Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene TJ, zastupana po Odvjetničkom društvu Vukić & Partneri d.o.o. iz Rijeke, zbog prekršaja iz članka 87. stavka 3. u vezi stavaka 1. točka 16. Odluke o komunalnom redu Grada Cresa (Službene novine Primorsko-goranske županije broj: 42/20), odlučujući o žalbi tužitelja Grad Cres, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju od 21. siječnja 2025., broj: Pp-3059/2023-5, na sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Grada Cresa i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena TJ je na temelju članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), oslobođena od optužbe, zbog prekršaja iz članka 87. stavka 1. točka 16. i stavak 3. (ispravno članak 87. stavak 3. u vezi stavka 1. točka 16.) Odluke o komunalnom redu Grada Cresa, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenoj stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog povrede odredaba prekšajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se pobijana presuda ukine.
3. Žalba je neosnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Člankom 87. stavak 1. točka 16. i stavak 3. Odluke o komunalnom redu Grada Cresa, propisano je kažnjavanje fizičke osobe obrtnika i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti, koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka ako se: predmeti iz članka 44. postavljaju bez odobrenja nadležnog tijela- čl. 45. Članak 45. stavak 1. iste odluke propisuje: Javne površine mogu se koristiti samo uz odobrenje Gradonačelnika ili nadležnog tijela Grada i to za sljedeće namjene:- obavljanje gospodarske djelatnosti,- postavljanje ugostiteljskih terasa,- istovar, odlaganje i utovar građevnog i otpadnog materijala prilikom izvođenja građevinskih radova,- postavljanje skela u svrhu gradnje, čišćenja, uređenja i popravka vanjskih dijelova zgrade, krovišta, te uređaja,- istovar drva, ugljena i drugih krutih, tekućih i plinovitih goriva,- potrebe rezerviranog parkirališnog prostora,- održavanje kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih sličnih manifestacija,- političkih skupova i tribina,- prezentacija i promotivna prodaja određenih vrsta proizvoda, predmeta i uređaja,- za druge opravdane potrebe. Članak 4. Odluke definira što se smatra privremenim objektima i predmetima prema ovoj Odluci, te detaljno navodi koje vrste objekata i predmeta spadaju u ovu kategoriju.
5.1. Članak 44. propisuje: Privremeni objekti i predmeti iz članka 4. st. 2., toč. 1. i 2. i st. 3. toč. 2. ove Odluke mogu biti postavljeni na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada (u daljnjem tekstu: javne površine) isključivo na lokaciji određenoj Planom korištenja javnih površina kojeg donosi Gradsko vijeće, u skladu s uvjetima utvrđenim ovom Odlukom i drugim aktima Grada kojima je regulirano gospodarenje nekretninama.
6. Naime, osnovano je prvostupanjski sud zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je naznačen u optužbi nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 87. st. 3. u vezi st. 1. t. 16. Odluke o komunalnom redu Grada Cresa. I ovaj sud smatra da djelo za koje se okrivljena optužuje, a na način kako je činjenično opisano u činjeničnom opisu optužbe, po propisu nije prekršaj.
7. Postupanje koje se okrivljenoj činjeničnim opisom optužnog prijedloga (obaveznog prekršajnog naloga) stavlja na teret, sastoji se u tome da je: 10. kolovoza 2023. u 19,35 sati protupravno odložila stolice izvan granica odobrene javne površine na području ulice Cons na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, uz zatvoreni dio terase (uz oznaku U19b Plana korištenja javnih površina Grada Cresa u 2023.) zajedničkog ugostiteljskog objekta Fortis, Cons 7". Međutim, u takvom činjeničnom opisu nije navedeno da se javna povrišina koristila bez odobrenja nadležnog tijela čl. 45. (Gradonačelnika ili nadležnog tijela Grada), a što je bitno obilježje prekršaja iz čl. 87. st. 1. t. 16 Odluke o komunalnom redu Grada Cresa, te na taj način počinila prekršaj iz članka 45. stavak 1. alineja 2. Odluke o komunalnom redu Grada Cresa, kažnjiv po članku čl. 87. st. 3. u vezi st. 1. t. 16. iste Odluke.
8. Takav opis djela sadržan u optužnom aktu i po ocjeni ovog suda predstavlja samo zakonski opis prekršaja i to samo dio zakonske odredbe čl. 87. st. 3. u vezi st. 1. t. 16. Odluke o komunalnom redu Grada Cresa, bez konkretizacije odlučnih činjenica površine koja je odobrena odlukom Gradonačelnika ili nadležnog tijela Grada (ne naznačuje se koliko iznosi odobrena površina izvan koje je odložila stolice) te na taj način djelo prekršaja nije uopće određeno.
9. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljene. Ovakav činjenični opis u kojem nije opisana konkretna radnja okrivljene, nego se samo prepisuje jedan dio zakonske odredbe čl. 87. st. 3. u vezi st. 1. t. 16. Odluke o komunalnom redu Grada Cresa, nije prekršaj, iz razloga jer djelo nije dostatno određeno.
10. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su između ostalog i konkretne radnje, odnosno propusti okrivljene moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
11. Neosnovano tužitelj u žalbi ističe da je sve utvrđeno na temelju zapisnika i fotodokumetacije sastavljene od komunalnog redara, jer se ispunjenje bića prekršaja razmatra u odnosu na činjenični opis optužbe, a ne u odnosu na obrazloženje optužbe. Prvostupanjski sud nije mogao u postupku utvrđivati postojanje odlučnih činjenica koje nisu uopće navedene u optužnom prijedlogu, a koje čine biće predmetnog prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret.
12. Iz navedenog je vidljivo da djelo za koje se okrivljena optužuje i za koje se protiv nje vodi ovaj prekršajni postupak po propisu nije prekršaj pa je ispravno prvostupanjski sud, pravilnom primjenom odredbe čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, okrivljenu za predmetno djelo oslobodio od optuže.
13. Treba navesti da prvostupanjski sud, u smislu čl 161. st. 6. Prekršajnog zakona, nije ni trebao predstavnika tužitelja pozvati da dopuni optužni prijedlog. Naime, čl 161. st. 6. Prekršajnog zakona, propisano je: „Ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe“, koja zakonska odredba isključuje pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu. Međutim, postupanje prvostupanjskog suda ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijane presude, budući da je pravilno donio odluku o oslobođenju okrivljene optužbe na temelju čl. čl 161. st. 6. Prekršajnog, jer djelo za koje se okrivljena optužuje po propisu nije prekršaj.
14. Slijedom iznesenog, trebalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu kako je odlučeno u izreci ove presude, a na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona.
U Zagrebu 9. travnja 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravaka: za spis, okrivljenu, branitelja i tužitelja.
