Poslovni broj: Usž-4205/2024-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Željke Zrilić Ježek i Blanše Turić, članica vijeća, uz sudsku savjetnicu Martu Sraka, zapisničarku, u upravnom sporu tužitelja Istra d.d. trgovina na veliko i malo, export-import, sa sjedištem u Puli, Narodni trg 10, OIB: 07538718933, protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi predstečajne nagodbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-30/2024-9 od 23. rujna 2024., na sjednici održanoj 9. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-30/2024-9 od 23. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-30/2024-9 od 23. rujna 2024. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-423- 01/22-02/2, urbroj: 513-04-23-7 od 27. studenoga 2023. i rješenja Financijske agencije, Regionalnog centra Zagreb, Nagodbenog vijeća HR01, klasa: UP/I- 110/07/15-01/8457, urbroj: 0702-22-8457-243 od 4. veljače 2022. Naznačenim prvostupanjskim rješenjem u ponovljenom postupku utvrđivanja tražbina utvrđeno je, između ostalog, da je ukupan iznos prijavljenih tražbina vjerovnika 42.984.318,77 kn, ukupan iznos utvrđenih tražbina iznosi 132.860.646,36 kn te ukupan iznos osporenih tražbina iznosi 39.087,17 kn. Utvrđeno je također da iznos osporenih tražbina unutar prijavljenih tražbina iznosi 0,09%, odnosno utvrđeno je da ne prelazi 25% vrijednosti prijavljenih tražbina te su se stekli uvjeti za nastavak postupka.

2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelj ističe kako se u obrazloženju pobijane presude navodi da se u ime i za račun stečajne mase mogu i nakon zaključenja stečajnog postupka i brisanja dužnika iz sudskog registra, voditi sporovi radi prikupljanja imovina koja u nju ulazi. Naglašava kako je osnovna pretpostavka da bi se takva imovina mogla prikupljati, stranačka sposobnost koju bi stečajna masa mogla steći upisom u sudski registar, što se u konkretnom slučaju nije dogodilo. Iza brisanih subjekata nitko od njihovih vjerovnika niti njihovih stečajni upravitelja nije, sukladno odredbama članka 289. Stečajnog zakona, podnio prijedlog za upis stečajne mase u sudski registar. Smatra kako brisanjem iz sudskog registra imovina ostaje bez svog nositelja jer je samo društvo prestalo postojati brisanjem iz sudskog registra. Pojedina stečajna masa koja je ostala iza brisanja navedenih devetnaest društava nije zastupana od strane stečajnog upravitelja iz čega proizlazi kako stečajna masa nije pravna osoba obzirom ista bez zastupanja stečajnog upravitelja nema pravnu sposobnost. Tužitelj opetovano ističe kako pravne osobe, tj. društvene tvorevine, kojima pravni poredak priznaje status subjekta u pravu, pravnu sposobnost stječe osnivanjem, a osnivaju se upisom u sudski registar, dok iste gube pravnu sposobnost prestankom svojeg pravnog subjektiviteta. Obzirom na navedeno te obzirom da su ovdje tražbine utvrđene vjerovnicima koji više ne postoje i koji su brisani iz sudskog registra, a čime su prestale postojati i čime im je prestao pravni subjektivitet, došlo je do povrede tužiteljevih prava. Ističe kako se stečajnoj masi (imovini) pravne osobe priznaje stranačka sposobnost, iako nema pravnu sposobnost budući da je njen titular brisan iz sudskog ili drugog registra. Stečajni zakon je priznao stranačku sposobnost stečajnoj masi odnosno stečajnoj masi se priznaje pravo stajanja pred sudom u svojstvu parnične stranke sukladno članku 25. stavku 1. točci 12. Stečajnog zakona. Obrazloženjem pobijane presude, između ostalog, navodi se kako je stečajna masa nositelj prava vlasništva i drugih prava što nije sporno, ali u konkretnom slučaju tužitelj ne problematizira prava stečajne mase, već se ovdje radi da stečajna masa za 29 vjerovnika uopće ne postoji, dakle, društva su brisana, nisu upisana u sudski registar i kao takvi ne mogu ostvarivati prava iz predstečajne nagodbe. U konkretnom slučaju, iz pobijane presude proizlazi da stranke uopće ne trebaju upisivati stečajnu masu u sudski registar, jer ionako imaju mogućnost ostvarivanja svojih prava. Nadalje, pobijanom presudom nije sasvim jasno, u odnosu na žalbene i tužbene razloge, imaju li vjerovnici koji su brisani iz registra aktivni legitimitet u ovom postupku te da li imaju pravo glasa o planu financijskog restrukturiranja u daljnjem dijelu postupka. Činjenica da su neki vjerovnici brisani iz sudskog registra i da ne postoje ne može ići na štetu dužnika, ovdje tužitelja, prilikom daljnjeg tijeka postupka i glasovanja o planu financijskog restrukturiranja i potvrde istog na Trgovačkom sudu. Slijedom navedenog, predlaže da Visoki upravni sud preinači pobijanu presudu i to na način da poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdo da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti. Prije svega, suprotno tvrdnjama tužitelja, prvostupanjski upravni sud je u tijeku spora pravilno primijenio odredbe ZUS-a pa nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede pravila sudskog postupka.

6. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi kako je sukladno odredi članka 60. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj: 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.) u ponovnom postupku utvrđen ukupan iznos prijavljenih tražbina, ukupan iznos utvrđenih tražbina te ukupan iznos osporenih tražbina. Nadalje, utvrđen je iznos osporenih tražbina unutar prijavljenih tražbina od 0,09%, odnosno da iznos osporenih tražbina ne prelazi 25% vrijednosti prijavljenih tražbina. Obzirom na navedeno stekli su se uvjeti za nastavak postupka. Također, iz priloženog spisa predmeta nespornim proizlazi kako je u postupku predstečajne nagodbe utvrđeno da je došlo do statusnih promjena kod 29 vjerovnika. Nastavno, za ove vjerovnike, kako to proizlazi iz spisa, dužnik je iskazao dugovanja prema tim vjerovnicima pa se stoga ta dugovanja ne mogu osporavati ni brisati samo zbog činjenice brisanja vjerovnika iz sudskog registra. Naime, za ovih 29 vjerovnika utvrđeno je da su nakon zaključenja stečajnog postupka isti brisani iz sudskog registra.

7. Prvostupanjski sud pravilno se poziva na odredbu članka 289. Stečajnog zakona obzirom da sukladno predmetnoj odredbi sud može na prijedlog stečajnog upravitelja, kojeg od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti, odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe ako se nakon završenog ročišta, između ostalog, pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu. Ta imovina je stečajna masa i na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona. O stečajnom dužniku i njegovim tijelima u ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi te je ona nositelj prava vlasništva i drugih prava iz čega je jasno da stečajna masa ima stranačku sposobnost.

8. Sukladno navedenom, nakon brisanja pravne osobe iz sudskog registra ista više ne može biti stranka u postupku, već to može biti samo njezina stečajna masa. Stečajni upravitelj je dužan nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu sa Stečajnim zakonom. U ime i za račun stečajne mase mogu se i nakon zaključenja stečajnog postupka nad dužnikom i njegovog brisanja iz sudskog registra voditi sporovi radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi u kojem slučaju će se tada stečajna masa upisati u sudski registar.

9. Vezano uz žalbeni prigovor imaju li vjerovnici, koji su brisani iz registra, aktivni legitimitet u ovom postupku te imaju li pravo glasa o planu financijskog restrukturiranja u daljnjem tijeku postupka, ističe se da je postupak glasovanja propisan odredbom članka 62. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te se sukladno članku 63. istog Zakona plan financijskog restrukturiranja smatra prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrđenih tražbina.

10. Pored navedenog, daljnji tijek postupka i ostvarivanje prava iz predmetnog Zakona ne utječu na činjenicu pravilnog utvrđivanja tražbina u postupku i donošenju rješenja o utvrđivanju prijavljenih tražbina, priznatih i osporenih.

11. Obzirom da prema ocjeni ovoga Suda ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu to je sukladno odredbi članka 135. stavka 1. ZUS-a žalbu tužitelja trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 9. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Marković