Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-739/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednika vijeća, Vesne Stokrp, člana vijeća i suca izvjestitelja te Ivane Mašić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivici Škunci, odvjetniku u Zaprešiću, protiv tuženika Općina Marije Gorice, OIB: 48658001244, Gorička ulica 18/A, Marija Gorica, zastupane po punomoćniku Belizaru Bujanoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-958/2020-35 od 20. svibnja 2024., u sjednici vijeća 9. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-958/2020-35 od 20. svibnja 2024. potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke.

II Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-958/2020-35 od 20. svibnja 2024. potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkom I., II. i IV. izreke.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P- 958/2020-35 od 20. svibnja 2024. odlučeno je:

" I.) Nalaže se tuženiku na dijelu zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 29 m2 na nalazu i mišljenju dip.ing. Vladivoja Relića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 2. veljače 2023. označenog c-B-1-2-3-4-c iskopati i ukloniti novopostavljeni materijal i otpad na dubini od 0,4 metra i u tako otkopani dio zemljišta nasipati novu zemlju, time da se te obveze može osloboditi ukoliko isplati tužitelju iznos od 464,53 EUR, sve u roku 15 dana.

II.) Nalaže se tuženiku da cijelom dužinom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz među sa zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavi kanalice na način da iste usmjeravaju vodu duž [adresa] i da se spriječi poplavljivanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku 15 dana.

III) Odbija se tužbeni zahtjev za predajom u posjed k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 29 m2 na nalazu i mišljenju dip.ing. Vladivoja Relića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 2. veljače 2023. označenog c-B-1-2-3-4-c.

IV.) Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.133,28 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 20. svibnja 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.".

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužitelj. U žalbi ističe u bitnome kako je zahtijevao da prestane uznemiravanjem njegovog prava vlasništva uspostavom ranijeg stanja, pa je osnovano tražio da se iz njegove nekretnine iskopaju vodovodne cijevi odnosno uspostavi stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja mirnog vlasništva. Ističe kako ima pravo na otklanjanje uzroka štete na temelju odredbe iz članka 1047. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO) pa je sud trebao odrediti tuženiku da poduzme odgovarajuće mjere za sprječavanje nastale štete i izvora opasnosti na njegov trošak. Žalba ne sadrži prijedlog o postupanju višeg suda.

3. Odgovor na žalbu tužitelja nije podnesen.

4. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu u dijelu pod točkom I., II. i IV. izreke pobija tuženik. Žalbu ulaže zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). U žalbi ističe u bitnome kako je prvostupanjski sud na temelju nalaza vještaka i iskaza svjedoka pogrešno izveo zaključke i utvrđenja koja su bila osnov za donošenje odluke, da su utvrđeni zaključci suda proturječni sa stanjem spisa, pa je ostvaren žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Navodi kako sud nema stručnog znanja, niti se iz nalaza geodeta može zaključiti da dolazi do poplavljivanja nekretnine tužitelja. Smatra kako je sud pogrešno utvrdio postojanje uzročne veze između izvođenja radova kao štetne radnje i nastale štete na nekretnini tužitelja, a da je njegov prijedlog za postavljanje kanalica bio iznesen u cilju mirnog rješenja spora. Ističe da je međa čestice tužitelja s njegovom česticom uspostavljena međusobnim dogovorom stranaka i na njihov zajednički prijedlog na očevidu 5. prosinca 2012. na kojem je po ovlaštenom geodeti međa uređena. Osporava pravilnost odluke o troškovima postupka, predlaže žalbu usvojiti, odluku preinačiti u pobijanom dijelu odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti.

5. Odgovor na žalbu tuženika nije podnesen.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za prestanak uznemiravanja vlasništva dijela kč. br. [katastarska čestica] označenog na skici očevida oznakama c-B-1-2-3-4-c (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 19. ožujka 2024.). Tužitelj traži da se uspostavi stanje kakvo je bilo prije izvođenja građevinskih radova (koje se obveze tuženik može osloboditi plaćanjem novčanog iznosa od 464,53 EUR), te da se ukloni uzrok štete koja prema navodima tužbe nastaje uslijed poplavljivanja čestice zbog promjene konfiguracije terena do koje je došlo posljedično zbog izvođenja građevinskih radova.

7. U predmetu nema spora da je tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica], koja je u prostoru situirana uz kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – javnom cestom kojom upravlja tuženik. Neprijeporno je nadalje da su po nalogu tuženika izvođeni građevinski radovi – postavljanjem vodovodnih cijevi.

8. Tijekom prvostupanjskog postupka kao i sada u žalbenoj fazi prijeporno je jesu li građevinski radovi izvođeni na čestici tužitelja ili na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom upravlja tuženik. Nadalje je prijeporno da li je uslijed građevinskih radova došlo do promjene konfiguracije terena uslijed čega dolazi do plavljenja čestice tužitelja.

9. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tužitelja i tuženika i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

10. Suprotno žalbenim navodima tuženika nije ostvaren ni žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a koju tuženik iznosi opisno tvrdnjom kako postoji proturječnost između zaključaka suda i sadržaja zapisnika vještačkog nalaza i isprava. Pobijana odluka je, naime, jasna i razumljiva, sadrži valjano i neprotuslovno obrazložene razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

11. Prvostupanjski sud je ocjenom svih izvedenih dokaza, svakog zasebno i sve u zajedništvu (čime je ujedno udovoljeno zahtjevu iz članka 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite odluke u predmetu.

12. U postupku pred prvostupanjskim sudom je osim ranije navedenih nespornih činjenica još utvrđeno te iz stanja spisa proizlazi:

- da je između ograde tužitelja i rubnog dijela asfalta postojao zatravljeni zemljani pojas,

- da je prijeporna površina naznačena na skici očevida slovima c-B-1-2-3-4-c sastavni dio čestice tužitelja (kč. br. [katastarska čestica]), a nalazi se van žičane ograde na betonskom parapetu,

- da je tuženik pri izvođenju građevinskih radova na sanaciji kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prijeporu iskopao kanale, u njih položio vodovodne cijevi na dubini od cca 0,5 m, nakon čega su kanali zakopani i nasipani šljunkom,

- da je uslijed izvođenja radova po tuženiku promijenjena konfiguracija terena, pa je tako razina ceste viša od razine zemljišta uz ogradu tužitelja (koje zemljište je ranije bilo zatravljeno, a sada je pošljunčano),

- da dolazi do slijevanja oborinskih voda u dvorištu tužitelja koje je ograđeno ogradom,

- da su stranke u više navrata u mirnom postupku pokušale riješiti spor, a tužitelj je tražio da se iz zemlje uklone cijevi, a da se kanal zatrpa novom zemljom, no po čelnoj osobi tuženika nuđena je izgradnja kanalica radi usmjeravanja oborinskih voda u odvod i time sprječavanja poplavljivanja tužiteljeve nekretnine.

13. Sva ova činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda nisu dovedena u sumnju uopćenim žalbenim navodima tuženika kojima preocjenjuje izvedene dokaze i tumači ih u svoju korist, izvan konteksta dokaznog postupka.

14. Pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nije dovedena u sumnju ni žalbenim navodom tuženika prema kojem je međa između nekretnina utvrđena sporazumom stranaka na očevidu koji je održan 5. prosinca 2018.

15. Naime, iz zapisnika od 5. prosinca 2018. (list 60 prvostupanjskog spisa) proizlazi upravo suprotno odnosno proizlazi kako je predlagatelj izrijekom iskazao kako ne smatra da je međa postojeća ograda, te naveo da se "povukao" ogradom u svoju nekretninu, a međa se jednim dijelom nalazi u javnoj površini gdje su položene nove vodovodne cijevi.

16. Nadalje, pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nije dovedena u sumnju ni tvrdnjom kako za određivanje međe između čestica može biti samo mjerodavan elaborat RN 45/16 u kojem je utvrđena međa između kč. br. [katastarska čestica] (navedeni elaborat u spis nije dostavljen po tuženiku, a sam tuženik tvrdi da je navedenim elaboratom uređena međa između nekretnine tužitelja kč. br. [katastarska čestica] i susjedne nekretnine kč. br. [katastarska čestica], dakle, nije uređivana međa u odnosu na kč. br. [katastarska čestica]).

17. Prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbe iz članka 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZOVDSP) kada je presudio kao u dijelu pod točkom I. izreke.

18. U situaciji kada je tuženik na nekretnini tužitelja iskopao kanal, ukopao vodovodne cijevi, te kanale zatrpao građevinskim materijalom i po stajalištu ovog suda došlo je do ograničenja tužitelja u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlaštenja. Tužitelju pripada pravo na zaštitu od uznemiravanja, a jednako tako pripada mu i pravo na naknadu štete koja je nastala uslijed uznemiravanja njegovog vlasništva.

19. Pritom se napominje u odnosu na žalbene navode tužitelja kako nije bilo mjesta donošenju odluke za "iskapanje" cijevi, obzirom tužitelj takav zahtjev nije ni postavio već je zahtijevao uspostavu ranijeg stanja iskopom građevinskog materijala i šljunka i nasipavanjem zemlje u kanal. U situaciji kada je utvrđeno da je prije iskopa kanala tlo prijepora bilo zemljano i travnato to je osnovano tužitelj tražio uspostavu ranijeg stanja.

20. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno pozivom na odredbu iz članka 1047. ZOO-a obvezao tuženika da dužinom prijepora uz među prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavi kanalice koje će usmjeravati vodu i sprječavati poplavljivanje čestice tužitelja.

21. Naime, prema odredbi iz članka 1047. ZOO-a svatko može zahtijevati od drugog da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija šteta njemu i drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost štete (stavak 1.). Ako šteta nastane u obavljanju opće korisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerena šteta) (stavak 4.), ali prema stavku 4. istog članka u tom slučaju može se zahtijevati poduzimanje opravdanih mjera da se spriječi nastupanje štete ili da se ona smanji.

22. Tuženik neosnovano osporava pravilnost odluke u ovome dijelu tvrdnjom kako nije provedeno građevinsko vještačenje radi utvrđenja promjene konfiguracije terena i na okolnost poplavljivanja dvorišta. U situaciji kada je tužena nesporno u pokušaju mirnog rješenja spora izvijestila tužitelja kako je voljna postaviti kanalice u svrhu usmjeravanja oborinske vode u lokalni odvod, a sve u svrhu sprječavanja daljnje štete, to se i po stajalištu ovog drugostupanjskog suda (obzirom je tuženik u mirnom postupku učinio nespornim postojanje uzročne veze između izvođenja radova i plavljenja nekretnine) upravo na tuženiku nalazi teret dokaza da uslijed radnji koje su po njegovom nalogu provedene nije došlo do promjene konfiguracije terena i posljedično da nije došlo do štete na nekretnini tužitelja uslijed izvođenja radova.

23. Slijedom svega iznešenog valjalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tuženika i žalbu tužitelja te pobijanu odluku potvrditi na temelju odredbe iz članka 368. stavak 1. ZPP-a. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u postupku to je prvostupanjski sud pravilno na temelju odredbe iz članka 154. stavak 1. ZPP-a obvezao tuženika da mu nadoknadi prouzročeni parnični trošak.

24. Tuženiku se kao parnični trošak ne priznaje trošak sastava žalbe obzirom sa žalbom nije uspio (članak 166. ZPP-a).

U Karlovcu 9. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Alenka Laptalo