Poslovni broj: Usž-3613/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Marte Srake, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĐKD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Odbora za državnu službu Republike Hrvatske, Zagreb, Palmotićeva 5, OIB: 58831547726, radi obnove postupka, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3568/2022-14 od 29. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljice ĐKD iz [adresa] i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3568/2022-14 od 29. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3568/2022-14 od 29. svibnja 2024. odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Odbora za državnu službu Republike Hrvatske, klasa: UP/II-112-07/20-01/511, urbroj: 566-01/15- 22-25 od 30. rujna 2022., dopuštanje obnove postupka i poništenje rješenja Odbora za državnu službu, klasa: UP/II-112-07/20-01/511, urbroj: 566-01/15-20-620 od 28. listopada 2020. i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Koprivnica, klasa: UP/I-080-07/20-01/01, urbroj: 513-07-06/20-78 od 8. lipnja 2020. te vraćanje predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
2. Protiv navedene presude tužiteljica je izjavila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je suprotno utvrđenju suda, činjenica da ona nije bila upoznata s radnim planom i ciljevima koje treba ostvariti, a radni plan je postojao u vrijeme vođenja postupka, kao i činjenica da u postupku ocjenjivanja državne službenice nije vidljiva usporedba opsega, kvalitete i rokova izvršenja poslova s radnim planom, predstavlja razlog za obnovu postupka iz članka 123. Zakona o općem upravnom postupku u kojem će se te činjenice raspraviti i usporediti rad tužiteljice sa radnim planom. Ističe da njezini loši rezultati rada nisu ničim potkrijepljeni, pa stoga i nije jasno kako je te rezultate sud ispitao, koje je to dokaze priložilo prvostupanjsko tijelo o tome da je službenica koja je ocijenjena objektivno ocijenjena, i na temelju točno utvrđenog činjeničnog stanja u izvješću. Tužiteljica nadalje upućuje na relevantne odredbe Zakona o državnim službenicima te smatra da nije mogla biti ocjenjena ocjenom "zadovoljava", već minimalno sa ocjenom "uspješan" obzirom da je i sud pobijanom presudom utvrdio da je predviđene poslove obavila u potpunosti te je njena djelotvornost u obavljanju poslova bila očekivana, a poslove je obavljala u zadanim rokovima. Zaključak suda da radni plan nije bio relevantan u postupku ocjenjivanja je upravo dokaz da prvostupanjsko tijelo nije postupilo sukladno odredbama članka 85. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, pa činjenica da nije upoznata s planom, na kojoj temelji svoj prijedlog za obnovu postupka, predstavlja razlog za obnovu postupka u smislu odredbe članka 123. Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje, ističe da je u vezi drugog razloga na kojem temelji svoj prijedlog za obnovu postupka, odnosno neistinitosti sadržaja službene zabilješke neposredno nadređene službenice od 13. svibnja 2020. prvostupanjski sud propustio iznijeti razloge na tužbene navode i priložene dokaze tužiteljice u vezi neistinitih i netočnih tvrdnji tuženika u odgovoru na tužbu da je tražila plan rada cijelog prvostupanjskog tijela odnosno Ministarstva financija, Porezne uprave. Kako i na temelju čega je prvostupanjski sud utvrdio da se radi o istinitosti sadržaja službene zabilješke neposredno nadređene službenice, u vezi tvrdnje da su svi službenici prvostupanjskog tijela, pa tako i ona, bili upoznati sa ciljem i zadacima koji se obavljaju u Područnom uredu Koprivnica, Službi za nadzor, iz presude nije vidljivo. Dakle, u vezi navedenog razloga za obnovu postupka nedostaje obrazloženje odnosno presudu u tom dijelu nije moguće ispitati. Smatra da je prvostupanjski sud donio presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev, bez da je odgovorio na bitne tužbene navode i navode na njezino očitovanje na dostavljeni joj odgovor na tužbu što u žalbi detaljno obrazlaže. Smatra da je prvostupanjski sud donio presudu bez ocjene ključnih dokaza uz tužbu i bez da je ispitao i odgovorio na tužbene navode i ocjenu dokaza koje je priložila, pa predlaže da ovaj Sud usvoji tužbeni zahtjev, poništi prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalba tužiteljice dostavljena je tuženiku na odgovor, no međutim tuženik u ostavljenom roku nije dostavio sudu odgovor na žalbu tužiteljice, iako je istu uredno primio.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama propisanim člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prema podacima u spisu predmeta proizlazi da je rješenjem tuženika u ovom upravnom sporu od 30. rujna 2022. odbačen prijedlog tužiteljice za obnovu postupka dovršenog rješenjem tuženika, klasa: UP/II-112-07/20-01/511, urbroj: 566-01/15-20-6 od 28. listopada 2020., kojim rješenjem je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Koprivnica, klasa. UP/I-080-07/20-01/01, urbroj: 513-07-06/20-78 od 8. lipnja 2020., kojim je tužiteljica, porezna revizorica za nadzor poreza na dobit, dohotka i doprinosa u Ministarstvu Financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Koprivnica, Službi za nadzor, ocijenjena za 2019. godinu ocjenom "zadovoljava".
7. Tužiteljica je svoj prijedlog za obnovu postupka dovršenog navedenim rješenjem od 28. listopada 2020. podnijela na temelju odredbe članka 123. stavka 1. točke 1. i stavka 2. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.) i to iz razloga jer tijekom redovnog postupka ocjenjivanja nije bila upoznata sa radnim planom primijenjenim u skladu s odredbama članka 85. stavka 1. Zakona o državnim službenicima i korištenim pri postupku ocjenjivanja službenika i u vezi neistinitosti sadržaja službene zabilješke neposredno nadređene službenice od 13. svibnja 2020.
8. Prema odredbi članka 123. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od 3 godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku.
9. Stavkom 2. točkom 1. navedenog članka Zakona propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela.
10. Člankom 124. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da u prijedlogu za obnovu postupka stranka je dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.
11. Prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku kada nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.
12. Prema ocjeni ovoga Suda prvostupanjski sud je pravilno utvrdio, a na temelju stanja spisa predmeta, da u postupku ocjenjivanja tužiteljice nije korišten radni plan koji je klasificiran stupnjem tajnosti "ograničeno" u kojem su sadržani planovi o pripremi, provedbi i planiranju poreznih nadzora koje provode svi područni uredi Porezne uprave u Republici Hrvatskoj niti je isti trebao biti korišten u postupku njezinog ocjenjivanja. Nadalje, u vezi drugog razloga na kojem tužiteljica temelji svoj prijedlog za obnovu postupka, tj. neistinitosti sadržaja službene zabilješke neposredno nadređene službenice od 13. svibnja 2020. utvrđeno je da se ista također ne temelji na radnom planu koji je klasificiran stupnjem tajnosti "ograničeno" u kojem su sadržani planovi o poreznim nadzorima, nego se istom ukazuje na činjenicu da su svi službenici prvostupanjskog tijela, pa tako i tužiteljica, bili upoznati s ciljevima i zadacima koji se obavljaju u Područnom uredu Koprivnica, Službi za nadzor.
13. Imajući na umu navedene činjenice prema ocjeni ovoga Suda prvostupanjski sud pravilno je ocijenio da tvrdnja tužiteljice da tijekom postupka ocjenjivanja nije bila upoznata s navedenim radnim planom ne predstavlja osnovani razlog za obnovu postupka u smislu odredbe članka 123. Zakona o općem upravnom postupku, a tužiteljica također svojim navodima tijekom postupka nije dovela u sumnju niti istinitost sadržaja službene zabilješke od 13. svibnja 2020., pa osnovano ocjenjuje prvostupanjski sud da tužiteljica nije učinila vjerojatnim okolnosti na kojima se prijedlog temelji jer iste nisu od utjecaja na donošenje odluke u predmetu ocjenjivanja tužiteljice.
14. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovoga suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da pobijanim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa je prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.
15. Žalbeni navodi tužiteljice najvećim dijelom se odnose na nedostatnost i nepravilnost obrazloženja pobijane presude jer prvostupanjski sud nije uzeo u obzir sve tužbene razloge tužiteljice i razloge koje je iznosila u upravnom sporu. Prema ocjeni ovoga Suda, tužiteljica neosnovano ističe da je pobijana presuda iz tih razloga nezakonita jer iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odgovorio na navode koji su bili odlučni za donošenje odluke u konkretnoj upravnoj stvari. Naime, i sam Europski sud za ljudska prava u odnosu na obvezu sudova da obrazlažu svoje odluke, koja obveza proizlazi iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ističe da ta obveza ne podrazumijeva da sudovi trebaju detaljno odgovoriti na svaki argument koji stranke iznesu u postupku, već da se mjera do koje se proteže obveza davanja obrazloženja razlikuje s obzirom na narav odluke i okolnosti konkretnog predmeta (Ajdarić protiv Hrvatske, br: 20883/09). Pored toga treba istaknuti da prema dosljednoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske obvezu obrazlaganja odluka ne treba shvaćati kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o naravi odluke i okolnostima određenog slučaja imajući u vidu i obrazloženje koje je stranka dobila u nižestupanjskom postupku koji joj je prethodio (broj: U-III-1201/18.).
16. S obzirom da tužiteljica razlozima navedenima u žalbi nije dovela u sumnju zakonitost pobijane presude, niti je ovaj Sud utvrdio postojanje razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 9. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Blanša Turić
