnika posjeduju stvar u većem opsegu od svog suvlasničkog dijela, ostali suvlasnici ne mogu ostvarivati pravo na naknadu koristi koje su njima eventualno uskraćena takvim posjedovanjem. Nadalje, tužena uopće ne koristi kat kuće da bi tužitelji mogli zahtijevati bilo kakvu korist od navodne uporabe stvari. Tužitelji ne dokazuju kako bi tužitelji, da tuženica nije koristila preostali dio kvadrata predmetne kuće, ostvarili korist davanjem u najam upravo tih kvadrata kuće. Također davanje stvari u najam posao je izvanredne uprave, za koji se traži suglasnost svih suvlasnika (članak 41. stavak 1. ZVDSP), pa tužitelji tu korist ne bi mogli niti ostvariti bez prethodne suglasnosti svih suvlasnika, uključujući i tuženicu, stoga je neosnovan zahtjev tužitelja na isplatu naknade koju da bi isti ostvarili da tužena nije u posjedu predmetne nekretnine. Odredbom čl. 165. st. 1. ZVDSP-a propisano je da nepošteni posjednik tuđe stvari istu mora predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, dok je st. 6. istog članka propisano da od časa kada je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenog posjednika, isti se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada. Odredbom čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima propisano je da kada je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, da vlasnik može zahtijevati neovisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe. Ističe se kako je u slučaju primjene i tumačenja odredbe čl. 1120. ZOO-a, te primjene i tumačenja odredbi čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZVDSP-a, zauzeto pravno shvaćanje Građanskog odjela VSRH, i to na način da se ukoliko je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valjaju primijeniti odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZVDSP-a, dok se opće pravilo o vraćanju stečenog bez osnove primjenjuje samo kada korisnik tuđe stvari nije u mogućnosti vratiti tu stvar imaocu, radi toga što je stvar korištenjem prestala postojati ili je promijenila identitet ili iz gospodarskih razloga ne bi bilo opravdano vraćanje. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju pod posl.br. O- 1533/2019 od dana 17. listopada 2019. godine, pravomoćno dana 18. listopada 2019. godine (l.s. 7-9), zk izvadak (l.s. 11), posjedovni list (l.s. 12), dopis od dana 20. kolovoza 2020. (l.s. 14), saslušani su svjedoci VT i RT na ročištu od dana 7. prosinca 2022. (l.s. 36-38), skicu sudskog očevida s fotografijama (l.s. 40- 50), nalaz i mišljenje vještaka Vjeka Dizdara (l.s. 53-77), očitovanje vještaka od 25. studenog 2023. (l.s. 97), saslušan je vještak na ročištu od dana 29. studenog 2023. (l.s. 99), ugovor o zasnivanju prava osobne služnosti (l.s. 101-104), saslušana je tužiteljica pod 1) na ročištu od dana 24. veljače 2025. (l.s. 118) i u spis ovog suda broj: R1-254/20.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljica je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica da im tuženica isplati s osnove uporabe tuđe stvari u svoju korist – kuće s dvorištem - utužene iznose. Protuvrijednost koristi izražena je kroz iznose mjesečne najamnine za predmetnu nekretninu i to za 3/4 dijela, koliko imaju tužiteljice.

6. Prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju iza zajedničkog prednika stranaka iste su suvlasnice svaka za 1/4 dijela nekretnine oznake čest. 5707/2 k. o. [katastarska općina] temeljem nasljeđivanja. Nesporno je i da je tuženica u posjedu prizemlja kuće te da koristi pripadajuće dvorište.

7. Sporno je da li tužiteljice mogu koristiti nekretninu odnosno da li im tuženica brani posjed jer ista u bitnome tvrdi da sestre mogu doći kada žele, da je ključ uvijek na istom mjestu te da ona ne koristi kat kuće. Također je sporno da li je postojao dogovor tuženice i pokojnih roditelja da se predmetna kuća koristi na način da tužena živi u prizemlju, a oni na katu, a što bi istoj dalo za pravo da i sada koristi nekretninu na taj način.

8. Sud je održao očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske i građevinske struke.

Neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da se radi o kući katnici s dvorištem. Prizemlje se sastoji od hodnika, dnevnog boravka, kuhinje s blagovaonicom, dvije spavaće sobe i kupaonice. Vanjskim stepeništem se dolazi na kat kuće koji se sastoji od namještenog dnevnog boravka, zajedno s blagovaonicom i kuhinjom, kupaone, I dvije spavaće sobe, s tim da je jedna soba namještena dok se u drugoj nalaze perilica rublja, veliki broj prednjih i stražnjih svjetala automobila, dvije kontrolne ploče automobila, kuhinjski stol s pet stolica, dva vjetrobranska stakla i unutarnja krovna obloga automobila. Uz sjevernu stranu od kuće do sjevernog ogradnog zida se nalazi pomoćna zgrada u kojoj se nalaze garaža i spremište, a od postojećih objekata pa u istočnu stranu se nalazi plastenik. U dvorištu se nalazi i velik broj auto guma, akumulatori i dijelovi karoserije auta.

8.a. Skicom sudskog očevida od dana 24. veljače 2023. s fotografijama identificirana je i opisana zatečena nekretnina oznake čest. 5707/2 k. o. [katastarska općina] u površini od 645 m2.

8.b. Iz vještačenja vještaka Vjeke Dizdara ing. građevine slijedi da je vještak mišljenja kako je tržišna vrijednost najamnine za utuženo razdoblje od 20.10.2019. do 1.8.2023. 20.547,35 EUR s time da je ukupna najamnina za 2019.g. 383,00 € x 2,35 mjeseca = 901,35 €, za 2020.g. 403,00 € x 12 mjeseci = 4.836,00 €, za 2021.g. 436,00 € x 12 mjeseci = 5.232,00 €, za 2022.g. 489,00 € x 12 mjeseci = 5.868,00 € i za 2023.g. 530,00 € x 7 mjeseci = 3.710,00 €.

8.c. Tužiteljice nisu imale bitnijih prigovora ni primjedbi na vještačenje te su shodno istome i uredile tužbeni zahtjev podneskom od dana 16. listopada 2023.. S druge strane tužena je prigovorila nalazu i mišljenju ističući da iz istog nije razvidno na koji dio nekretnine se isto odnosi te da se predmetna nekretnina sastoji od dva stana pa procjena nije napravljena sukladno stanju na terenu odnosno da je procijenjena cijela kuća kao cjelina umjesto dvije zasebne etaže.

8.d. Vještak u svom očitovanju na prigovor tužene navodi da je procjenu vrijednosti najamnine za tužbeno razdoblje izradio za cijelu kuću s okućnicom u skladu sa stanjem utvrđenim na licu mjesta, a sve prema zadatku koji mu je postavljen na samom očevidu

– utvrditi visinu najma za cijelu obiteljsku kuću koja se sastoji od stana u prizemlju i stana na katu, zajedno s okućnicom.

Vještak je saslušan neposredno na glavnoj raspravi te je ostao kod svog nalaza i mišljenja, te danog očitovanja nakon čega više nije bilo primjedbi.

8.e. Sud cijeni vještačenje kao stručno, objektivno i argumentirano. Vještak je dao valjane razloge za svoj nalaz, objasnio je kojim se metodama služio prilikom izrade, na sva pitanja i prigovore stranaka odgovorio je jasno i nedvosmisleno pa sud prihvaća vještvo kao vjerodostojno i precizno na okolnost visine najamnine za cijelu nekretninu u utuženom razdoblju.

Prigovor tužene da procjena nije načinjena sukladno stanju na terenu nije prigovor na vještačenje, već se odnosi na dokazivanje ne/korištenja cijele nekretnine o čemu će u daljnjem tijeku obrazloženja biti više riječi.

9. Na okolnost korištenja i ne/mogućnosti korištenja nekretnine u dokaznom su postupku saslušani svjedoci.

Pa tako svjedok VT, nesrodan sa strankama, živi preko pute sporne nekretnine u bitnome navodi da je majka stranaka I do svoje smrti živjela na katu, a TT i ĆT sa svojom obitelji živjeli su u prizemlju Nakon Jekine smrti u toj kući živi i dalje TT te ĆT i sin RT u prizemlju. Na katu kuće nitko ne živi, a da li je namješteno ne zna. Garažu koristi ĆT. U istoj se nalazi njegov poljoprivredni alat. Koliko zna tužiteljice imaju pravo pristupa u kuću, a nakon smrti pok. I dolazile su par puta, vidio je kada su dolazile. Danas se manje posjećuju, ali ne misli da su sestre u svađi. Mislim da se stranke nisu podijelile nakon smrti svoje pok. majke I. Nije vidio da bi netko koristio, odnosno živio na katu kuće nakon što je I preminula. RT ima svoju obitelj, suprugu i malo dijete staro pet godina. Oni žive u prizemlju kuće. S cijelom obitelji je u dobrim susjedskim odnosima kao i s tužiteljicama, s njima nikada nije bio u zavadi.

9.a. Sud cijeni iskaz ovog svjedoka u pretežnom dijelu kao uvjerljiv i objektivan. Radi se o obližnjem susjedu koji dobro poznaje cijelu obitelj i stanje na terenu i svoji iskaz temelji na neposrednom opažanju. Vjerodostojnim drži sud iskaz u dijelu u kojem opisuje gdje tko živi i tko što koristi te s istim, a dovodeći ga u vezu s opažanjem suda na sudskom očevidu smatra s visokim stupnjem vjerojatnosti utvrđenim da tuženica sa sinom i njegovom obitelji te suprugom živi u prizemlju, a da koriste garažu i dvorište. Prihvaća sa iskaz i u dijelu da na katu ne živi nitko. Dio iskaza u kojem svjedok navodi da ne misli da su sestre u svađi te da imaju pristupa tužiteljice kući sud odbacuje jer je isto u suprotnosti s činjenicom da stranke vode više sudskih postupaka upravo oko ove nekretnine. Sud je stava da je svjedok tu ipak htio malo „pomoći“ tuženici s kojom je susjed, jer s tužiteljicama nije, ali bez obzira na isto sud drži iskaz uvjerljivim na gore opisane okolnosti i u tom dijelu mu poklanja vjeru.

10. Svjedok RT sin je tužene te kao takav pristran, subjektivan i osobno zainteresiran za ishod postupka naročito stoga što i sam s obitelji živi u predmetnoj nekretnini pa će se ishod ove parnice neposredno odraziti na njegovu stambenu situaciju što ozbiljno dovodi u sumnju istinitost njihovih navoda pa mu ovaj sud ne poklanja vjeru i cijeni svjedočenje kao nevjerodostojno i prilagođeno potrebama tužene za uspjehom u sporu.

11. Tužiteljica u svom iskazu navodi da nekretninu koristi sestra TT sa svojom obitelji. Ona ima sina, kćer i unučad. Majka je umrla **.**.2019. Živjela je na katu dok je TT živjela u prizemlju s obitelji. Sestre i ona nemaju pristup toj nekretnini, ona je koristi u cijelosti i one nisu pokušale ući unutra zato što su dobile prijetnje. Ispred dvorišnih vrata svoje kuće našla je lampion onakav kakav se nosi na groblje. Nemaju pristup ni prilaz, strah ih je doći tamo. Pokušale su mirnim putem riješiti spor. Tuženica je imala odvjetnika Kotlara i bio je dogovoren sastanak kod njega da se mirnim putem riješi međutim tuženica niti itko od njezinih se nije pojavio na dogovorenom sastanku.

Sud drži iskaz životnim i u skladu s objektivnim okolnostima u konkretnoj pravnoj stvari i očito potpuno poremećenim odnosima stranaka.

12. Pojašnjava se da se na imovinske odnose stranaka ove parnice trebaju primijeniti pravila obveznog prava koja reguliraju institut stjecanja bez osnove.

Prema odredbi čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj:

35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) kada je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

13. Prema odredbi čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV) nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da je nije zanemario.

14. U postupku je izvedenim dokazima utvrđeno da tuženica koristi cijelu nekretninu sa svojom obitelji pa i kat kuće jer iako tamo nitko ne živi očevidom je utvrđeno da se tamo nalazi veliki broj prednjih i stražnjih svjetala automobila, dvije kontrolne ploče automobila, dva vjetrobranska stakla i unutarnja krovna obloga automobila. Dovodeći isto u vezu s izgledom dvorišta u kojemu se nalazi velik broj auto guma, akumulatori i dijelovi karoserije auta, vrlo je izvjesno da se sin RT i/ili suprug ĆT bave popravkom prijevoznih sredstava te da u te svrhe koriste garažu, dvorište, ali i kat kuće kao svojevrsno skladište, dakle ne samo (nesporno) prizemlje.

15. Tužena tvrdi da je postojao dogovor o tome još za života pokojnih roditelja stranaka da roditelji koriste kat, a ona s obitelji prizemlje te je to faktično tako i bilo, što je nesporna činjenica između stranaka. Međutim, takav je dogovor smrću majke tužiteljica i tuženice prestao postojati jer u trenutku smrti ostaviteljice sva prava prešla su na nasljednike pa tako i suvlasništvo predmetne nekretnine na tužiteljice svakoj za 1/4 dijela te s time i pravo na suposjed i uživanje/iskorištavanje nekretnine. Nastavno, tužena koristi cijelu nekretninu protivno odredbi čl. 42. st. 1. ZV koja propisuje da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvar jer je izvedenim dokazima u postupku utvrđeno da koristi sve i brani tužiteljicama pravo na suposjed.

16. Naime, tužena tvrdi da nitko tužiteljicama ne brani suposjed nekretnine i da je ključ na istome mjestu. U odnosu na ovo valja istaknuti da je pokrenut postupak o razvrgnuću suvlasničke zajednice iz kojeg predmeta broj: R1-254/2020 slijedi da je tužena osporila tužiteljicama vlasništvo garaže koja se nalazi na nekretnini radi čega je postupak diobe obustavljen, a stranke su upućene na parnicu. Samo ova činjenica upućuje na zaključak da tužena brani tužiteljicama pristup garaži svojatajući je u cijelosti dok u prizemlju živi s obitelji pa je neživotno i nelogično smatrati da tužiteljice tu mogu neometano doći i koristiti se s nekretninom koja u pravnom smislu čini jednu cjelinu. Nadalje, donesena je i prvostupanjska presuda broj: P- 2066/2020 dana 28. prosinca 2022. kojom se razvrgava suvlasnička zajednica stranaka civilnom diobom protiv koje se tužena žalila.

17. Dakle, tužena koči diobu, osporava suvlasničke udjele jer polaže pravo na cijelu garažu, a o navodnom dogovoru između nje i pokojnih roditelja o načinu korištenja kuće (prizemlje – kat) nema ni riječi u ostavinskom postupku iza smrti HT niti je tužena išta isticala u tom pravcu. Nije ni predlagala dokaze na tu okolnost u ovom postupku koja bi i da je utvrđena bila bez pravnog značaja jer su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza smrti majke utvrđeni idealni suvlasnički udjeli stranaka na cijeloj nekretnini sukladno kojima tužiteljicama pripada pravo na korist koju je tužena imala od uporabe.

18. Prigovor tužene da se pravilo o vraćanju stečenog bez osnove primjenjuje samo kada korisnik tuđe stvari nije u mogućnosti vratiti posjedu nevlasnika neosnovan je te ga sud odbacuje kao proizvoljnog i paušalnog.

19. Visina utuženog iznosa utvrđena je vještačenjem, a tužiteljice imaju pravo na zatezne kamate od dana izmicanja koristi do dana isplate. Slijedom iznijetoga odlučeno je kao u izreci.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08 i 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13), a trošak priznat tužiteljicama sastoji se od zastupanja istih po punomoćnicima iz redova odvjetnika i to za sastav tužbe 250 bodova (Tbr. 7. toč. 1.), za pristup na ročišta od dana 7.11. i 7.12.2022., 24.2. i 29.11.2023. i 24.2.2025. godine od po 250 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), za ročište od 8.2.2024. 25 bodova (Tbr. 9. toč. 2.), za sastav podnesaka od 16.10.2023. i 25.11.2021. od po 250 bodova (Tbr. 8. toč. 1.) s tim da vrijednost svakog boda iznosi 2,00 EUR, a sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) što iznosi 4.050,00 EUR te za zastupanje više osobe uvećanje od 20% (Tbr. 36) (4.860,00 EUR) što uz PDV od 25% iznosi 6.075,00 EUR čemu treba pridodati sudske pristojbe na tužbu od 70,34 EUR i na presudu od 35,17 EUR, ukupno 6.180,51 EUR.

U Zadru, 9. travnja 2025. godine

S U D A C

Sonja Miljak

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, putem ovog suda, a za Županijski sud u Zadru.

DNA: 1. Tužiteljicama po punomoćniku

2. Tuženici po punomoćniku