Pn-257/2020-64

REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-257/2020-64

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Sandri Šimunić-Mamić, odvjetnici u Splitu, Riječka 18, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 zastupano po odvjetnicima iz OD Grgić i partneri iz Zagreba, Pisanica Split I, Varaždinska 54., Split, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 28. siječnja 2025. u nazočnosti tužiteljice sa punomoćnicom Sandrom Šimunić-Mamić, odvjetnici u Splitu, te pun. tuženika FG, odv. u Splitu, po objavi 09. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći iznos od 2.790,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 2.711,56 eura teku od 24.02.2020. godine, pa do isplate obračunate do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a od 01.01.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a na iznos od 79,44 eura teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok se sa više zatraženim iznosom od 2.741,22 eura ovo traženje tužiteljice odbija kao neosnovano.

II Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici, FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade troškova liječenja iznos od 265,45 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24.02.2020. pa do isplate obračunate do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a od 01.01.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"III Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB:94472454976 u roku od petnaest dana isplatiti tužiteljici FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade za izgubljenu zaradu. na ime razlike između plaće koju je primala prije nezgode i plaće za vrijeme bolovanja iznos od 9.707,69 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od :

560,44 EUR od 14.08.2018.

642,61 EUR od 15.09.2018.

642,61 EUR od 13.10.2018.

642,61 EUR od 15.11.2018.

642,61 EUR od 18.12.2018.

642,61 EUR od.15.01.2019.

642,61 EUR od 15.02.2019.

642,61 EUR od 14.03.2019.

642,61 EUR od 13.04.2019.

642,61 EUR od 14.05.2019.

642,61 EUR od 14.06.2019.

642,61 EUR od 13.07.2019.

912,84 EUR od 14.08.2019.

925,13 EUR od 13.09.2019.

240,60 EUR od 15.10.2019. pa do isplate obračunate do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a od 01.01.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine. ", kao neosnovan.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"IV Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976 u roku od petnaest dana isplatiti tužiteljici FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime izgubljene zarade s osnova naknade za provođenje nacionalnog programa ranog otkrivanja raka iznos od 1.170,08 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od:

58,50 EUR od 28.02.2018.

58,50 EUR od 31.03.2018.

58,50 EUR od 30.04.2018.

58,50 EUR od 31.05.2018.

58,50 EUR od 30.06.2018.

58,50 EUR od 31.07.2018.

58,50 EUR od 31.08.2018.

58,50 EUR od 30.09.2018.

58,50 EUR od 31.10.2018.

58,50 EUR od 30.11.2018.

58,50 EUR od 31.12.2018.

58,50 EUR od 31.01.2019.

58,50 EUR od 28.02.2019.

58,50 EUR od 31.03.2019.

58,50 EUR od 30.04.2019.

58,50 EUR od 31.05.2019.

58,50 EUR od 30.06.2019.

58,50 EUR od 31.07.2019.

58,50 EUR od 31.08.2019. pa do isplate obračunate do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a od 01.01.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine. ", kao neosnovan.

V. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"V Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti naknadu za neisplaćeni regres u iznosu od 165,90 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13.07.2018. pa do isplate, obračunate do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a od 01.01.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine. ", kao neosnovan.

VI Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti zakonske zatezne kamate obračunate na nesporno isplaćeni iznos glavnice od 2.654,46 EUR koje teku od 24.02.2020 do 10.11.2023. obračunate do 31.12.2022 po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 10.11.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

VII. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"VII Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos glavnice od 342,42 EUR koje teku za razdoblje od 24.02.2020 do 10.11.2023. obračunate do 31.12.2022 po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 10.11.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. ", kao neosnovan.

VIII Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici FGD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos glavnice od 2.963,59 EUR koje teku na

- na iznos od 1.941,19 kn/257,64 eura od 14.02.2018. do 10.11.2023.

- na iznos od 3.803,82 kn/504,85 eura od 15.03.2018. do 10.11.2023.

- na iznos od 4.771,29 kn/633,26 eura od 14.04.2018. do 10.11.2023.

- na iznos od 2.270,29 kn/301,32 eura od 15.05.2018. do 10.11.2023.

- na iznos od 4.771,29 kn/633,26 eura od 15.06.2018. do 10.11.2023.

- na iznos od 4.771,29 kn/633,26 eura od 14.07.2018. do 10.11.2023 . sve obračunato do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 10.11.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se sa više traženim iznosom mjesečnih glavnica od ukupno 470,21 eur na koje imaju teći tražene zz kta, odbija kao neosnovano.

IX. Svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je podnijela ovom sudu tužbu 20.05.2020. protiv tuženika radi naknade štete navodeći u istoj da se 23.01. 2018. godine, u mjestu Žeževica na dijelu državne ceste dogodila prometna nezgode koju je prouzročio JG upravljajući vozilom marke „ Volkswagen Golf“, registracijske oznake [registarska oznaka], koje vozilo je u trenutku nezgode bilo osigurano policom osiguranja od autoodgovornosti kod Jadranskog osiguranja d.d., broj police [broj police]. U predmetnoj prometnoj nezgodi tužiteljica je sudjelovala je u svojstvu putnice u osobnom automobilu registracijske oznake i broja [registarska oznaka]. Jadransko osiguranje d.d. promijenilo je naziv u ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Promjena je upisana kod Trgovačkog suda u Zagrebu rješenjem pod brojem Tt-18/43323- 3. Pasivna legitimacija tuženika temelji se na polici automobilske odgovornosti.

1.1.Tužiteljica je u prometnoj nezgodi zadobila teške tjelesne ozljede, prva pomoć pružena joj je na HKP KBC Firule. Radi pretrpljenih ozljeda i posljedica na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti. Činjenice su da je tužiteljica trpjela intenzivne i dugotrajne fizičke bolove, dugotrajni strah i zabrinutost za ishod liječenja. Kod tužiteljice je zaostalo umanjenje životnih što ima za posljedicu trajno ograničenje tužiteljice u svakodnevnom životu. Uslijed ozljede tužiteljica je dugotrajno bila ovisna o tuđoj njezi i pomoći. Tužiteljica je pretrpjela povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a kvalifikatorne okolnosti su fizički bolovi, strah. umanjenje životnih aktivnosti. Tužiteljica smatra da joj na ime naknade neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti uključujući i imovinsku štete s osnova tuđe njege i pomoći pripada pravična naknada od 80.000,00 kn. Tužiteljici je u štetnom događaju nastala i imovinska štetu s osnova troškova liječenja. Tužiteljica je imala izdatke i troškove liječenja koji su se sastojali u troškovima odlaska na liječničke preglede, odlaske u bolnicu, te odlaske obiteljskom liječniku po uputnice i propisane terapije, u iznosu od 2.000,00 kn. Tužiteljica je zaposlena u KBC Split, Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju. Radi ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi bila je na bolovanju u razdoblju od dana nezgode do 03.09.2019. godine. U navedenom razdoblju tužiteljica je pretrpjela štetu u vidu izgubljene zarade s osnova manje isplaćenog dohotka – plaće za redovni rad ukupnom iznosu od najmanje 99.014,45 kn u točno određenim mjesečnim iznosima sa zz kta od dospijeća do isplate za razdoblje od siječnje 2018. do rujna 2019. Pored razlike plaće, tužiteljica je izgubila i zaradu s osnova naknade za provođenje Programa ranog otkrivanja raka u iznosu od najmanje 8.816,00 kn sa zz kta koja teče od dospijeća do isplate sve za razdoblje od siječnja 2018 do srpnja 2019. Uslijed nesposobnosti za rad tužiteljica je pretrpjela štetu zbog izgubljene zarade u ukupnom iznosu od minimalno 107.830,53Kn. Tužiteljici nije isplaćena naknada za korištenje godišnjeg odmora-regres za 2018. godinu, pa s tog osnova potražuje iznos od 1.250,00 kn sa zz kta od 13.07.2018. do isplate.

1.2. Tužiteljica se dana 24.02.2020. godine obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadom štete u mirnom postupku. Tuženik je tužiteljici ponudio nagodbu na iznos od 15.745,00 kn, a kako tužiteljica nije pristala na nagodbu, tuženik je tužiteljici isplatio dana 10.04.2020. nesporni iznos od 15.745,00 kn. Na ponudu nagodbe tužiteljica je dana 26.03.2020. izjavila prigovor, međutim tuženik se oglušio i unatoč požurnici nije odgovorio na prigovor.

1.3. Obzirom da je tuženik dana 10.04.2020.g. tužiteljici isplatio nespornih 15.745,00 kn, tužiteljica ovom tužbom zahtjeva od tuženika da joj pored već isplaćenog iznosa isplati i daljnju naknadu na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći u iznosu od 64.255,00 kn i na ime troškova liječenja, iznos od 2. 000 kn. S osnova naknade izgubljene zarade tuženik tužiteljici nije vršio isplatu. Tuženik nije tužiteljici isplatio trošak zastupanja po punomoćniku u mirnom postupku u iznosu od 2.500,00 kn.

1.4. Radi navedenog tužiteljica je tužbom predložila sudu donijeti presudu kojom će se obvezati tuženik na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći iznos od 64.255,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 24.02.2020. na ime naknade troškova liječenja iznos od 2.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24.02.2020. pa do isplate, na ime naknade za izgubljenu zaradu, i to na ime razlike između plaće koju je primala prije nezgode i plaće za vrijeme bolovanja iznos od 99.014,53 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na točno određeni mjesečni iznos od dospijeća do isplate za razdoblje od siječnja 2018. do rujna 2019., na ime izgubljene zarade s osnova naknade za provođenje nacionalnog programa ranog otkrivanja raka iznos od 8.816,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedini mjesečni iznos od dospijeća do isplate za razdbolje od siječnja 2018. do srpnja 2019., naknadu za neisplaćeni regres u iznosu od 1.250,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13.07.2018. pa do isplate, kao i isplatiti tužiteljici parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 12.06.2020. priznaje pasivnu legitimaciju i osnovu odgovornosti za nesreću i štetu, obzirom da je vlasnik vozila u vrijeme nesreće imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju automobilske odgovornosti. Tuženik navodi kako je tužiteljici isplatio naknadu neimovinske i imovinske štete od 15.745,00 kn.

2.1. Tuženik se protivi visini zatražene naknade neimovinske i imovinske štete sa svih osnova, osporava opravdano trajanje bolovanja odnosno njegova uzročno posljedična veza sa povredama nastalim u predmetnoj prometnoj nesreći kao i vezanost pojedinih povreda sa nesrećom uz prijedlog da se provede vještačenje po specijalisti medicine rada uz pribavu cjelovitog zdravstvenog kartona tužiteljice.

2.2. Tuženik se protivi:

- korištenju cjenika Doma "Lovret" jer usluge navedene ustanove tužitelja nije koristila te predlaže postupiti u skladu sa sudskom praksom i utvrđenju cijene sukladno prosječnom plaćom NKV radnika;

- osporava visinu potraživanja s osnova izgubljene zarade;

- traženje na ime regresa koji predstavlja naknadu za podmirivanje troškova odmora koji radniku nastanu kao povećani troškovi odmora, putovanja i sl. za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, time da isto ne bi predstavljalo izgubljeno zarade;

- zatraženi tijeka zakonskih zateznih kamata.

3. Tijekom postupka tužiteljica ustraje u navodima iz tužbe time da nakon provedenog vještačenja osnovnog i dopunskog od strane stalni sudskih vještaka ortopeda i neurokiruga podneskom od 17.04.2024. navela je da je u tijeku postupaka tuženik isplatio tužiteljici dana 10.11.2023. godine po njemu nesporni iznos od ukupno 6.430,68 EUR , i to prema specifikaciji tuženika isplaćeno je :

- na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.654,46 EUR

- tuđe njege i pomoći iznos od 342,42 EUR

- izgubljene zarade 3.433,80 EUR / za 6 i pol mjeseci trajanja nesposobnosti za rad.

3.1. Slijedom navedenog, tužiteljica smanjuje tužbeni zahtjev za nesporno plaćeni iznos, a s obzirom na činjenicu uvođenja EUR kao službene valute u RH tužiteljica ujedno usklađuje tužbeni zahtjev tako da tužiteljica tim podneskom sada potražuje:

- na ime naknade neimovinske štete i imovinske sa naslova tuđe pomoći i njege potražuje daljnji iznos od 5.531,22 eura sa zz kta od 24.02.2020.do isplate,

- na ime troškova liječenja daljnji iznos od 265,45 eura sa zz kta od 24.02.2020. do isplate,

- na ime izgubljene zarade na ime razlike između plaće koju je primala prije nezgode i plaće za vrijeme bolovanja od 9.707,69 eura, za zz kta koja teče od dospijeća svakog mjesečnog iznosa do isplate, za razdoblje od srpnja 2018. do rujna 2019.,

- na ime izgubljene zarade s osnova naknade za provođenje nacionalnog programa ranog otkrivanja raka od 1.170,08 eura sa zz kta od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate za razdoblje od siječnja 2018. do srpnja 2019., do isplate,

- na ime regresa od 165,90 eura sa zz kta od 13.07.2018. do isplate,

- iznos zz kta na nesporno isplaćeni iznos od 2.654,46 eura za zz kta od 24.02.2020. do 10.11.2023., do isplate,

- iznos zz kta na nesporni isplaćeni iznos od 342,42 eura koje teku od 24.02.2020. do 10.11.2023.,

- iznos zz kta na nesporno isplaćeni iznos glavnice od 3.433,80 eura koje teku na točno određeni mjesečni iznos od dospijeća svakog pojedinog iznosa od 10.11.2023. do isplate,

- kao i naknaditi joj parnični trošak sa zz kta od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

3.2. Nakon provedenog osnovnog i dopunskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku medicine rada dr. JGD tužiteljica u cijelosti prigovara smatrajući da je vještačenje odnosno dopuna vještačenja neobjektivna, neutemeljena na medicinskoj dokumentaciji koja je priložena spisu i koja je predmet vještačenja, te a je vještakinja prekoračila ovlasti koje ima kao sudski vještak i to na štetu tužiteljice. Vještakinja je prilikom usmenog očitovanja na iznesene prigovore na vještačenje ostala pri svom stavu da je tužiteljičina privremena radna nesposobnost trajala od 24.01.2018. do kraja lipnja 2018 godine te da je privremena radna nesposobnost nakon lipnja 2018. godine neopravdana i da ista nije u uzročnoj vezi s prometnom nezgodom. Ovakav zaključak vještakinje u suprotnosti je s medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu. Vještakinja je potpuno zanemarila medicinsku dokumentaciju nakon lipnja 2018. Tako u Nalazu od 05.07.2018. nadležni liječnik konstatira slab osjet obje ruke, trnjenje ruku, oštećenje živaca i preporuča daljnje pretrage kao i fizikalne terapije. Uzevši u obzir navode liječnika iz citiranog nalaza neprihvatljiv je zaključak vještakinje kako je krajem lipnja 2018. završeno akutno liječenje. Vještakinja nije uzela u obzir Stručno-medicinsku ocjenu privremene nesposobnosti za rad Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 2.10.2018. godine u kojem se navodi da je tužiteljica privremeno nesposobna za rad odnosno da je PNR na dan kontrole medicinski opravdano. U citiranom Nalazu navedeno je“ Stanje nakon prometne nesreće 23.01.2018. compress. Fr. C7 , Fr. sternum. Pregled: pokretljivost vrata ograničena i bolna , pri pokretu glave vrtoglavice. GSM oslabljen, nema osjet lijeve ruke , PVM cer. Kr. Napet“ Preporučena je daljnja fizikalna terapija.“ Sudska vještakinja Muše Danielov unatoč prethodno navedenim smetnjama dijagnosticiranim prilikom pregleda od strane stručne komisije u svom Nalazu tvrdi da je da cit: “ Odluka povjerenstva HZZO-a nju kao vještaknju prilikom vještačenja ne obvezuje jer u povjerenstvu ne sjede specijalisti medicine rada. Zaključak vještakinje ja kako je tužiteljica unatoč činjenici da trpi i osjeća vrtoglavice prilikom okretanja glave, trnjenje obje šake , ispadanje predmeta iz ruku, oslabljenog osjet obje šake potpuno fizički i psihički sposobna za obavljanje radnih zadataka ing. radiologije. Tužiteljica drži kako je vještakinja prekoračila svoje ovlasti i izašla izvan okvira zadatka koji joj je povjerio sud jer zadatak vještakinje je bio da temeljem analize predmeta vještačenja - cjelokupne medicinske dokumentacije koja jest predmet vještačenja dati Nalaz i mišljenje u skladu s pravilima struke, te da ista nije ovlašteni samovoljno“ birati“ koja medicinska dokumentaciju će biti predmet vještačenja, koju će dokumentaciju analizirati, a koju neće analizirati jer eto izdana je od nadležnog tijela za koje vještakinja smatra da nije dovoljno kompetentno, pa ono što piše u toj medicinskoj dokumentaciji ne prihvaća kao istinito i valjano?!!! Tužiteljica se liječila po uputama nadležnih liječnika, a radna nesposobnost utvrđena joj je od strane Zakonom nadležnih tijela i nakon što je utvrđena radna sposobnost i ista je nastavila obavljati radne zadatke svoga radnog mjesta. Slijedom iznesenog tužiteljica je predložila sudu provesti novo medicinsko vještačenje po drugom vještaku specijalisti medicine rada.

4. Tuženik je imao primjedbi na nalaz i mišljenje specijalista ortopeda, neurokirurga i psihijatra uz prijedlog novog vještačenja. Obzirom na iskazane primjedbe sud je proveo dopunsko vještačenje na ročištu glavne rasprave od 25.04.2024. radi odgovora na prigovore tuženika nakon čega tuženik nije imao primjedbe a niti je ustrajao u prijedlogu za novim vještačenjem.

4.1.Tuženik nije imao primjedbe na osnovni dani nalaz i mišljenje specijaliste medicine rada dr. JGD koja je zaključila da je tužiteljica bila na opravdanom trajanju privremene radne nesposobnosti za rad koja je u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnom prometnom nesrećom do kraja lipnja 2018. Obzirom da je tuženik izvršio isplatu naknade sa osnova izgubljene razrade za period od 6 mjeseci to predlaže odbiti tužbeni zahtjev iz točke III i V podneska tužiteljice od 16.04.2024.

5. Sud je u postupku izveo dokaz pregledom i čitanjem Potvrde RH MUP PU SD PP Omiš od 05.04.2020. ( str 6-8.), medicinska dokumentacija na ime tužiteljice ( str 9- 52.), obračunska platna lista za razdoblje od siječnja 2018 do rujna 2019. ( str 53-73), obračunska lista naknade za provođenje nac. programa ranog otkivanja raka dojke na ime tužiteljice za razdoblje od lipnja do prosinca 2017. ( str 74-91.), sporazum o izvansudskoj nagodbi ( str 92), zahtjev za naknadu štete od 24.02.2020. ( str 133.), prigovor od 26.03.2020. ( str 135-138), potvrda DZ SDŽ OOM ĐG od 20.02.2020. ( str 139.), saslušanjem tužiteljice ( str 140,141.), svjedoka PG ( str 142,143.), pregledom zdravstvenog kartona tužiteljice (str 163-194.), vještačenjem od strane spec. ortpeda dr. Danči Tripalo ( str 198-199.), spec. neurokirurga dr. TG ( str 201-202.), spec. psihijatra dr. Ćaslava Lonačra ( str 202-203.), potvrde o plaći na ime tužiteljice ( str 266), obračunske platne liste od siječnja 2018. do rujna 2019. ( str 267-288.), izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad na ime tužiteljice ( str 289-304.), dopunsko vještačenje od strane spec. ortopeda dr. Danči Tripalo, spec.neurokiruga i spec. psihijatra dr. Ćaslava Lončara na ročištu od 25.04.2024. ( str 313-314.), nalaz i mišljenje vještakinje medicine rada dr. JGD ( str 311-312.), sa dopunom od 06.11.2024. ( str 340-341.).

6. Parnične stranke su popisale parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

8. Među strankama nije sporno:

- da je 23.01.2018. u mjestu Žeževica došlo do prometne nezgode koju je skrivio osiguranik tuženika, koji je upravljao vozilo reg. oznake [registarska oznaka], pa nije sporna pasivna legitimacija tuženika,

- da je tužiteljica bila putnica u vozilu reg. oznake [registarska oznaka],

- osnova odgovornosti tuženika kao osiguratelja vozila štetnika,

- da je tužiteljica podnijela tuženiku zahtjev za naknadu štete od 24.02.2020. ( str 133.),

- da je tuženik tužiteljici dostavio prijedlog sporazum o izvansudskoj nagodbi ( str 92),

- da je tužiteljica tuženiku na dostavljeni Sporazum podnijela Prigovor od 26.03.2020. ( str 135-138),

- da je tužiteljica ovu tužbu podnijela 20.05.2020.

- da je tuženik tužiteljici prije pokretanja tužbe 10.04.2020. isplatio 15.745,00 kn i to na ime neimovinske štete iznos od 15.325,00 kn/2.033,98 eura a na ime tuđe pomoći i njege iznos od 420,00 kn/55,74 eura,

- da je tuženik tijekom postupka isplatio daljnje iznose i to na ime neimovinske štete iznos od 2.654,46 eura /20.000,00 kn, s osnove tuđe njege i pomoći iznos od 342,42 eura /2.580,00 kn te sa osnova izgubljene zarede iznos od 3.433,80 eura /25.872,00 kn i to 20.11.2023. ,

- tuženik čini nespornim cijenu sata tuđe pomoći i njege od 25,00 kn/3,32 eura.

9. Među strankama je sporna visina potraživanja po svim traženim osnovama kao i traženi tijek zakonskih zateznih kamata, sporna je duljina trajanja bolovanja koja je u svezi sa predmetnom prometnom nesrećom.

10. Odredbom čl. 1095. st.1. Zakon o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22, 155/23 - dalje ZOO) propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

10.2. Odredbom članka 1100. st.1. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je st. 2. propisano da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

10.3. Prema odredbi članka 19. stavka 2. ZOO-a pod pravom osobnosti u smislu ovog zakona se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast i dostojanstvo, ime i privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

10.4. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

11. Da bi sud utvrdio visinu neimovinske štete i imovinske štete glede potrebne tuđe pomoći i njege, koju trpi tužitelja u svezi sa štetnim događajem sud je izveo dokaze vještačenjem od strane stalnih sudskih vještaka ortopeda dr. Danči Tripalo, dr. TG, spec. neurokiruga i dr. Ćaslava Lončara, spec. psihijatra, koji su vještava sačinili na temelju spisu priložene med. dokumentacije, zdravstvenog kartona tužitelja a koje ovaj sud cijeni stručnim i vjerodostojnim.

12. Iz danog nalaza i mišljenja spec. ortopeda dr. Danči Tripalo proizlazi kako je isti dala na temelju pregleda sudskog spisa s priloženom med. Dokumentacijom i zdravstvenog kartona tužiteljice, iz koje utvrđuje:

-kako je vidim da je tužiteljica 23.01.2018. imala prometnu nezgodu kao suvozačica u osobnom automobilu koji se sudario sa drugim automobilom te je zadobila trzaj vratom i tužila se na bolove u području prsne kosti,

- isti dan se javila na HKP KBC Split napravljen je rendgen nije se prikazalo znakove traume, postavljen je Šancov ovratnik, te preporučeno mirovanje,

- nakon toga je tužiteljica bila na kontroli jer je bila izrazito napeta i bolna muskulatura vrata a pokreti minimalni, te joj je predloženo da napravi magnet kojeg je napravila 30.01.2018. i koji je pokazao sniženi trup vratnog sedmog kralješka u visini što se radilo o kompresivnom prijelomu navedenog kralješka, nakon dokazanog prijeloma vratnog kralješka postavljena je druga imobilizacija sa filadelfijom okovratnikom.

- napravljen je MSCT toraksa koji je pokazao prijelom u području proksimalnog dijela trupa prsne kosti ( na granice srednje i proksimalne trećine prijeloma), što je isto to kasnije bilo vidljivo na rendgenu od 09.02.2018.

- išla je redovito na kontrole kod neurokirurga,

- napravljen je i MSCT vrata koji je pokazao da dominira ulegnuće donje pokrovne plohe sedmog vratnog kralješka,

- nakon toga je povremeno preporučeno skidanje okovratnika i upućena je i na fizikalnu terapiju od 27.03.2018. te su priloženi nalazi fizijatra koje je uredno obavljala.

- iz preslike osobnog zdrav. kartona tužiteljice, i to od 2007.g. koji ne opisuje tegobe tužiteljice kada bi se javljala nego samo šifre a priložene šifre sa ortopedske strane su od 2011. M17 što znači tegobe s koljenom, zatim ima 2012.g bolove u leđima, ali nema niti jedna šifra koja bi upućivala da je imala štetnu ozljedu prije štetnog događaja.

- na temelju pregleda tužiteljice u uvjetima sudnice, ustanovila je da su kretnje izuzetno ograničene u području vrata, tako da je antifleksija do 2/3 a retrofreksija do pola, rotacije su ograničene blažim stupnjem.

12.1. Vještakinja je mišljenja da kod tužiteljice zbog navedenog:

- umanjenje životnih aktivnosti iznosi 10% što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova, te kod potrebe držanja glave u pognutom položaju ili zabačene straga,

- u odnosu na ozljedu prsne kosti kod koje je bio prijelom umanjenje tih aktivnosti bilo bi 5% a prilikom težih radova i podizanje tereta imati će bolove i na tom mjestu gdje je bio prijelom,

- trpjela bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 2 tjedna i slabog dva mjeseca,

- tuđa njega i pomoć joj je bila potrebna za vrijeme nošenja ovratnika i za vrijeme bolova u predjelu prsne kosti a trajala je mjesec dana dva sata dnevno, te još 2 mjeseca 1 sat dnevno,

- naruženosti nema.

12.2. Vještakinja navodi da što se tiče koljena, oni nisu u prvim nalazima uopće opisani , jer nije navedeno da je imala ozljedu niti oteklinu u području koljena, magnet koljena u četvrtom mjesecu 2018 je napravljen, koji pokazuje degenerativne promjene te nema ništa što bi moglo upućivati na posljedice traume. U vještvu vještakinja je navela da je pronašla šifru M17 koja bi ukazivala na tegobe s koljenima pa je postavljena ta dijagnoza koja upućuje da je imala degenerativne promjene i to od 2011. godine.

12.3. U zdravstvenom kartonu nije pronašla da je netko mjerio kretnje u vratnoj kralježnici prije štetnog događaja, a nakon šetnog događaja sam pronašla u nalazima da je fizijatar detaljno opisivao, time da nalaz od 06.11. 2018. minimalne kretnje vratne kralježnice, a 29.01. neurokirurg je naveo da su kretnje u vratu i dalje minimalne. Iz nalaza i dubinskim snimanjima kao što su MR i MSCT tužiteljica je imala prije prometne nezgode degenerativne promjene vratne kralježnice, time da oštećenje vratne kralježnice i degenerativne promjene vratne kralježnice koje je tužiteljica imala prije prometne nezgode su znatno manje nego što je izazvao navedeni prijelom. Liječenje temeljem posljedica predmetne prometne nezgode bi trajalo 6 mjeseci. Tužiteljica je bila na bolovanju prije nezgode ali zbog bolova u donjem dijelu kralježnice koji ima dugi niz godina, imala je i herper zoster te je imala parezu živca peronusa i bolove u lijevoj nozi, što nema veze s ozljedom vratne kralježnice. Vještakinja je svoju procjenu umanjenja životnih aktivnosti dala isključivo u odnosu na posljedice ove nesreće i to u svezi za vratnu kralježnicu, i nije se mogla izjasniti o duljini trajanja opravdanosti bolovanja kao i što ne zna radi čega je bila na bolovanju do rujna 2019.

13. Vještak specijalist neurokirurg dr. OG svoj nalaz i mišljenje je dao na ročištu od 11. srpnja 2022. na temelju medicinske dokumentacija, na temelju nalaza i mišljenja vještakinje spec. ortopeda dr. Danči Tripalo, te ističe:

- da iz nalaza neurokiruruga 6 dana nakon ozljede, se navodi kako su izrazito napeti mišići vrata, te da su prisutni bolovi a pokreti vratom minimalni, te da je gruba mišićna snaga šaka umanjena za 20%, radi čega se upućuje tužiteljica uraditi pretragu MNG i pretragu magnetske rezonancije za vrat. Kralježnicu,

- 7 dana nakon ozljede urađena je pretraga MR, konstatirano je da je trup sedmog vratnog kralješka snižen u svom prednjem dijelu i ujedno se ističe kako je to recentna, svježa fraktura jer je povišen MR signal TIRM sekvenci (koštani EDEM),

- na kontroli kod neurokirurga bila je sredinom veljače pa potom u trećem mjesecu dva puta kada se upućuje na fizikalnu terapiju,

- spisu prileži nalaz MNG urađen u KBC Split nadnevka 06.11.18.g. kojem nalazu se bilježe obostrano oštećenja za sedmi vratni žičani korijenove, te oštećenje za lijevi 8 živčani korijen,

- još jednom je tužiteljica radila pretragu MR vrat. kralježnice u siječnju 2019.

- tužiteljica je odlazila na fizikalno liječenje višekratno.

13. 1. Tužiteljica je doživjela povredu osobnog prava na tjelesno i na duševno zdravlje,

- u pogledu bolova neurokirurškog gledišta oni su procijenjeni kod vještakinje za ortopediju tako da se usuglašavam s jakim bolovima 3 dana, u srednjem stupnju 2 tjedna i u blagom intenzitetu 2 mjeseca,

- u pogledu potrebe pomoći i njege s neurokirurškog gledišta oni su također nešto manji od procijenjenih kod vještakinje za ortopediju, ali se usuglasio sa vještakinjom ortopedom 30 dana 2 sata u danu i dalje 2 mjeseca 1 sat u danu sve to na račun osobnih potreba same tužiteljice i u vidu pripomoći održavanja osobne higijene,

- s neurokirurškog gledišta s osnova oštećenja dva vratna živčana korijena i jednog korijena s lijeve strane u donjem dijelu vratnog segmenta cijenim to s trajnim oštećenjem od 4% baš na račun stanja poslije prijeloma sedmog vratnog kralješka,

- u pogledu procjene trajnog oštećenje tj. umanjenja živ. aktivnosti nakon zadobivenog prijeloma sedmog vratnog kralješka s ograničenjem pokretljivosti do 2/3 opsega kretnji usuglašavam se s procjenom vještakinje za ortopediju od 10%.

14. Usaglašenim mišljenjem vještaka neurokirurga sa vještakinjom ortopedom ukupno umanjenje životnih i trajnih aktivnosti tužiteljice bi bilo 19%.

15. Nalaz i mišljenje spec. psihijatar dr. Ćaslav Lončar dao je na temelju spisu priložene medicinske dokumentacije, koji navodi kako se tužiteljica zbog smetnji na fizičkom planu 04.04.2018. javila psihijatru, u psihijatrijskom nalazu se navodi "žali se na napetost strah u situacijama vezanim za promet, nemogućnost vožnje automobilom od straha, uz vegetativnu anksioznost i emocijalnu kontineciju", kao dijagnoza se navodi anksiozno depresivni sindrom reaktivne geneze, uslijedilo je liječenje po psihijatru, kako se u spisu nalazi sedam psih. nalaza a zadnji nalaz je od 03.07.2019.g. time da se u uvidom u zdrav. karton nalaze se navedene dijagnoze a što je pretpostavka i uzimanja propisane terapije.

15.1. Tužiteljica je u trenutku ozljeđivanja doživjela "primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 do 3 min., nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta koji je mogao potrajati prvih 5 dana, a 3 dana je podržavan trpljenjem boli jakog intenziteta i dva dana mjestom ozljeđivanja (vratna kralježnica) strah srednjeg intenziteta mogla je trpjeti iduća 3 tjedna a strah blagog intenziteta tri mjeseca. Ograničenja na tjelesnom planu a koja su iskazali vještaci ortoped i neurokirurg tužiteljica će cijeli život morati ulagat dodatne napore u svakodnevnom funkcioniranju a što uvijek dovodi i do trajne povrede duševnog integriteta, što procjenjuje da je lakog stupnja 15 do 20%, a što se uklapa u danu procjenu vještaka tjelesne medicine.

16. Iz dodatnog nalaza i mišljenja koja su vještaci spec. ortoped dr. Danči Tripalo i spec. neurokirug dr. OG na ročištu od 28.02.2022. isti su uvažili činjenicu da je tužiteljica imala od ranije prisutne degenerativne promjene vratne kralježnice, te su navedeni vještaci procijenili da se ranije procijenjeno štećenje tjelesnog zdravlja od 14% umanji za 2/10 što iznosi 2,8%, što bi sada iznosilo 11,2% pa kada tome pridajemo 5% na račun oštećenja zdravlja poradi prijeloma prsne kosti, zaključuju da je ukupno umanjenje životnih aktivnosti na račun oštećenja tjelesnog zdravlja tužiteljice iznosi 16,2%.

17. Vještak specijalista psihijatar u svom dodatnom nalazu i mišljenju na ročištu od 28.02.2022. odgovarajući na prigovore tuženika navodi kako bol uvijek prati strah a taj strah se u pravilu nastavlja i nakon prestanka doživljaja boli. Iskazane vrijednosti je temeljio na navodima iz spisa i iskazima vještaka somatske medicine i posebno je cijenio životnu dob tužiteljice u vrijeme prometne nesreće od 63 g. , dakle osobe starije životne dobi, koje su znatno reducirani adaptabilnih mogućnosti tako da osjećaj straha traje duže nego kod mladih ljudi. Ovo stoga što na intenzitet i trajanje straha utječu i životna dob, obrazovanje, spol i zanimanje s kojim se osoba bavi.

18. Ovaj sud je gore izvedene dokaze vještačenjima od strane imenovanih stalnih sudskih vještaka specijalista ortopeda, neurokirurga i psihijatra cijenio stručnim i vjerodostojnim jer su utemeljeni na spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji, pregledu tužiteljice od strane ortopeda u uvjetima sudske dvorane, te na temelju zdravstvenog kartona, kao i njihove stručnosti i radnog iskustva. Osim toga, isti su na stručan, logičan i kvalitetan način otklonili prigovore stranaka koji prigovori nisu doveli u sumnju dane nalaze i mišljenja vještaka.

19. Dakle, uzimajući u obzir prethodna utvrđenja proizišla na temelju danih nalaza i mišljenja imenovanih vještaka ovaj sud je:

- prilikom ocjene visine naknade zbog trajnog umanjenja životnih aktivnosti sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka dr. Tripalo i dr. OG koji su to umanjenje objedinjeno cijenili sa 16,2% u kojem postotku će tužiteljica u daljnjem životu morati ulagati dodatne napore te je držao primjerenim utvrditi novčanu naknadu od 3.000,00 eura,

- kod ocjene visine novčane naknade zbog pretrpljenih fizičkih bolova, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Tripalo i dr.OG glede dužine trajanja tih bolova, učestalosti, vrste i intenziteta istih, pa je primjerenim ocijenio iz ovog kriterija tužiteljici utvrditi novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 2.200,00 eura,

- a kod ocjene visine novčane naknade poradi pretrpljenog straha uslijed štetnog događaja ovaj sud je uzeo u obzir utvrđenja vještaka specijaliste psihijatra dr. Ćaslava Lončara te kao primjerenu naknadu utvrdio od 2.200,00 eura, ipak cijeneći dužinu trajanja straha na ishod liječenja presudnim kod utvrđenja ove naknade, te posebno činjenicu da se radi o starijoj životnoj dobi u kojoj je osoba više i dulje zabrinuta za ishod liječenja;

dakle, tužiteljici je na ime neimovinske štete sud utvrdio ukupan iznos naknade od 7.400,00 eura.

19.1. Obzirom, da je tuženik prije pokretanja tužbe i tijekom postupka u odnosu na neimovinsku štetu tužiteljici isplatio iznos od 15.325,00 kn/2.033,98 eura a tijekom postupka daljnji iznos od 2.654,46 eura /20.000,00 kn, tj ukupan iznos od 4.688,44 eura koji valja oduzeti od utvrđenog iznosa pripadajuće ove naknade od 7.400,00 eura, pa bi u konačnici tuženika valjalo obvezati na isplatu iznos od 2.711,56 eura. Ovaj sud kod utvrđena primjerene naknade vodio je računa i o daljnjim povećanim troškovima života i postotku inflacije u vremenu nakon donošenja korigiranih orijentacijskih kriterija iz 2020. time da isti drži kako vrijednost zdravlja i čovjeka je neprocjenjiva a orijentacijski kriteriji su samo orijentacijski i imaju se cijeniti od slučaja do slučaja.

19.2. Na utvrđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate, sukladno odredbi članka 29. ZOO-a, koje kamate teku na navedeni iznos od dana 24.02.2020. sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a. Neosnovani su navodi tuženika kako bi zatezne kamate trebale teći istekom roka od 60/90 dana od dana isplate, upirući kako bi nacionalni sudovi trebali tumačiti odredbe nacionalnih zakona sukladno europskom pravu, iz razloga što je navela tužiteljica u podnesku od 30.09.2020. kada ističe kako je sukladno odredbi članka 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva izvršiti isplatu nespornog iznosa jer u protivnom kamate teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Nema potrebe za tumačenjem jasnih zakonskih normi, pa se u tom smislu osporavaju navodi tuženika kao i njegovo pozivanje na stav izražen u presudi Europskog suda za ljudska prava koji je potpuno neprimjenjiv na konkretni slučaj, očito zaboravljajući kako je liječenje tužiteljice završeno prije podnošenja odštetnog zahtjeva, a tuženik imao na raspolaganju stručne službe za utvrđivanje opsega i visine štete, tužiteljici pripada pravo na zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjev i to kako na neimovinsku štetu tako i na štetu zbog tuđe njege i pomoći i troškova liječenja. Nesporna je činjenica je da se tužiteljica sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu obratila tuženiku sa zahtjevom u mirnom postupku, da je tuženik izvršio isplatu nespornog iznosa dana 10.04.2020. godine. S obzirom da tuženik nije izvršio svoju obvezu u cijelosti, tužiteljici sukladno pozitivnim zakonskim propisima pripada pravo na zakonske zatezne kamate, ukoliko sud dosudi daljnje iznose počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Nesporna je činjenica je da se tužiteljica sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu obratila tuženiku sa zahtjevom u mirnom postupku, da je tuženik izvršio isplatu nespornog iznosa dana 10.04.2020. godine. S obzirom da tuženik nije izvršio svoju obvezu u cijelosti, tužiteljici sukladno pozitivnim zakonskim propisima pripada pravo na zakonske zatezne kamate, ukoliko sud dosudi daljnje iznose počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

20. Tužiteljica je točkom I tužbenog zahtjeva tražila i isplatu imovinske štete na temelju tuđe pomoći i njege, to je ovaj sud uzimajući u obzir nalaze i mišljenja specijaliste ortopeda dr. Danči Tripalo i neurokiruga dr. TG koji su usaglašeno utvrdili da bi tužiteljici poradi predmetnih ozljeda bilo nužno davanje tuđe pomoći i njege u trajanju od 30 dana 2 sata u danu i dalje 2 mjeseca 1 sat u danu sve to na račun osobnih potreba same tužiteljice i u vidu pripomoći održavanja osobne higijene, dakle u ukupnom trajanju od 120 sati. Obzirom da ovaj sud uzima za primjerenu cijenu sata tuđe pomoći i njege prema cjeniku nemedicinske tuđe pomoći i njege Doma za starije i nemoćne Lovret koja je cijena od 30,00 kn /3,98 još od 2008. to bi naknada za procjene potrebne sate tužiteljici od 120 kada se pomnoži sa 3,98 dobije se iznos od 477,60 eura. Međutim, kako je tuženik prije podnošenja tužbe tužiteljici isplatio iznos od 55,74 eura a tijekom postupka daljnji iznos od 342,42 eura, tj ukupno 398,16 eura, pa kada se taj iznos odbije od gore utvrđene naknade na ime tuđe pomoći i njege , dobije se razlika od 79,44 eura za koji iznos valja obvezati tuženika na isplatu. Pri određivanju visine cijene sata tuđe pomoći i njege ovaj sud je uzeo u obzir da se ima uzimati cijena rada u mjestu stanovanja a ne pružanja tuđe pomoći i njege jer je opće poznato da je cijena rada u turističkim mjestima konkretno Splitu veća nego u unutrašnjosti, pa se za ovu procjenu ne može uzeti prosječna plaća u RH-a kako je to predlagao tuženika.

20.1. Na utvrđeni iznos imovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate, sukladno odredbi članka 29. ZOO-a, koje kamate teku na navedeni iznos od dana presuđenja do isplate, jer je ista presuđena po cijenama u vrijeme suđenja temeljem čl. 1103. ZOO-a.

21. Dakle, tužiteljici bi u odnosu na točku I tužbenog zahtjeva valjalo dosuditi ukupan iznos od 2.790,00 eura a sa više zatraženim od 2.741,22 eura ovo traženje tužiteljice odbiti kao neosnovano.

21.1. Dakle, kako je tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom u tužbi na ime neimovinske štete te imovinske štete tuđe pomoći i njege potraživala ukupan iznos od 8.528,10 eura a u podnesku od 17.04.2024. iznos od 5.531,22 eura, pa kako je tuženik tijekom postupka na ime neimovinske štete tužiteljici isplatio 2.654,46 eura a na ime tuđe pomoći i njege iznos od 342,42 eura, što uz dosuđene daljnje iznose u postupku na ime neimovinske štete od 2.711,56 eura a na ime tuđe pomoći i njege od 79,44 eura, proizlazi da je tužiteljici u postupku na ime neimovinske štete priznat iznos od 5.366,02 eura a na ime tuđe pomoći i njege iznos od 421,86 eura, tj ukupno iznos od 5.787,88 eura. Dakle, proizlazi da je tužiteljica uspjela sa 68% ( 5.787,88 eura/ 8.528,10 eura).

22. U odnosu na tužiteljičino traženje naknade na ime troškova liječenja sud je izveo dokaze saslušanjem tužiteljice i svjedoka ŽG iz čijih iskaza proizlazi da je tužiteljicu kako na preglede tako i na tretmane fizikalne terapije u razdoblju njezina oporavka vozio svojim vozilom, ne samo jer joj je dobar prijatelj već i iz razloga što je tužiteljica ozljedu zadobila u njegovom vozilu. Kada ju je vozio upravo radi njezinih ozljeda vozilo je parkirao na plaćenom parkingu koji je plaćala tužiteljica kao što je ista plaćala i utrošak goriva jer je njegova mirovina mala ( 900,00 kn /119,45 eura). Osim tih troškova tužiteljica je navela da je imala troškove kupnje lijekova čiji račune nije čuvala. Ovaj sud uzimajući u obzir tužiteljičine ozljede, te da je na ista išla na više fizikalnih terapija koje su trajale od po 15 dana, to ovaj sud uz primjenu odredbe članka 223. ZPP-a iste cijeni ne samo opravdanim i nužnim već logičnim, životnim i realnim, a time i dokazanim, sve prema okolnostima slučaja, pa ih ovaj sud slobodnom ocjenom u cijelosti dosuđuje tužiteljici u traženom iznosu od 265,45 eura, time da tužiteljici priznaje zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate, jer je taj vid štete dosuđen po cijenama u vrijeme presuđenja, pa se sa više zatraženim tijekom zz kta ovo traženje tužiteljice odbija kao neosnovano.

23. Da bi sud utvrdio razdoblje za koje tužiteljici pripada naknada izgubljene zarade za vrijeme bolovanja u vidu razlike između naknade koju je primala i plaće koju bi ista primala da je radila, kao i naknadu koju je prije ozljede primala radeći na Programu ranog otkivanja raka dojke, sud je u postupku izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku medicine rada dr. JGD, kojoj je bio zadatak da utvrdi koliko je trajalo opravdano bolovanje tužiteljice a koje je u svezi sa predmetnom prometnom nezgodom u kojoj je tužiteljica zadobila ozljede, tj povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

24. Dakle, u postupku je izvedene i dokaz vještačenjem od strane specijaliste medicine rada dr. JGD, koja je svoj nalaz i mišljenje dala na temelju uvida u svu medicinsku i drugu relevantnu dokumentaciju u spisu za tužiteljicu a na okolnost opravdanosti dužine bolovanja nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći, u kojemu navodi:

- da je tužiteljica doživjela prometnu nesreću 23.1.2018. u kojoj je zadobila distenziju mišića vrata, ozljedu grudnog koša i koljena a dopunskom obradom od 27.1.2018. utvrđen je prijelom trupa /. vratnog kralješka i infrakcija trupa prsne kosti. Ozljede su liječene konzervativno, nošenjem šancovog i filadelfija ovratnika do sredine travnja iste godine a liječenje je nastavljeno preporučenom fizika. terapiju sve prema pravilima struke kada je fizijatar krajem svibnja 2018. utvrdio polovičnu pokretljivost vratne kralježnice, slabiji stisak obe šake i napetost gornjeg dijela mišića leđa obostrano a neurolog u lipnju 2018. EMNG pretragom utvrdio "ne u potpunosti kompenziranu leziju malih šaka i uredan nalaz koljena. Po završetku fiiz. terapije koja je trajala do lipnja 2018. završava i akutno liječenje navedenih posljedica,

- da je privremena radna nesposobnost (bolovanje) započela 24.1.2018. i bila je opravdana do kraja lipnja 2018. jer se radna sposobnost, prema pravilima struke ocjenjuje odnosom između oštećenja funkcije ozlijeđenih organa ili org. sustava koji sudjeluju pri radu i uvjeta radnog mjesta;

- ograničenje kretnji vratom u lakom stupnju sa verificiranom alukuptatrom s trncima i slabost u rukama je funkcija zadobivenih ozljeda, tužiteljica je ing. radiologije koja je radila na poslovima s posebnim uvjetima na radu, a to je izloženost ionizacijskom zračenju bez težeg ili teškog statodinamičkog napora pa je sa opisanim blažim oštećenjem obje funkcije šake nakon 6. mj. 2018. mogla obavljati svoj posao;

- prema podacima iz zdrav. kartona za koji postoji e-ispis od 8. 2007. do lipnja 2022. tužiteljica je neposredno prije nesreće bila dijagnostički obrađivana poradi degenerativne bolesti vratne i leđne kralježnice (magn. rezoncija vratne, grudne i torakalne kralježnice 12. mj. 2017.) ali se očitani nalaz ne nalazi u spisu niti u zdrav. kartonu,

- od navedenih bolesti koje su i šifrirane u kartonu sa šiframa M.51.1 i M17 liječila se od rujna i listopada 2007. diskontinuirano sve do predmetne nesreće pa po njezinom mišljenju nije potrebno inzistirati na starom žutom kartonu prije 2007 koji je negdje arhiviran;

- nakon lipnja 2018. tužiteljica se nastavila liječiti fizikalnom terapijom vratne i leđne kralježnice (prema podacima iz kartona fizik. terapije) i to u rujnu i prosincu 2018., travnju i srpnju 2018. a od kolovoza 2018. amb. psihijatrijski liječiti se medikamentozno sa šifrom F.43.0, provodeći i dijagnostičku obradu lijevog koljena i ortopedski pregled, za koje vrijeme je i dalje neopravdano trajala radna nesposobnost sa šifrom M.51.1. koja nije u svezi sa ozljeđivanjem a koju je u listopadu 2018. potvrdilo liječničko povjerenstvo HZZO-a s naznakom da je početak priv. radne nesposobnosti 2.1.2018. dakle, 20-tak dana prije predmetne nesreće;

- na hranarskim doznaka za privremenu sposobnost nije upisana šifra bolesti a u spisu nalazim doznake od 1.5.2018. do 3.9.2019. i liječničku potvrdnicu obiteljskog liječnika tužiteljice kojom potvrđuje da je na bolovanju zbog ozljeda u prometu od 24.1.2018. do 3.9.2019.;

- iako prema Pravilniku HZZO kod potpuno zdravih ljudi preporučeno bolovanje za ovakav tip ozljede je najviše 90 dana, ali obzirom da je tužiteljica prema dijagnostičkoj obradi imala degenerativne promjene na vratnoj i leđnoj kralježnici to je kod nje za očekivati da ovakav tip ozljeđivanja uzrokuje više subjektivnih tegoba, dužu potrebu za fizikalnom terapiju i dužom nesposobnosti za rad, uz napomenu da je zdravstveni karton manjkav jer od 2007. do ozljede nalaze se samo šifre bolesti od kojih se tužiteljica liječila ali nema podataka kada je bolovanje otvoreno i pod kojom dijagnozom i šifrom vezano za predmetnu prometnu nezgodu.

24.1. Vještakinja zaključuje da je privremena radna nesposobnost poradi ozljeda u predmetnoj nesreći bila je opravdana do kraja lipnja 2018., time da je nalaz i mišljenje dala je na temelju uvida u nalaze s HP KBC Split, uvidom u nalaze MR vratne kralježnice i prsne kosti, nalazi EMMG obje ruke, MR oba koljena, MS grudnog koša nalaz neurologa, fizijatra, ortopeda i psihijatra, uvida u zdrav. karton a poznavajući principe utvrđivanja i ocjene radne sposobnosti koji su u nadležnosti spec. rada sukladno Pravilniku usavršavanja dr. medicine.

24.2. Imenovana vještakinja je na ročištu glavne rasprave od 06.11.2024. odgovarajući na prigovore tužiteljice navodi kako u cijelosti ostaje kod svog danog nalaza i mišljenja, posebno ističući da se ocjena radne sposobnosti i/ili privremene radne nesposobnosti donosi temeljem Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima na radu iz 1984. prema kojem su poslovi tužiteljice opisani toč. 22. citiranog Pravilnika, u kojem su opisani, između ostalog, poslovi rukovanja ionizacijskog zračenja, rendgen snimanja, dijaskopije i zračenja u terapiji, a ne toč. 16. kojom se opisuju teži i teški poslovi na radnom mjestu kao što su poslovi dizanja tereta ili prisilnog položaja kralježnice. Procjena rizika i opasnosti na radnom mjestu obavlja se prema Pravilniku o izradi procjene rizika, a izrađuju ju osobe ovlaštene za procjenu rizika sukladno Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu. Nakon konačne procjene rizika radno mjesto se opisuje točkama iz Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima na radu. Slijedom navedenog, radno mjesto se ne opisuje subjektivno izjavom radnika, u ovom slučaju izjavom tužiteljice, nego je rezultat rada stručnjaka za zaštitu na radu iz različitih područja, tehničkih, biotehničkih, prirodnih ili društvenih znanosti. Za svako radno mjesto s posebnim uvjetima na radu u Pravilniku se navode kontraindikacije za rad pa tako i za tužiteljičino, među kojima se ne nalaze blaže smetnje pokretljivosti vratne kralježnice i blaža radikulopatija obje ruke, a nakon akutnog liječenja ozljede iz predmetne nesreće za koje vrijeme je trajala privremena radna nesposobnost. Za napomenuti je da je tužiteljica u vrijeme predmetne nesreće bila na privremenoj radnoj nesposobnosti zbog dijagnoza iz degenerativne bolesti vratne kralježnice. Tužiteljica je s obzirom na smetnje navedene u med. dokumentaciji tj.bez obzira na njezine subjektivne tegobe iz lipnja 2018. mogla obavljati svoj dosadašnji posao. Ističe, kako Odluka povjerenstva HZZO-a o medicinskoj ocjeni privremene nesposobnosti za rad HZZO-a od 31.10.2018. je ne obvezuje prilikom davanja svog nalaza i mišljenja za ocjenu radne sposobnosti iz ranije navedenih razloga obzirom da u povjerenstvu ne sjede specijalisti medicine rada koji su prema Pravilniku o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih radnika isključivo ovlašteni za ocjenjivanje radne sposobnosti.

24.3. Ovaj sud cijeni dani nalaz i mišljenje vještakinje specijliste medicine rada dr. JGD, stručnim i vjerodostojnim utemeljenim na medicinskoj dokumentaciji, zdravstvenom kartonu te ranije danim nalazima i mišljenjima specijalista ortopeda, neurokirurga i psihijatra, time da prigovori tužiteljice ničim nisu doveli u sumnju isti. Naime, nalaz ove vještakinje sukladan je upravo i danom nalazu i mišljenju ortopeda koja također navodi da je dužina bolovanja poradi navedenih ozljeda opravdano u trajanju od 6 mjeseci. Tužiteljica nije dovela u sumnju dani nalaz i mišljenju vještakinje koja je ozljede objektivizirala stavljajući ih u kontekst radnog mjesta tužiteljice onako kako ga je to rasporedio i odredio njezin poslodavac ne cijeneći u ovom slučaju opisani faktični rad tužiteljice koja isti opisuje u svom iskazu, navodeći određene radnje koje nisu kao takve predviđene unutar njezinog radnog mjesta. U svezi sa odstupanjem opisanog radnog mjesta tužiteljice od strane poslodavca i njezinog faktičnog rada, valja istaći kako za to ne bih trebao bio odgovoran tuženik kao osiguravatelj štetnika, već upravo tužiteljičin poslodavac. Ovo stoga što poslovi njezinog radnog mjesta nisu opisani kao "teži i teški poslovi na radnom mjestu kao što su poslovi dizanja tereta ili prisilnog položaja kralježnice" prema točk. 16. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima na radu iz 1984.

24.4. Dakle, tužiteljica je bila na opravdanom bolovanju od trenutka ozljeđivanja tj od 23. siječnja 2018. pa do 30. lipnja 2018., a koje je u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnom prometnom nezgodom za što bi bio odgovoran tuženika.

25. Da bi sud utvrdio pripadajuće izgubljene zarade tužiteljice za razdoblje od 23. siječnja 2018. do 30.lipnja 2018. trebao je utvrditi neto iznos tužiteljičine tromjesečne prosječne plaće prije ozljeđivanja, dakle, plaće koje je tužiteljica ostvarila u listopadu, studenom i prosincu 2017.

25.1. Uvidom u platne liste za listopad 2017. razvidno je da je tužiteljica ostvarila plaću u neto iznosu od 9.635,89 kn ( str 85.), za studeni 2017. neto iznos od 8.666,36 kn ( str 87), za prosinac neto iznos od 8.783,44 kn ( str 89.), što je ukupno 27,085,69 kn a njezina tromjesečna prosječna plaća iznosi 9.028,57 kn. Kada se od toga iznosa oduzme primljena naknada bolovanja:

- u siječnju od 7.087,38 kn dobije se razlika od 1.941,19 kn/257,64 eura

- u veljači od 5.224,75 kn dobije se razlika od 3.803,82 kn/504,85 eura,

- u ožujku od 4.257,28 kn dobije se razlika od 4.771,29 kn/633,26 eura,

- u travnju od 7.583,28 kn dobije se razlika od 2.270,29 kn/301,32 eura,

- u svibnju od 4.257,28 kn dobije se razlika od 4.771,29 kn/633,26 eura,

- u lipnju od 4.257,28 kn dobije se razlika od 4.771,29 kn/633,26 eura, ili ukupno 22.329,17 kn/2.963,59 eura.

25.2. Obzirom da je tuženik a što je nesporno među strankama isplatio na ime izgubljene zarade isplatio tužiteljici tijekom postupka iznos od 3.433,80 eura, to je valjalo točku III tužbenog zahtjeva tužiteljice od 17.04.2024. ( str 305-309.), u cijelosti odbiti je ista potražuje iznose naknade izgubljene zarade koje se odnose na razdoblje od srpnja 2018. do rujna 2019., kao neosnovano traženje tužiteljice. Kada se od isplaćenog iznos od 3.433,80 eura odbije iznos od 2.963,59 eura dobije se ostatak od 470,21 eur koji je tuženik isplatio tužiteljici.

26. Tužiteljica točkom IV tužbenog zahtjeva iz podneska od 17.04.2024. potražuje naknadu na ime izgubljene očekivane zarade na ime sudjelovanja u Nacionalnom programu ranog otkivanja raka dojke, raka vata maternice i raka debelog crijeva za razdoblje od siječnja 2018. do srpnja 2019. koje se isplaćuje u narednom mjesecu za protekli mjesec.

26.1. Uvidom u platne liste na listopad, studeni i siječanj 2017. ( str 74-76.) razvidno je da je tužiteljica za te mjesece primala naknadu za provođenje nacionalnog programa ranog otkivanja raka dojke, raka vata maternice i raka debelog crijeva, te je u listopadu 2017. ostvarila naknadu od 345,94 kn, u studenom od 691,88 kn a u prosincu od 1111,94 kn, tj prosječno je ostvarila naknadu iz toga osnova od 716,60 kn mjesečno. Navedene platne liste potvrđuju tužiteljičine navode iz iskaza da je sudjelovala u tome Programu te da bi i nadalje sudjelovala kao i ranijih godina da nije bilo nezgode i to baš kroz razdoblje od siječnja do lipnja 2018., pa kada se prosječna naknada od 716,60 kn /95,11 pomnoži sa 6 mjeseci dobije se iznos od 570,66 eura, ali kako je tužiteljica potraživala na ovo razdoblje naknadu od po 58,50 eura koja za razdoblje od šest mjeseci iznosi ukupno 351,00 eura, to je tuženik sa više isplaćenim na ime izgubljene zarade od 470,21 eur isplatio i ovo traženje tužiteljice, pa ga je kao takvo valja odbiti u cijelosti kao neosnovano.

26.2. Dakle, valjalo je u cijelosti odbiti točku IV tužbenog zahtjeva kao neosnovan.

27. U odnosu na tužiteljičino traženje isplate iznose od 165,90 eura na ime regresa za godišnji odmor koji tužiteljica nije primila jer je bila na bolovanju, za kazati je da je tužiteljica na bolovanju koje je u uzročno posljedičnoj svezi za prometnom nezgodom i zadobivenim ozljedama trajalo do 30. lipnja 2018. a da se pravo na regres ostvaruje u mjesecu u kojem radnik pretežito koristi godišnji odmor. Međutim, tužiteljica ne samo da ničim nije dokazala visinu ovog potraživanja već nije niti dokazala činjenicu da bi ona koristila godišnji odmor za 2018. baš u razdoblju od siječnja do kraja lipnja 2018. radi čega je valjalo ovo traženje tužiteljice odbiti kao neosnovano.

28. Nadalje, tužiteljica točkom VI osnovano potražuje zakonske zatezne kamate koje na iznos isplaćene naknade na ime neimovinske štete od 2.654,46 eura od podnošenja zahtjev tuženiku od 24.02.2020. do isplate tijekom postupka od 10.11.2023. sve iz razloga navedenih u točki 19.2. ovo obrazloženja, a sve temeljem odredbe članka 31. ZOO-a kada one postaju od sporednog glavno potraživanje, pa je ovo traženje tužiteljice valjalo i dosuditi i prihvatiti kao osnovano.

29. Međutim, u odnosu na traženje tužiteljice iz točki VII tužbenog zahtjeva od 17.04.2024. ( str 305-309.), koje se odnosi na traženje zakonske zatezne kamate koje na iznos isplaćene naknade na ime imovinske štete tuđe pomoći i njege od 342,42 eura od podnošenja zahtjev tuženiku od 24.02.2020. do isplate tijekom postupka od 10.11.2023. valjalo je odbiti jer je tužiteljici ta naknada dosuđena po cijenama u vrijeme presuđenja, kako je to obrazloženo u točki 20.1. ovog obrazloženja.

30. U odnosu na traženje tužiteljice iz točki VIII tužbenog zahtjeva od 17.04.2024. a koje se odnosi na traženje zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos glavnice na ime izgubljene zarade od 2.963,59 eura tužiteljici bi pripadala zakonska zatezna kamata koja na dolje navedene iznose razlike teče od dana izvršenih isplata naknada bolovanja pa do 10.11.2023. i to:

- u siječnju na iznos od 1.941,19 kn/257,64 eura od 14.02.2018. do 10.11.2023.

- u veljači na iznos od 3.803,82 kn/504,85 eura od 15.03.2018. do 10.11.2023

- u ožujku na iznos od 4.771,29 kn/633,26 eura od 14.04.2018. do 10.11.2023

- u travnju na iznos od 2.270,29 kn/301,32 eura od 15.05.2018. do 10.11.2023

- u svibnju na iznos od 4.771,29 kn/633,26 eura od 15.06.2018. do 10.11.2023 ,

- u lipnju na iznos od 4.771,29 kn/633,26 eura od 14.07.2018. do 10.11.2023. ili ukupno 22.329,17 kn/2.963,59 eura, ( sve prema obračunu iz točke 25.1. ovog obrazloženja), dok se sa više traženim iznosom glavnice od ukupno 470,21 eur nesporno isplaćenog iznosa na koju imaju teći tražene zz kta se odbija kao neosnovano.

31. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.4. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

31.1. Obzirom da je tužiteljica u točki I tužbenog zahtjeva uspjela sa 68%, u točki II sa 100%, u točki III. nije uspjela, u točki IV je uspjela sa 40%, jer je tuženik isplatio tijekom postupka iznos od 470,21 eura a što je više od traženih za čest mjeseci od 351,00 eura, u točki V tužiteljica nije uspjela, u točki VI je uspjela sa 100% u točki VII nije uspjela, u točki VIII je uspjela sa 86%, to ovaj sud drži kako je tužiteljica u ovoj parnici uspjela u odnosu na osam točaka tužbenog zahtjeva sa 394 koji kada se stavi u omjer sa 800% dobije se uspjeh tužiteljice od 49,25%, a tuženik sa 50,75 %. Radi navedenog valjalo je odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove temeljem odredbe članka 154.st.4. ZPP-a.

32. Radi svega gore navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke.

Split, 09. travnja 2025.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: - pun tužitelja

- pun. tuženika

- u spis