Posl. br. P-917/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu toga suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AU iz [adresa], ul. 73 kbr. 30, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg kao punomoćnica zastupa Ines Žanetić, odvjetnica u Blatu, protiv tužene Općina Vela Luka, Obala 3 br. 19, Vela Luka, OIB: 00935002462, zastupana po načelnici DU, a ona po punomoćniku Radi Jurkoviću, odvjetniku u ZOU Rade Jurković i Aldo Mirošević iz Vele Luke, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 25. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, na ročištu održanom radi objave odluke, dana 9. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Sud ovlašćuje tužitelja AU iz [adresa], ul. 73 kbr. 30, OIB: [osobni identifikacijski broj], da, nakon što ishodi parcelaciju kojom će se dio kat. čest 31639/4, put Plitvine, površine 1456 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji dio je određen crvenom šrafurom i omeđen točkama I-J-K-E-F-G-H-I površine 93 m2 na Geodetskom snimku Gauss d.o.o. izrađenom u siječnju 2024., pod brojem 5/2024-NE, koji snimak predstavlja sastavni dio ove presude, odcijepiti i formirati kao novonastala katastarska čestica, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva takve novoformirane katastarske čestice na svoje ime uz prethodno brisanje istog prava sa imena Javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Općine Vela Luka.
II. Sud ovlašćuje tužitelja AU iz [adresa], ul. 73 kbr. 30, OIB: [osobni identifikacijski broj], da, nakon što ishodi parcelaciju kojom će se dio kat. čest. [katastarska čestica], put Plitvine, površine 1456 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji dio je određen crvenom šrafurom i omeđen točkama A-B-C-D-A površine 33 m2 na Geodetskom snimku Gauss d.o.o. izrađenom u siječnju 2024., pod brojem 5/2024-NE, koji snimak predstavlja sastavni dio ove presude, odcijepiti i formirati kao novonastala katastarska čestica, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva takve novoformirane katastarske čestice na svoje ime uz prethodno brisanje istog prava sa imena Javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Općine Vela Luka.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama suda upisana nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], put Plitvine, površine 1456 m2, i to kao javno dobro, međutim da ova nekretnina nikada u naravi, po načinu korištenja i u prikazanim dimenzijama, nije bila javno dobro u svojstvu puta, koji bi se koristio ili trebao koristiti. Stoga je tužitelj istražujući dokumentaciju utvrdio način nastanak nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a od koje su naknadnom parcelacijom u trenutku ucrtavanja glavne ceste nastale kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Naime, prijavnim listom za katastar od 24. studenog 1988. nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], označena kao javno dobro putevi, drastično je povećala svoju površinu od nekadašnjih 882 m2 na sada 1647 m2, i to na štetu nekretnina čiji vlasnici ili barem posjednici nikada o tome nisu bili obaviješteni. Tako je iz novog stanja vidljivo koliko je nekretninama preko kojih prolazi dio puta (mapalno formiranog u obliku obrnutog slova T), a koji u naravi nikada nije formiran, umanjena površina, a iz čega je očito kako je ovlašteni geodet ovaj put samo grafički ucrtao u svom uredu, formirao prijavni list, matematički naštimao površine, a čime je narušio vlasništvo dijelova nekretnina preko kojih je formirao ovakav put, a sve to pokušao je obrazložiti urbanističkim uvjetima za formiranje puta. Uz ovaj prijavni list priložena je i skica premjeravanja koja grafički prikazuje opisanu situaciju, Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora po zahtjevu RU kao vlasnika kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te Izvod iz prostornog plana Općine Korčula, a iz kojih je jasno kako je za potrebe dobivanja građevinske dozvole vlasnika kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ovlašteni geodet jednostavno ucrtao zamišljeni put u katastarskom operatu. Da je tome tako vidljivo je i iz grafičkog prikaza dionice puta iz kojeg je jasno da je cesta došla do nekretnine opisanog vlasnika i bez ikakve logike nije nastavila prema sjeveru radi spajanja s postojećim putem vidljivim na izvodu iz katastarskog plana. Ovakav način oduzimanja zemljišta njegovim vlasnicima, dakle bez obavijesti, potpisa, izvlaštenja ili njihova pristanka, nikada nije bio pravno utemeljen. Da je tome tako potvrđuje i činjenica što do današnjeg dana, dakle tijekom 36 godina od formiranja zamišljenog puta, ovaj put nikada nije profunkcionirao u naravi. Tužitelj je kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] još 15. siječnja 1993. ishodio građevinsku dozvolu, a po kojoj je na ovoj nekretnini sagradio stambenu zgradu u skladu sa tehničkom dokumentacijom. Potom je dana 25. rujna 2001. sklopio Kupoprodajni ugovor kojim je od prodavateljice LU kupio zemljište u [adresa] označeno kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pri čemu je na nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] izgrađen parking tužitelja, a koji se u određenim dijelovima proteže i na nepostojećem putu. Upravo iz tog razloga tužitelj je angažirao ovlaštenog mjernika koji je na svojoj skici iz mjeseca siječnja 2024. pod brojem 5/2024-NE prikazao točno određene dijelove kat. čest. [katastarska čestica], a koji u stvarnosti zapravo predstavljaju dijelove nekretnina u vlasništvu tužitelja. Kako tužitelj od trenutka u kojem je kupoprodajom stekao pravo vlasništva na nekretninama iste samostalno posjeduje bez da ga itko u tome ometa, ili mu osporava pravo vlasništva, a kako utužena nekretnina u naravi ne predstavlja niti je ikada predstavljala javni put, to smatra kako je utužene dijelove nekretnine stekao dosjelošću.
1.1. Kako tužitelj ima pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem, a nema ispravu podobnu za upis svog prava vlasništva u zemljišne knjige, to ustaje predmetnom tužbom postavivši tužbeni zahtjev kao u izreci.
2. Tužena u svom odgovoru na tužbu navodi da ne osporava istinitost činjeničnih navoda tužbe, a posebno imajući u vidu sadržaj isprava priloženih uz tužbu, ali naglašava da je teret dokaza u ovakvoj pravnoj stvari na tužitelju, pa pridržava pravo i dopuniti svoj odgovor na tužbu ukoliko do dana održavanja pripremnog ročišta u svojoj arhivi pronađe isprave kojima bi se eventualno moglo potpunije utvrditi činjenično stanje. Na pripremnom ročištu, održanom 25. veljače 2025., punomoćnica tužitelja je ustrajala u svim navodima iznesenim u tužbi i u postavljenom tužbenom zahtjevu. Na ovom ročištu punomoćnik tužene iskazao je da i dalje nema razloga osporavati istinitost činjeničnih navoda tužbe, te da nisu pronađeni nikakvi dokumenti vezani za predmet spora u arhivi tužene. Kako su po ocjeni ovog suda u cijelosti bili ispunjeni svi uvjeti iz čl. 292 A. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), to je na ovom ročištu zaključen prethodni postupak i odmah je održano ročište glavne rasprave.
3. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu i to: zk izvatka za utuženu nekretninu, izvoda iz katastarskog plana od 30. listopada 2024., prijavnog lista za katastar od 24. studenog 1988. zajedno sa priloženim ispravama, izvatka iz zemljišne knjige za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], zk izvatka za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], građevinsku dozvolu od 15. siječnja 1993., Kupoprodajnog ugovora od 25. rujna 2001. te skice iz mjeseca siječnja 2024. broj 5/2024- NE. Cijeneći sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti uz primjenu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
3.1. Uvidom u zemljišno knjižni izvadak za utuženu nekretninu utvrđeno je da je ova nekretnina evidentirana kao put Plitvine u površini od 1456 m2 i pisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], time da je kao vlasnik ove nekretnine u cijelosti evidentirano javno dobro, iz čega proizlazi pasivna legitimacija tužene u ovom postupku, koja nije ni bila sporna. Pregledom prijavnog lista za katastar od 24. studenog 1988. utvrđeno je da je ova nekretnina zapravo nastala od nekadašnje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je prilikom izrade ovog prijavnog lista evidentirana u svojoj dotadašnjoj površini od 882 m2. U ovom prijavnom listu evidentirano je i novo stanje, pa je tako novonastala kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao put Privor, sada evidentirana u površini od 1647 m2. Iz skice premjeravanja koja je priložena u prijavnom listu doista je vidljivo da je ovime zapravo formiran novi put, a koji je prošao preko svih susjednih nekretnina, a između ostalog i nekretnina koje su u vlasništvu tužitelja, odnosno preko kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] kojima je na ovaj način umanjena površina. Tako je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] prema izračunu umanjena za 53 m2, a kat. čest. [katastarska čestica] je umanjena za 220 m2. Iz ovog prijavnog lista vidljivo je da za ovakvo planiranje puta nije traženo nikakvo dopuštenje vlasnika ili posjednika nekretnina preko kojih bi novoformirani put trebao prijeći niti je proveden bilo kakav postupak izvlaštenja, već je ovlašteni geometar utvrdio da se formiranje puta temelji na čl. 73 Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta. Ovakav put je očito formiran za potrebe dobivanja građevinske dozvole vlasnika nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je vidljivo iz Uvjerenja o uvjetima uređenja prostora od 4. siječnja 1984. i 26. veljače 1986. Prema navodima tužbe ovaj put samo je ucrtan u katastarske mape, pri čemu nikada nije doista formiran na terenu niti se ovaj prostr na bilo koji način koristio kao put u javnoj upotrebi, a kako tužena nije osporila činjenične navode tužbe, već naprotiv navodi da su činjenični navodi tužbe točni, to ovaj sud smatra kako ovaj put na terenu nikada nije formiran i da je ta činjenica među strankama nesporna. Dakle, iz navedenog prijavnog lista za katastar i njemu priloženih isprava nesumnjivo proizlazi da nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikada na terenu nije bila formirana kao javni put, već je kao takva samo ucrtana u katastarske operate i to očito za potrebe dobivanja građevinske dozvole treće osobe.
3.2. Pregledom zk izvadaka za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], te pregledom zk izvatka za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], utvrđeno je kako je tužitelj evidentiran kao vlasnik ovih nekretnina u zemljišnim knjigama suda u cijelosti, time da još od 15. siječnja 1993. ima građevinsku dozvolu za izgradnju na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pregledom izvoda iz katastarskog plana utvrđeno je da se radi o susjednim nekretninama, a iz Kupoprodajnog ugovora od 25. rujna 2001. proizlazi kako je tužitelj kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kupio od LU. Kako iz odredbi ovog ugovora proizlazi da su stranke složno ugovorile kupoprodajnu cijenu koja je u cijelosti isplaćena, da je tužitelj ušao u posjed kupljenih nekretnina, a sam ugovor je u potpisu prodavateljice i ovjeren pred javnim bilježnikom, to ovaj sud nalazi da je ovaj ugovor pravno valjan i izvršen u cijelosti. Dakle, iz navedenih isprava proizlazi kako je tužitelj u posjedu kat. čest. [katastarska čestica] najmanje od 1993., a kat. čest. [katastarska čestica] najmanje od 2001., kada je preuzeo njihov posjed od prodavateljice.
4. Prema Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV), temeljem dosjelosti vlasništvo nekretnina stječe se samostalnim posjedom ukoliko taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje kroz zakonom određeno vrijeme, time da posjed nekretnine mora biti zakonit, istinit i pošten, a sve kako je to propisano odredbom čl. 159. ZV-a. Posjed je zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja, odnosno pravo na posjed u smislu odredbe čl. 18. st. 1. ZV-a. Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno, ni prevarom ili zlouporabom povjerenja (čl. 18. st. 2. ZV-a), a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema čl. 159. st. 2. ZV-a samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo ove nekretnine dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a ukoliko se dosjelošću stječe nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenim pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu Crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge opće korisne svrhe, tada je potrebno dvostruko vrijeme od onoga određenog st. 2. (st. 4. istog članka), dakle najmanje 20 godina ovakvog posjedovanja. Kako iz priloženih isprava proizlazi da tužitelj posjeduje utužene dijelove kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na terenu kao dijelove svojih nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a ovo iz razloga što zamišljeni put na terenu nikada nije formiran, osobno od 2001., a putem svoje pravne prednice zasigurno i od ranije, to su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu čl. 159. st. 2. i 4., a u vezi sa čl. 160. ZV-a, slijedom čega je i odlučeno kao u izreci ove presude.
5. Kako tužitelj nije zatražio niti popisao parnični trošak to je odluka o istom izostala.
U Korčuli, 9. travnja 2025.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
