Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-6623/2024.-8.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisnčarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog ĆO i drugookrivljene BO, zbog prekršaja kažnjivog po članku 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, I. Policijske postaje Split pod Klasom: 211-07/24-5/14142 i Ur.brojem: 511-12-23-24-1 od 30. svibnja 2024., nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 4. travnja 2025. u prisutnosti drugookrivljenice, a odsutnosti prvookrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, 9. travnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Prvookrivljeni ĆO OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1946. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik, primatelj mirovine u iznosu od 530,00 eura, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivan,
Drugookrivljena BO OIB: [osobni identifikacijski broj], kći ĆO i pokojne Ć rođene B, rođena **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, bibliotekarka-arhivarka, domaćica, lošeg imovnog stanja, neudana, majka dvoje djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivana,
k r i v i s u
što su:
10. svibnja 2024. u 06:30 sati u [adresa], u [adresa], u stanu obiteljske kuće zajedničkog domaćinstva, međusobno počinili nasilje u obitelji na način da je drugookrivljena BO počinila fizičko nasilje spram svog oca ĆO, a koje nije prouzrokovalo tjelesnu ozljedu tako da ga je udarila nogom u stražnjicu, a prvookrivljeni ĆO je počinio fizičko nasilje spram svoje kćerke BO tako da je dlanom svoje ruke udario u predio lica uslijed čega nije nastupila tjelesna ozljeda,
čime su okrivljenici počinili prekršaj opisan u članku 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 1. istog Zakona,
pa se na temelju članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),
i z r i č e
Prvookrivljenom ĆO NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 90,00 (devedeset) EURA.
Drugookrivljenoj BO NOVČANA KAZNA U IZNOSU 90,00 (devedeset) EURA.
Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, izrečene novčane kazne smatrat će se u cjelini plaćenima ako okrivljenici plate dvije trećine istih u roku 1 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.
II. Na temelju članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona, okrivljenici se u cijelosti oslobađaju obveze naknade troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. istog Zakona.
Obrazloženje
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split, podnijela je optužni prijedlog pod uvodno citiranim brojem, protiv prvookrivljenog ĆO i drugookrivljene BO, zbog prekršaja kažnjivog po članku 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Glavna rasprava od 6. veljače 2025. održana je u odsutnosti prvookrivljenika koji je o istoj raspravi uredno i blagovremeno obaviješten, međutim pozivu se nije odazvao niti je svoj izostanak ispričao pa je Sud odgovarajućom primjenom članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona raspravu održao bez prvookrivljenika kao i bez uredno pozvanog ovlaštenog tužitelja.
2.1. Drugookrivljena BO je prilikom očitovanja o optužbi izjavila da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret.
2.2. Drugookrivljenica je u svojoj obrani izjavila da joj je prvookrivljeni ĆO otac i da stanuju u istom stanu od 60 kvadrata. Prvookrivljenik je vlasnik stana, s njima stanuju i njenih dvoje djece od 16 godina. Da inače spava u kuhinji jer je djeci prepustila svoju sobu, a prvookrivljenik ima jednu prostoriju u kojoj ima sve što mu je potrebno. Da prvookrivljenik često prolazi kroz kuhinju u kojoj ona spava, a da je predmetne prilike trebala rano ustati i tada je došlo do predmetne situacije. Da ju je prvookrivljenik uvijek omalovažavao u pogledu obrazovanja i izgleda, a on je inače zapovjednik broda koji nema školu. Da je predmetne prilike u 06:30 sati zamolila prvookrivljenika da ne prolazi kroz kuhinju, trebala se ustati u 7 sati, a prvookrivljenik joj nije dao spavati, iznervirala se i rekla mu je da je ovo više neizdrživo, a prvookrivljenik joj je tada dao trisku to jest udario je rukom u predio lica tako da su joj naočale za vid odletjele s glave. Da je dvije godine za te naočale sakupljala novac da ih kupi. Da je doživjela šok jer je prvookrivljenik udario kao da je dijete, i da je u afektu udarila prvookrivljenika nogom u stražnjicu, ali da je to bio lagani udarac te da ga nije ga pljunula nego je nakon što je prvookrivljenik zatvorio vrata, pljunula u zatvorena vrata. S obzirom da je bila uznemirena i u šoku, pozvala je policiju. Ne sjeća se je li vrijeđala prvookrivljenika riječima koje se navode u optužnom prijedlogu, a moguće je da i je.
3. Prvookrivljenik je na iduću glavnu raspravu dostavio svoju pisanu obranu pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti kao i u odsutnosti uredno pozvanog ovlaštenog tužitelja. Sud je pročitao pisanu obranu prvookrivljenika od 28. ožujka 2025. i pisanu obranu zaprimljenu 6. veljače 2025. (pisana obrana je zaprimljena nakon već održanog prvog ročišta za glavnu raspravu). Prvookrivljenik u bitnom navodi da je točno da je u afektu dao plesku svojoj kćeri BO. Da nije točno da je to bilo u 06:30 sati jer se on ne diže prije deset ujutro. Da su policijski službenici to sve uveličali i krivo procijenili, da je između njega i kćerke bilo samo povika te da su predložene rigorozne kazne. Da žive u istoj kući, da je penzioner i ima malu obiteljsku mirovinu od 530,00 eura, a njegova kćerka BO je samohrana majka, nije zaposlena i ima blizance od 16 godina koji žive od socijalne pomoći te da jedva preživljavaju. Da je najviše nesporazuma zbog neimaštine.
3.1. Drugookrivljenica je izjavila da joj je drago što je njen otac priznao da joj je dao trisku, a inače joj to nikada nije učinio i normalno je da ju je to, kao osobu u ovoj životnoj dobi, uznemirilo. Da su odnosi između nje i prvookrivljenika sada u redu i da ne može reći da postoje ozbiljniji ekscesi. Da bi odselila iz kuće u kojoj stanuje zajedno s prvookrivljenikom i za koju on naglašava da je njegova kuća, međutim da to ne može učiniti s obzirom na niska novčana primanja jer ima socijalnu pomoć u iznosu od 480,00 eura.
3.2. Sud je na temelju članka 121. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojio službene zabilješke I. Policijske postaje Split od 10. i 30. svibnja 2024. budući da se radi o nezakonitim dokazima na kojima se ne može temeljiti sudska odluka (u izdvojenim službenim zabilješkama sadržane su izjave građana (BO i ĆO) koji nisu prije davanja iskaza upozoreni sukladno važećim zakonskim propisima). Naime, sukladno odredbama članka 158. stavka 7. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju svjedoka mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama članka 283.
– članka 300. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11. 121/11.- pročišćeni tekst, 91/12.-Oluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22.) budući da na to izravno upućuje odredba članka 173. Prekršajnog zakona.
3.3. Sud je pročitao u dokaznom postupku službene zabilješke I. Policijske postaje Split od 10. svibnja 2024., obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom na ime prvookrivljenika i drugookrivljenice te izvatke iz prekršajne evidencije za okrivljenike.
3.4. Na temelju prekršajne evidencije utvrđeno je kako okrivljenici nisu prekršajno osuđivani.
4. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrana prvookrivljenika i drugookrivljenice te provedenog dokaznog postupka, Sud je nedvojbeno utvrdio kako su okrivljenici počinili prekršaj opisan u izreci ove presude, a koji im se stavlja na teret, zbog čega ih je Sud proglasio krivima i izrekao im odgovarajuću kaznu.
5. Člankom 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je: Nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.
6. U postupku nije sporno da su prvookrivljeni ĆO i drugookrivljena BO otac i kćer pa se na iste primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (članak 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).
6.1. U postupku nije sporno da se događaj dogodio 10. svibnja 2024. u Splitu, na adresi [adresa], odnosno u stanu u kojem stanuju okrivljenici i nije sporno da je prvookrivljenik udario drugookrivljenicu dlanom ruke u predio lica kao što nije ni sporno da je drugookrivljenica udarila prvookrivljenika nogom u stražnjicu.
6.2. Slijedom navedenog, okrivljenici su opisanim postupanjem kao članovi obitelji jedno prema drugome primijenili fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, odnosno ispunili su sva zakonska obilježja prekršaja opisanog u članku 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona.
6.3. Iako je prvookrivljenik u obrani sporio da se događaj dogodio u 06:30 sati ujutro uz obrazloženje da se ne ustaje prije 10:00 sati, Sud je u tom dijelu prihvatio obranu drugookrivljenice da se događaj dogodio u 06:30 sati ujutro, a kako je i navedeno u optužnom aktu ovlaštenog tužitelja te Sud ističe kako u konkretnom slučaj sat u kojem se događaj dogodio nije odlučna činjenica od koje ovisi ispunjenje zakonskog obilježja prekršaja.
7. Sud je u skladu s obranama okrivljenika i rezultatima dokaznog postupka, ispustio iz činjeničnog opisa djela riječi: ...“Ti si debil, ti si glup, idi u pičku materinu“ budući da drugookrivljenica nije sa sigurnošću izjavila da bi omalovažovala prvookrivljenika citiranim riječima niti je to prvookrivljenik u obrani izjavio te je ispustio riječi "ga više puta pljunula" jer ni to ne proizlazi iz obrana okrivljenika kao ni iz dokaznog postupka. Dakle, budući da navedeni oblik psihičkog nasilja, a koji za posljedicu ima povredu dostojanstva ili uznemirenost, nije dokazan u odnosu na drugookrivljenicu, Sud je taj dio optužbe ispustio iz činjeničnog opisa djela.
8. Nakon što je Sud okrivljenike proglasio krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret, odlučio je o prekršajnopravnoj sankciji koju će izreći okrivljenicima.
9. Kažnjivom odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je: Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
10. Odlučujući o vrsti i visini kazne okrivljenicima, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobe okrivljenike, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljenicima kao olakotno cijenio prekršajnu neosuđivanost te priznanje prekršaja u bitnom, a prvookrivljeniku i stariju životnu dob te status umirovljenika, a drugookrivljenici što je samohrana majka dvoje maloljetne djece dok Sud na strani okrivljenika, osim težine samog djela s obzirom na propisanu vrstu i visinu kazne, nije utvrdio postojanje naročito izraženih otegotnih okolnosti. S obzirom na navedeno, Sud je okrivljenicima, između alternativno propisane kazne zatvora i novčane kazne, izrekao kao blaže vrste kazne - novčane kazne, a čije izricanje je i predloženo optužnim prijedlogom, međutim Sud novčane kazne okrivljenicima nije izrekao u najmanjem iznosu od 300,00 eura nego je primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona, iste ublažio ispod posebnog zakonskog minimuma te je prvookrivljeniku i drugookrivljenici izrekao novčane kazne u ublaženim iznosima od 90,00 eura, smatrajući kako će se tako izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenike da ne čine ovakve ili slične prekršaje.
10.1. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenici uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku od jednog mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini plaćene.
11. S obzirom da je prvookrivljenik umirovljenik s mirovinom u iznosu od 530,00 eura, a drugookrivljenica samohrana majka dvoje maloljetne djece, Sud je okrivljenike u cijelosti, primjenom članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobodio obveze naknade troškova prekršajnog postupka.
U Splitu 9. travnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Marija Đirlić, v.r.
Zrinka Krečak, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Prvookrivljeniku,
2. drugookrivljenici,
3. I. Policijskoj postaji Split,
4. u spis.
