Poslovni broj: Usž-1351/2025-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Marte Srake, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja IĐ iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zagreb, Donje Svetice 38, OIB: 72193628411, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1415/2024-2 od 5. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja IĐ iz [adresa] i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1415/2024-2 od 5. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1415/2024-2 od 5. ožujka 2025. odbačena je tužba tužitelja izjavljena zbog šutnje tuženika pozivom na odredbu članka 46. stavka 1. točke 2. i 7. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", 36/24.).
2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da prvostupanjski sud, ukoliko je utvrdio da je on pogrešno podnio tužbu prvostupanjskom sudu, u tom slučaju bio dužan utvrditi koji sud je nadležan i proslijediti mu tužbu u nadležan rad, a na temelju odredbe članka 44. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, iz razloga što on na temelju članka 19. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske ima ustavom zajamčeno pravo na sudsku kontrolu postupanja ili odlučivanja javnopravnog tijela. Smatra da mu je prvostupanjski sud prouzročio štetu na način da ga je spriječio u dobivanju odgovora od tuženika. Ističe da prvostupanjski sud bez dokazivanja da tuženik nije vladina organizacija, proizvoljno negira njegovo mišljenje, pa smatra da je u konkretnom slučaju počinjeno i kazneno djelo jer mu je uskraćeno pravo na napredovanje iz razloga što je spriječen u ostvarivanju svojih prava na dobivanje odgovora, te na taj način mu je onemogućeno napredovanje u obrazovanju, odnosno precizno njegovo dijete oštećeno je na način što nije moglo napredovati u obrazovanju zbog nezakonitosti općih pravila za provedbu natjecanja i smotri učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u školskoj godini 2022./2023. Zatražio je da ovaj Sud poništi rješenje prvostupanjskog suda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Tužitelj je pokrenuo upravni spor radi propuštanja donošenja odluke u propisanom roku, jer je izjavio prigovor na temelju odredbe članka 42. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21.) u vezi s provedbom nadzora nad zakonitošću točke 3.7. Općih pravila za provedbu natjecanja i smotri učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u školskoj godini 2022./2023., klasa: 602-01/22-01/107, urbroj: 561-04-01/02-22-05 od 9. studenog 2022.
5. Dakle, nije sporno da je tužitelj 7. svibnja 2024. podnio tuženiku prigovor zbog nerješavanja predstavke vezano za provedbu nadzora nad zakonitošću navedenih Općih pravila, te da je zatražio upravno-sudsku zaštitu zbog šutnje uprave, a budući da tuženik u zakonskom roku nije odlučio o njegovom prigovoru, tužitelj je podnio predmetnu tužbu.
6. Međutim, sporno je je li osporena odluka tuženika kojom bi bilo odlučeno o prigovoru tužitelja mogla biti predmet ocjene u upravnom sporu, odnosno, je li riječ o pojedinačnoj odluci javnopravnog tijela čija se ocjena zakonitosti razmatra unutar upravno-sudske kontrole, a posljedično tome je li riječ o nedonošenju rješenja, odnosno šutnji uprave.
7. Prema odredbi članka 46. stavka 1. točke 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu ako se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja, dok je točkom 7. istog članka Zakona propisano da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.
8. Prema ocjeni ovoga Suda, pravilno je stajalište prvostupanjskog suda da se u konkretnom predmetu ne radi o pojedinačnoj odluci javnopravnog tijela kojom se odlučuje o pravima, obvezama i pravnim interesima tužitelja iz područja upravnog prava u smislu odredbe članka 3. Zakona o upravnim sporovima i članka 2. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku.
9. Naime, ne radi se o odluci koja bi bila predmet ocjene u upravnom sporu i o situaciji u kojoj bi tužitelju bila osigurana sudska zaštita, pa i kada se radi o tzv. šutnji uprave, jer u konkretnom slučaju nije riječ o upravnoj stvari koju ima u vidu odredba članka 2. Zakona općem upravnom postupku.
10. S obzirom na navedeno, osnovano je prvostupanjski sud tužbu tužitelja odbacio kao nedopuštenu na temelju odredbe članka 46. stavka 1. točke 2. i 7. Zakona o upravnim sporovima, jer se u konkretnoj stvari ne odlučuje ni o kakvom pravu niti pravnom interesu tužitelja u upravnoj stvari, odnosno tužba je podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.
11. Imajući na umu navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. u vezi s člankom 128. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 9. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Blanša Turić
