Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1                             Poslovni broj: I -Us-126/2023-4

 

Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

 


 

Poslovni broj: I Kž-Us-126/2023-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća, te Maje Štampar Stipić i Sanje Katušić-Jergović, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Buge Mrzljak Stenzel, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. P.i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 333. i drugih Kaznenog zakona (Narodne novine": 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 84/05., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11, 143/12., u daljnjem tekstu: KZ/97.) odlučujući o žalbi optuženog D. P., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci od 20. rujna 2023., broj K-Us-9/2013-980., u sjednici održanoj 7. studenog 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba optuženog D. P. kao neosnovana.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Županijski sud u Rijeci, rješenjem od 20. rujna 2023., broj K-Us-9/2013-980., na temelju članka 11. stavak. 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku („NN“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., i 80/22.; dalje u tekstu ZKP/08.), optuženom D. P., uskratio je pravo na podnošenje zahtjeva za izuzeće predsjednika sudskog vijeća D. V., temeljem članka 32. i 34. ZKP/08. te predsjednika Županijskog suda u Rijeci i njegova zamjenika, temeljem članka 35. stavak 2. ZKP/08.

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženik osobno i po branitelju, odvjetniku B. P.. U žalbi koju je podnio po branitelju, optuženik navodi kako žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i stavak 3. ZKP/08. jer da je prvostupanjsko rješenje „manjkavo u pogledu razloga koji bi trebali poduprijeti izreku samog rješenja“, te da su naknadnom dostavom zapisnika i uskratom prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće optuženiku ograničena prava koja su mu zajamčena Zakonom o kaznenom postupku i Ustavom Republike Hrvatske. U žalbi koju je osobno podnio upire na povredu prava obrane i pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Kako su obje žalbe sadržajno istovjetne, razmatrat će se kao jedna žalba.

 

3. Na temelju članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalbe optuženika nisu osnovane.

 

5. Nije u pravu optuženik, kada navodi, obrazlažući bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., da je prvostupanjsko rješenje „manjkavo u pogledu razloga koji bi trebali poduprijeti izreku samog rješenja“, budući je sud za svoju odluku naveo jasne i dostatne razloge, zbog čega smatra da optuženik svojim postupcima zloupotrebljava prava koja mu pripadaju u postupku, a koje razloge u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

5.1. Isto tako, suprotno žalbenim navodima, u pobijanom rješenju nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08. Iako u žalbi optuženik ne navodi decidirano u čemu bi se sastojala povreda iz navedenog članka, iz sadržaja žalbe proizlazi kako smatra da je prvostupanjski sud, nepravilno primijenio odredbe članka 409. do 412. ZKP/08., koje se odnose na zapisnik o raspravi, pa da mu je takvim postupkom kao i uskratom prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće, povrijeđeno pravo obrane. Navodi optuženika nisu osnovani. Naime, bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08. je tzv. relativno bitna povreda. Za njenu opstojnost traži se da sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu Zakona o kaznenom postupku ili je na raspravi povrijedio pravo obrane, a to je utjecalo ili je moglo utjecati na presudu. Dakle, žalitelj koji se poziva na takvu povredu dužan je navesti ne samo koju odredbu ZKP/08. bi sud povrijedio, nego i kako je to utjecalo ili moglo utjecati na odluku, a što žalitelj nije učinio. U konkretnom slučaju, ta povreda nije ostvarena budući prvostupanjski sud u tijeku rasprave nije povrijedio odredbe članka 409. - 212. ZKP/08., koje se odnose na zapisnik o raspravi jer je isti sastavljen u skladu s navedenim člancima.

 

5.2. U pogledu daljnjeg navoda, da mu je rješenjem o uskrati prava na podnošenje zahtjeva za izuzeće od 20. rujna 2023. uskraćeno pravo na traženje izuzeća pa da je time onemogućen u korištenju prava obrane, a koje mu je zajamčeno Zakonom o kaznenom postupku i Ustavom Republike Hrvatske, za naglasiti je da je to rješenje sačinjeno u pisanom obliku, na koje je žalitelj imao pravo na žalbu koju je i podnio. Prema tome, on je time zaštitio svoje pravo na obranu.

 

6. Žalbeni navodi optuženika, koji se odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, također nisu osnovani. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je branitelj optuženika dosadašnjim opetovanim podnošenjem neosnovanih zahtjeva za izuzeće/otklon predsjednice optužnog vijeća u jednom navratu, zamjenice ravnatelja USKOK-a u dva navrata, predsjednika raspravnog vijeća u četiri navrata, predsjednika raspravnog vijeća, predsjednika Županijskog suda u Rijeci i njegovog zamjenika u tri navrata i predsjednika raspravnog vijeća i cijelog suda u jednom navratu, odnosno ukupno jedanaest puta, očigledno zloupotrebljavao pravo na institut izuzeća iz članka 34. ZKP/08. čime je remetio očekivanu dinamiku vođenja rasprava odnosno cjelokupnog postupka.

 

6.1. Ovo stoga što iz uvida u spis doista proizlazi da je branitelj optuženika u dosadašnjem tijeku postupka višekratno podnosio istovjetne zahtjeve za izuzeća, u kojima je opetovano isticao navodnu pristranost i nezakonitost postupanja na štetu optuženika te okolnosti koje se odnose na dosadašnji tijek postupka i sadržaj odluka, a koji su bili odbijeni ili odbačeni, pa ponovno podnošenje zahtjeva za izuzeće predsjednika raspravnog vijeća, predsjednika Županijskog suda u Rijeci i njegovog zamjenika istovjetnog sadržaja, i po mišljenju ovog suda kao drugostupanjskog, predstavlja očiglednu zlouporabu prava na primjenu instituta izuzeća iz članka 34. ZKP/08.

 

7. Nadalje, žalbeni navodi optuženika, da je sud odugovlačio s dostavom zapisnika, pa je očito da je zapisnik bio naknadno dorađivan od strane raspravnog vijeća, su paušalni, ničim potkrijepljeni, zbog čega su i ti žalbeni navodi neosnovani. Također, niti zdravstveno stanje optuženika na koje se poziva u žalbi, nije od utjecaja na osnovanost prvostupanjskog rješenja.

 

7. Slijedom navedenog, kako pobijanim rješenjem nisu ostvarene niti povrede na koje drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, žalba optuženika, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odbijena je kao neosnovana.

 

Zagreb, 7. studeni 2023.

 

 

Predsjednik vijeća:

 

Željko Horvatović,v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu